[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Kuvajt

Izvor: Wikipedija
Država Kuvajt
دولة الكويت

Dawlât al-Kuwayt

Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Za Kuvajt
Himna
Al-našid al-watani

Položaj Kuvajta
Glavni grad Kuwait
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Emir Mishal Al-Ahmad Al-Džabir Al-Sabah
 - Predsjednik Vlade Ahmad Al-Abdullah Al-Sabah
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961.
Površina 152. po veličini
 - ukupno 17.818 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 137. po veličini
 - ukupno (2022) 4.292.691
 - gustoća 241/km2
Valuta dinar (1000 filsa)
Pozivni broj +965
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .kw

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.

Povijest i politika

[uredi | uredi kôd]

Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u 1980-tima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija predvođena SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je država, ali i šeikat.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema podacima iz 2013. godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je Kuvajćana i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 Bidunia, osoba bez državljanstva koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.[1] Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa, kršćana, budista i sikha.[2]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz širega područja. Klima Kuvajta ograničava bavljenje zemljoradnjom. Država uvozi skoro sve prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira. Povišene cjene nafte 2005., donijele su višak državnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara. Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskorištavanju nafte u sjevernim dijelovima zemlje.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Kuvajt se nalazi u jugozapadnoj Aziji, između Perzijskog zaljeva na zapadu i Iraka i Saudijske Arabije na istoku. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Warbah nenaseljeni. Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom, dok je granica s Irakom predmet spora.

Administrativna podjela

[uredi | uredi kôd]

Kuvajt je podijeljen na šest muhafaza:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kuvajtski zastupnici donijeli zakon da 4.000 Bidun dobije državljanstvo. BBC News. 20. ožujka 2013.
  2. Vjerske slobode izvješće za 2012. godinu. Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država. 2012

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kuvajt
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kuvajt
Wječnik ima rječničku natuknicu Kuvajt
Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.