Hidrostatički tlak

Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon.

Hidrostatički tlak je tlak u unutrašnjosti mirne tekućine koji nastaje zbog njezine težine i raste linearno s visinom stupca tekućine iznad promatrane točke:

$p_{H}=\rho \cdot g\cdot h$.

Ovdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine. Ukupni tlak na nekoj dubini jednak je zbroju hidrostatičkog i atmosferskoga tlaka:

$\ p=\rho \cdot g\cdot h+p_{\mathrm {atm} }$

Pokusima možemo dokazati da se tlak u tekućini:

• povećava s dubinom,
• jednak je na svim mjestima na istoj dubini (u istoj tekućini),
• djeluje jednako u svim smjerovima.

Izvod

Hidrostatički paradoks: Sila F_A koju stvara hidrostatički tlak na vodoravno dno bilo kakve posude zavisi od dubine nestlačive tekućine H i iznosa površine dna posude A, a ne zavisi o obliku posude.

Tlak možemo iskazati količnikom okomite sile F (pritisak) i plohe A na koju djeluje.

Na dubini h zamislimo plohu A usporednu s površinom tekućine. Na plohu A tekućina djeluje težinom stupca visine h. Najprije odredimo koliki je obujam V toga stupca:

$V=A\cdot h$

Masa stupca tekućine može se iskazati iz gustoće:

$\rho ={m \over V}=>m=\rho \cdot V$

pa je:

$m=\rho \cdot A\cdot h$

a težina stupca iznosi:

$G=m\cdot g=>G=\rho \cdot A\cdot h\cdot g$

Budući da je tlak jednak količniku tekućine i plohe površine na koju djeluje, izraz za hidrostatički tlak glasi:

$p={G \over A}=>p=\rho \cdot g\cdot h$

Hidrostatički tlak ovisi o dubini h u tekućini gustoće ρ.

Pojava koja se ogleda u tome da jednaki stupci iste tekućine djeluju na jednake površine dna posude jednakim silama neovisno o obliku posude i težini tekućine u njima, naziva se hidrostatičkim paradoksom.