Harkiv
| Harkiv | |
|---|---|
| Харків | |
| Država |  Ukrajina |
| Oblast |  Harkovska oblast |
| Osnivanje | 1654. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Ihor Terekhov (Kernesov Blok — Uspješni Harkov - ukr.:Блок Кернеса — Успішний Харків[1]) |
| Površina | |
| • Ukupna | 306 km2 |
| Visina | 152 m |
| Koordinate | 49°55′N 36°19′E / 49.917°N 36.317°E |
| Stanovništvo (procjena 2021.) | |
| • Entitet | 1 423 343[2] (4 651 stanovnika/km2) |
| • Metropolitansko područje | 2 032 400 |
| Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| • Ljeto (DST) | Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 61001—61499 |
| Pozivni broj | +380-57(2) |
| Gradovi prijatelji | Bangalore, Bologna, Brno, Cincinnati, Donjeck, Lille, Moskva, Nižnji Novgorod, Nürnberg, Poznań, Rize, Sankt Peterburg, Tianjin, Varna |
| Stranica | https://www.city.kharkiv.ua/ |
 | |
 Položaj Harkiva u Ukrajini | |
Harkiv[3] ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков)[4] drugi je po veličini grad u Ukrajini. Harkov je bio prvi glavni grad sovjetske Ukrajine, a danas je administrativno središte Harkivske oblasti, kao i administrativno središte Harkivskog rajona u sklopu oblasti. Grad je smješten na sjeveroistoku zemlje i prema popisu iz 2006. godine u njemu živi 1 461 300 stanovnika.
Harkiv je jedan od glavnih kulturnih, znanstvenih, prosvjetnih, prometnih i industrijskih središta u Ukrajini. U gradu se nalazi stotine industrijskih poduzeća, a među njima su i svjetski poznata poput Morozov Design Bureau i Malyshev Tank Factory, svjetski predvodnici u izgradnji vojne opreme i vojnih vozila još od 1930. godine. Također su prisutna poduzeća Hartron za zrakoplovnu i nuklearnu elektroniku, te poduzeće Turboatom koje se bavi proizvodnjom snažnih mehaničkih mašina.
U gradu postoji brzi metro prijevoz dužine 35 kilometara s 28 postaja. Grad je prepoznatljiv i prema Trgu slobode (ukr. Площа Свободи) koji je trenutačno prvi po veličini trg u cijeloj Europi[5] i sedmi po veličini u svijetu (trg je oko 700 metara dug a širina mu je stotinjak metara). U gradu se tijekom cijele godine održavaju razne kulturne i zabavne aktivnosti, a među poznatijim festivalima su: fikcijski Zvjezdani most,[6] glazbeni Harkovski jazz festival,[7] filmski Harkovska Sirena,[8] i međunarodni glazbeni festival Harkovski ansambli.[9]
Harkiv je smješten u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine na zemljopisnoj poziciji 49°55′0″ N 36°19′0″ E. U povijesnom smislu Harkiv se nalazi u regiji poznatoj kao Slobidska Ukrajina (Slobidščina), gdje je duži period predstavljao glavno središte cijele regije. Grad se nalazi na sjecištu rijeka Harkov, Lopan i Udi, koje utječu u sjeverni tok rijeke Donec.
Klima Harkiva umjereno je kontinentalna, zime su uglavnom vjetrovite i snjegovite, ljeta su dovoljno topla i za mnoge vrlo ugodna. Sezonske prosječne temperature zimi nisu previše hladne, ali ni ljeta nisu previše topla: temperature se uglavnom kreću između –6,9 °C u siječnju i 20,3 °C u srpnju. Prosječna količina padalina na godinu iznosi 513 mm, ponajviše u lipnju i srpnju.
Prostor na kojemu leži današnji grad Harkiv bio je naseljen u 2. tisućljeću prije Krista, a tragovi vrlo razvijene kulture datiraju u Brončano doba. Na tim su prostorima živjeli Skiti i Sarmati te se ujedno razvijala Černjahivska kultura. Grad Harkov je osnovan sredinom 17. stoljeća, a prvo gradsko sveučilište je osnovano 1805. godine u sklopu Ruskog imperija.
Harkov je u 19. st. bio centar ukrajinske kulture. 1812. su u Harkovu pokrenute prve ukrajinske novine. Grad je bio centar prosvjetnih djelatnosti. Tijekom stoljeća grad se modernizira (asfaltiraju se ceste, uvodi se željeznica, plin i struja).
Boljševici su početkom 20. stoljeća Harkov proglasili glavnim gradom Sovjetske Ukrajine, kontrirajući političarima Ukrajinske Narodne Republike koja je imala političko središte u Kijevu. Tijekom 1930-ih su u grad stigli brojni doseljenici iz ukrajinskih sela u kojima je vladala glad.
U Sovjetskom Savezu grad je postao vrlo razvijenim vojnim i političkim središtem, a prije same okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, iz grada su evakuirani tenkovi i vojna vozila koja su kasnije imala presudnu ulogu u oslobađanju teritorija Sovjetskog Saveza. Grad Harkov je proizveo i poznati ukrajinski tenk T-34, koji se nastavio proizvoditi nakon završetka Drugog svjetskog rata. Nakon Moskve i Lenjingrada, Harkov je predstavljao najveće znanstveno i industrijsko središte Sovjetskoga Saveza.
Nakon osamostaljenja Ukrajine, Harkiv postaje centar istočnog dijela zemlje s većinom proruskim stanovništvom. Tijekom Narančaste revolucije 2004. – 2005. je bio glavni centar dijela Ukrajine koja je podržavala Viktora Janukoviča, protivnika vođe revolucije Viktora Juščenka. Stanovnici Harkiva žele jače veze Ukrajine s Rusijom, nasuprot sljedbenicima Juščenka koji žele veze sa Zapadom.[nedostaje izvor]
Grad Harkiv predstavlja jedan od prometno najrazvijenijih gradova Ukrajine. Također je povezan zračnom linijom s većim brojem svjetskih gradova. U samom gradu moguće je koristiti nekoliko oblika prijevoza, a možda najbrži oblik je metro prijevoz, koji funkcionira još od 1975. godine, uključujući tri različite linije s 28 stanica. Harkivski busevi dnevno prevezu oko 12 milijuna putnika, a također se koriste i trolejbusi, tramvaji i maršerutke (mini busevi).
Prva željeznička stanica u Harkivu otvorena je 1869. godine u sklopu željezničke linije Kursk – Harkov – Azov, sa sjevera Rusije prema Azovskom moru na jugu Ukrajine. Harkivska željeznička postaja je rekonstruirana i proširena 1901., ali je tijekom Drugog svjetskog rata uništena. Novi željeznički kolodvor je sagrađen 1952. godine. Gradom u sklopu Harkivske zračne luke također prometuje oko 200 letova dnevno, a letovi prema Kijevu i Moskvi su svakodnevni. Također postoje česti regularni letovi prema Beču i Istanbulu.
Nakon raspada SSSR-a gospodarstvo grada naglo slabi. Industrija se počinje oporavljati nakon 2000., te do danas gospodarska snaga grada brzo raste. Grad je centar velikih industrijskih poduzeća (Turboatom, Mališev, Hartron).
U Harkivu se nalazi najviša pravoslavna crkva na svijetu, Katedrala navještenja visoka 80 m. Značajna je i Katedrala uznesenja Marijina. Trg slobode je treći trg po veličini u Europi. Značajan je park i spomenik Tarasa Ševčenka. Poznata je zgrada Deržprom građena u modernom stilu konstruktivizma.
-
Sjecište gradskih rijeka; Lopan i Harkiv -
Harkivski državni institut za kulturu -
Spomenik knezu Jaroslavu Mudrom -
Kapela Svete Tatjane -
Ukrajinska pravoslavna katedrala Presvetog navještenja -
Pogled na rijeku Lopan i dio grada -
Rimokatolička katedrala Sv. Marije u Gogoljevoj ulici -
Pokrovska katedrala i sjemenište
|
- ↑ Stranka nazvana po njenom osnivaču i vođi Genadi Adolfovič Kernesu (ukrajinski: Геннадій Адольфович Кернес, ruski: Генна́дий Адо́льфович Ке́рнес, 27. lipnja 1959.–17. prosinca 2020.), ukrajinskom političaru koji je bio gradonačelnik Harkova od 2010. do svoje smrti 2020.
- ↑ Svjetska gradska populacija [Svjetska gradska populacija]. worldpopulationreview.com (engleski). Pristupljeno 14. svibnja 2022.
- ↑ U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
- ↑ Harkiv | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
- ↑ Trg slobode (Площадь Свободы)
- ↑ Zvjezdani most
- ↑ Harkovski jazz festival
- ↑ Siren Film Festival. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2012. Pristupljeno 12. travnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Harkovski ansambli
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p Міста-побратими – Харківська міська рада. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2013. Pristupljeno 24. studenoga 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Чорногорське місто Цетіньє стало партнером Харкова. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
- ↑ Cincinnati USA Sister City Coalition
- ↑ Харків і Газіантеп - міста-побратими. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
- ↑ Poznań - Miasta partnerskie