Aorist
| Glagolska vremena |
|---|
| Jednostavni glagolski oblici |
| Infinitiv |
| Prezent |
| Aorist |
| Imperfekt |
| Imperativ |
| Glagolski pridjev |
| Glagolski prilog |
| Složeni glagolski oblici |
| Perfekt |
| Pluskvamperfekt |
| Kondicional |
| Futur prvi |
| Futur drugi |
| Pasivni glagolski oblici |
Aorist (grč. ἀόριστος, aoristos = neodređen, neograničen) prošlo je glagolsko vrijeme koje postoji u nekim jezicima (npr. hrvatski, bugarski, lužičkosrpski, starogrčki).
Aorist ili prošlo svršeno vrijeme glagola u standardnom hrvatskom jeziku tvori se od svršenih glagola, uglavnom od infinitivne osnove i nastavaka:
- -h, , , -smo, -ste, -še
- -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše
Aorist pomoćnih glagola biti i htjeti:
|
|
Nastavak -h imaju glagoli kojima infinitivna osnova završava na samoglasnik.
Primjer za glagol učiniti:
| lice | jednina | množina |
|---|---|---|
| 1. | učinih | učinismo |
| 2. | učini | učiniste |
| 3. | učini | učiniše |
U 2. i 3. licu jednine provodi se palatalizacija ako osnova završava na k, g ili h:
- rekoh - reče, ispekoh - ispeče, stigoh - stiže
Nastavak -oh imaju glagoli kojima osnova završava na suglasnik.
Primjer za glagol reći:
| lice | jednina | množina |
|---|---|---|
| 1. | rekoh | rekosmo |
| 2. | reče | rekoste |
| 3. | reče | rekoše |
Aorist je prošlo svršeno vrijeme i kao takvo može se tvoriti samo od svršenih glagola. Treba se koristiti za izražavanje radnje koja se svršila u prošlosti, naročito netom svršene radnje:
- Upravo pročitah vrlo smiješan novinski članak.
Sličnost tvorbenih nastavaka i neshvaćanje uloge glagolskog vida često dovodi do nepravilne uporabe aorista umjesto imperfekta:
- U mladosti oni
čitašemnoge stripove. - U ovom primjeru radnja nije svršena, već traje neko vrijeme u prošlosti (dio subjektove mladosti ili cijelu mladost), stoga treba koristiti imperfekt. No, umjesto imperfektnog nastavka neispravno je korišten aoristni nastavak -še.
Aorist se zbog svoga arhaična prizvuka sve rjeđe rabi u svakodnevnom govoru i zamjenjuje ga perfekt:
- Upravo sam pročitao vrlo smiješan novinski članak.
Zanimljiva je suvremena pojava sve češća uporaba aorista u SMS-porukama jer je kraći glagolski oblik od perfekta (vidi: vanjske poveznice)
U hrvatskom standardnom jeziku aorist glagola biti služi za tvorbu kondicionala. U narječjima hrvatskog narodnog jezika za tvorbu kondicionala ne služi aorist nego konjunktiv glagola biti (vidi: hrvatski konjunktiv, aorist i kondicional).
U bugarskom i lužičkom jeziku[razjasniti] koristi se kao glavno prošlo vrijeme i razlikuje se bitno u značenju od perfekta. U bugarskom jeziku perfekt služi za izražavanje radnje koja se dogodila prije trenutka govorenja, ali njezino izvršenje se ne povezuje s nekim određenim prošlim trenutkom, dok se aorist koristi za izražavanje prošle svršene radnje koja se dogodila u određenom trenutku.[1]
Ta je razlika postojala u praslavenskom, ali u većini njegovih potomaka aorist je ili nestao ili se njegovo značenje promijenilo i približilo značenju perfekta.
Aorist u slavenskim jezicima izvorno znači ono što u engleskom jeziku znači past simple, a perfekt u slavenskim jezicima izvorno znači ono što u engleskom jeziku znači present perfect.
Aorist postoji u starogrčkom i sanskrtu što je sve naslijeđeno iz indoeuropskog prajezika.