[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Baia Mare

Koordinate: 47°40′N 23°35′E / 47.667°N 23.583°E / 47.667; 23.583
Izvor: Wikipedija
Baia Mare

Avenija u Baia Maru

Grb

Vlast
 • gradonačelnikCristian Anghe (Liberalno demokratska stranka)

Površina
 • Ukupna233.3 km²
Koordinate47°40′N 23°35′E / 47.667°N 23.583°E / 47.667; 23.583

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet137.921
(641 stan/km²)

Vremenska zonaEET (UTC+2)
 • Ljeto (DST)EEST (UTC+3)
Stranicawww.baiamarecity.ro
Zemljovid

Položaj Baia Mare u Rumunjskoj

Baia Mare (njemački:Frauenbach, latinski:Rivulus Dominarum, mađarski:Nagybánya) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Maramureş.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Grad je udaljen 600 km od Bukurešta glavnog grada Rumunjske, 70 km od granice s Mađarskom i 50 km od granice s Ukrajinom. Grad je smješten u dolini okruženoj sa svih strana brdima i planinama, koja čini klimu u gradu blažom od ostatka regije. Dokaz za to je da periferiji Baia Mare se mogu pronaći kestenjasta stabala koja obično trebaju mediteransku klimu za rasti. Međutim temperatura se po zimi može spustiti i na -20 °C. Ljeta su blaga, hladnija, nego u ostatku zemlje. Količina oborina je prilično velika zbog planina na sjeveru i istoku, koji ne dopuštaju zračnim masama da prođu izvan granica doline, prosječna količina oborina može biti gotovo 1000 mm /god. Baia Mare je najveći grad sjeverne Rumunjski (Santu Mare, Suceava Botoşani), sa 137.921 stanovnikom. Također ima visoku razinu kulture i obrazovanja, kao dom mnogih kazališta, škola, muzeja i umjetničkih galerija. Nedaleko od grada nalazi se nekoliko vrlo važnih prirodnih rezervata, među kojima: Creasta Cocoşului, Cheile Tătărului, Lacul Albastru itd. Zbog svojeg dobrog geografskog položaja u istočnoj karpatskim planinama smatra se jednm od najatraktivnijih gradova u Rumunjskoj.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Gradski prostor na rijeci Sasar zbog toplog mediteranskog podneblja olakšanih životnih uvjeta bio je naseljen još od paleolitika. Tijekom brončanog doba regiju naseljavaju tračka plemena. Poslije, Baia Mare je bio uključen u Daciju kraljevstvo koje je utemeljio kralj Burebista kada je započeto s rudarskim istraživanjima, a otkriveno je zlato i srebro. Baia Mare se prvi put spominje u pisanim dokumentima Karla I. Roberta iz 1329. pod imenom Rivulus Dominarum. Kasnije 1347. grad se spominje u dokumentima Ludovik I. Anžuvinaca kao važni srednjovjekovni gradić s rascvjetanom rudarskom industrijom, s pravilima organizacije karakterističnima za slobodne gradove u to vrijeme. Godine 1411. grada i njegove okolice, uključujući rudnike, preneseni su u vlasništvo obitelji Hunyadi od Žigmunda Luksemburškog koji priznaje Ivanu Hunyadiju doprinos u zaustavljanju Osmanskog Carstva u invaziji na zapadnu Europu. Tako je grad ušao u razdoblje prosperiteta, kada je sagrađena katedrala Stjepana I. Svetog. Danas je katedralna kula jedna od najpoznatijih znamenitosti grada. Prvu školu pod nazivom Scoala Rivulina otvorila je Reformirana crkva u Baia Maru 1547. godine.

Godine 1919. Baia Mare postao je dio Rumunjske.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine grad ima 137.921 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 641 stan/km²[1]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Baia Mare