[go: up one dir, main page]
Wikipedija

Meteorski pljusak

Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta). U obilnome meteorskom pljusku u jednom satu pojavi se više desetaka ili stotina meteora. Pljusak traje od nekoliko sati do više dana. Meteorski pljuskovi potječu s putanja postojećih ili iščezlih kometa, najčešće se pojavljuju s periodom od jedne godine, na primjer Liridi (22. travnja), Perzeidi (11. ili 12. kolovoza), Andromedidi (14. studenoga), Leonidi (16. do 18. studenoga), Geminidi (13. prosinca) i drugi.[1] Ovi su meteori zapravo svemirske krhotine koje velikim brzinama udaraju u Zemljinu atmosferu, pri čemu se na nebu, na putanji meteora, pojavljuju svijetle trake. Većina je dijelova manja od zrna pijeska, pa ih jako mali broj dospije do tla. Ostatci koji su dovoljno veliki da prežive pad nazivaju se meteoritima. Meteorske su kiše vrlo rijetka pojava, zbiju se tek nekoliko puta unutar jednog stoljeća. Pojam meteorske kiše (pljuska) neki poistovjećuju s pojmom meteorskog potoka, što je pogrešno.

Leonidi iz 1866., ilustracija.
Liridi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja.
Perzeidi, meteorski roj.
Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009.
Astronomi amateri motre noćno nebo za vrijeme meteorskog pljuska (meteorske kiše) Perzeida.
Pogled s Međunarodne svemirske postaje na meteore koji prolaze kroz atmosferu.

Što uzrokuje meteorske pljuskove

uredi

Kako se približavanjem kometa Suncu povećava temperatura na njegovoj površini, led se počinje topiti i topljenjem leda komet se počinje raspadati te se tom vrtnjom oko Sunca kometi mrve. Iza njega ostaje trag prašine i komadića stijena. Ako se kometova putanja presiječe sa Zemljinom i na Zemljinoj stazi ostavi prašine, Zemlja će svake godine ulijetati u taj oblak prašine. Zbog trenja zraka u atmosferi, čestice prašine se zapale i u atmosferi nakratko ostave sjajan trag - nastaje meteor. Visina na kojoj nastaju ti tragovi izgaranja je od 40 do 80 km. Brzina kojom udaraju je oko 62 km/s (Perzeidi), te je velika rijetkost da meteor dođe do tla.

Meteorski rojevi nastaju s ulaskom Zemlje u oblak sitnih krutih čestica. Promatrajući staze meteora, čini nam se, zbog perspektive, da izviru iz jednog područja neba; to je radijant. Meteorskih rojeva ima nekoliko desetaka i odlikuju se dobom godine kada se javljaju. Rojevi nastaju od kometa koji još postoje ili koji su već nestali. Čak je i za mnoge sporadičke meteore nađeno da stižu s kometskih staza. No to ne isključuje mogućnost da rojevi nastaju u području ekliptike i na neki drugi način. Kometi su praćeni oblakom praha koji je najveće gustoće u blizini samog kometa; oblak praha protegnut stazom zvat ćemo meteorskim potokom. Na stazama starih kometa, a i kometa koji su nestali, prah je rasprostrt jednoliko. Do razlike u jačini pljuskova od godine do godine dolazi ako prah nije rasprostrt jednoliko uzduž potoka, jer Zemlja nije u prilici prijeći potok uvijek na mjestu istog zgušćenja. Potoke meteora poremećuje osim toga privlačna sila planeta. Pljusak traje po više dana. Među rojevima ima takvih koji su otkriveni danju, uz pomoć radiolokacije. Oni mogu predstavljati iste rojeve koji se u drugom dijelu godine jave noću. Jedan od dnevnih jesu β - tauridi, a njemu odgovaraju noćni, tauridi.[2]

Poznate meteorske kiše

uredi

Najpoznatija meteorska kiša su Perzeidi ili Suze svetog Lovre. Vidljivi su u noći s 12. na 13. kolovoza.

Radijant

uredi
  Podrobniji članak o temi: Radijant

Radijant (prema lat. radians, genitiv radiantis: koji zrači, sja) je točka na nebeskoj sferi iz koje se čini da se širi roj meteora.[3]

Liridi

uredi
  Podrobniji članak o temi: Liridi

Liridi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Liri, pojavljuje se oko 20. travnja, a stiže s putanje kometa Thatcher. Opaža se već 2 500 godina, a posebno je bio jak 15. pr. Kr.[4]

Perzeidi

uredi
  Podrobniji članak o temi: Perzeidi

Perzeidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Perzeju, zapaža se od 25. srpnja do 20. kolovoza, s najvećom učestalošću 12. kolovoza kad se može pojaviti i 80 meteora na sat. Ti se meteori gibaju srednjom geocentričnom brzinom od 60 km/s. Potječe s putanje kometa Swift-Tuttle.[5] U narodu je poznat po nazivu Suze svetog Lovre.

Andromedidi

uredi
  Podrobniji članak o temi: Andromedidi

Andromedidi ili Bielidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Andromedi, pojavljuje se od 23. do 27. studenoga. Potječe s putanje Bielina kometa.[6] Bielin komet (označen kao 3D/Biela) bio je s putanjom u blizini Zemljine. Nije se ničim odlikovao do 1846., kada mu se jezgra razdvojila. Razdvajanje je nastavljeno pa je 1852. viđen u dva dijela razmaknuta za 2 milijuna kilometara. Nikad više poslije toga nije viđen, ali su se umjesto njega počeli od 1872. javljati meteorski pljuskovi. Tako je dokazano da meteorski rojevi potječu od kometa i stižu njihovim stazama, uzduž kojih se raspršuju. Meteori Bielidi zapažaju se i danas, no u sve manjem broju.

Leonidi

uredi
  Podrobniji članak o temi: Leonidi

Leonidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Lavu, pojavljuje se oko 17. studenoga. Ima maksimum, s posebno mnogo meteora, svake 33 godine, a potječe s putanje dugoperiodičnoga kometa Tempel-Tuttle. Najobilniji je pljusak bio 1833., s približno 35 000 meteora na sat.[7]

Geminidi

uredi
  Podrobniji članak o temi: Geminidi

Geminidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježdu Blizancima, pojavljuje se u prvoj polovici prosinca. Potječe s putanje planetoida Faeton (3200 Phaethon).[8]

Drakonidi

uredi
  Podrobniji članak o temi: Drakonidi

Drakonidi ili Giacobinidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Zmaju, pojavljuje se oko 8. listopada. Potječe od rasprsnuta materijala kometa Giacobini-Zinner.[9]

Popis meteorskih pljuskova

uredi

Bilješka: datumi su točni za 2014.[10]

Naziv Datum Vrhunac Rekt. Dekl. Brzina
(km/s) 		Meteora na sat Izgled Potiče od[11]
Povremeni izvor 10. rujna – 10. prosinca višestruko različito različito 30 4 blijed
Kvadrantidi 28. prosinca – 12. siječnja 4. siječnja 15 +49 41 120 sjajan 2003 EH1 ?
Dnevni capri.-sagit. 13. siječnja – 29. veljače 2. veljače 21 −23 29 7
Alfa centauridi 28. siječnja – 21. veljače 8. veljače 14 −59 56 6 sjajan
Theta centauridi 23. siječnja – 12. ožujka 10. veljače 15 −44 66 3
Gama normidi 25. veljače – 22. ožujka 14. ožujka 16 −50 56 6 sjajan
Kapa serpentidi 1. – 7. travnja 5. travnja 15 +18 46 4
Virginidi 22. ožujka – 26. travnja 17. travnja 12 +10 20 5
Liridi 16. – 25. travnja 22. travnja 18 +34 49 18 sjajan Komet Thatcher
Pi pupidi 15. – 28. travnja 23. travnja 7 −45 18 različito sjajan Komet Grigg–Skjellerup
Eta akvaridi 19. travnja – 28. svibnja 5. svibnja 23 −1 66 65 sjajan Halleyjev komet
Omega cetidi 5. svibnja – 9. svibnja 7. svibnja 1 −7 38 8
Eta liridi 3. svibnja – 14. svibnja 8. svibnja 19 +44 43 3 blijed
Kamelopardalidi 23. svibnja - 24. svibnja 24. svibnja 8 +79 19 2 Komet 209P/LINEAR ?
Dnevni epsilon arietidi 4. svibnja – 6. lipnja 15. svibnja 3 +21 23 4
Alfa skorpidi 21. travnja – 26. svibnja 15. svibnja 16 −29 33 3
Južni omega skorpidi 23. svibnja – 15. lipnja 31. svibnja 17 −22 26 5
Sjeverni omega skorpidi 23. svibnja – 15. lipnja 31. svibnja 17 −15 23 5
Arietidi 22. svibnja – 2. srpnja 7. lipnja 3 +24 37 54 1566 Icarus ?
Dnevni zeta perzeidi 20. svibnja – 5. srpnja 9. lipnja 4 +28 27 20
Lipanjski liridi[12] 11. – 21. lipnja 16. lipnja 19 +44 20 3
Južni lipanjski akvilidi 9. lipnja – 2. srpnja 16. lipnja 19 −5 39 3
Pi Cetidi 16. lipnja – 4. srpnja 26. lipnja 2 −12 68 4
Lipanjski bootidi 22. lipnja – 2. srpnja 27. lipnja 15 +48 18 različito sjajan
Dnevni beta tauridi 5. srpnja – 17. srpnja 28.lipnja 6 +24 31 10
Tau akvaridi 27. lipnja – 6. srpnja 28. lipnja 23 −12 66 7
Srpanjski fenicidi 24. lipnja – 18. srpnja 12. srpnja 2 −48 48 4
Sjeverni delta akvaridi 15. srpnja – 25. kolovoza 26. srpnja 23 0 42 4
Piscis austrinidi 15. srpnja – 10. kolovoza 27. srpnja 23 −30 35 5 blijed
Južni delta akvaridi 12. srpnja – 23. kolovoza 29. srpnja 23 −16 41 16 blijed
Beta kasiopeidi 3. srpnja – 19. kolovoza 29. srpnja 24 59 52 10
Alfa kaprikornidi 3. srpnja – 5. kolovoza 29. srpnja 20 −10 23 5 sjajan
Eta eridanidi 3. – 14. kolovoza 9. kolovoza 3 −13 65 6
Perzeidi 17. srpnja – 24. kolovoza 12. kolovoza 3 +58 59 100 sjajan Komet Swift-Tuttle
Kapa cignidi 3. – 25. kolovoza 17. kolovoza 19 +59 25 3 blijed
Gama doradidi 27. kolovoza – 3. rujna 28. kolovoza 4 −50 42 5
Alfa aurigidi 28. kolovoza – 5. rujna 31. kolovoza 6 +39 66 6 sjajan
Rujanski epsilon perzeidi 5. – 21. rujna 9. rujna 3 +40 64 5 blijed
Dnevni sekstantidi 26. rujna – 3. listopada 1. listopada 10 −2 33 20
Drakonidi 6. – 10. listopada 8. listopada 17 +54 20 različito srednje Komet Giacobini-Zinner
Južni tauridi 10. listopada – 20. studenog 10. listopada 2 +9 27 5 sjajan
Delta aurigidi 10. – 18. listopada 11. listopada 6 +44 64 2 blijed
Epsilon geminidi 14. – 27. listopada 18. listopada 7 +27 70 3 blijed
Orionidi 2. listopada – 7. studenog 21. listopada 6 +16 66 25 sjajan Halleyjev komet
Leo minoridi 19. – 27. listopada 24. listopada 11 +37 62 2 blijed
Sjeverni tauridi 20. listopada – 10. prosinca 12. studenog 4 +22 29 5 sjajan
Studeni jota aurigidi 1. – 23. studenog 15. studenog 5 +33 36 8
Leonidi 6. – 30. studenog 17. studenog 10 +22 71 15 sjajan Komet Tempel–Tuttle
Alfa monocerotidi 15. – 25. studenog 21. studenog 8 +1 65 različito sjajan
Andromedidi 23. – 27. studenog 25. studenog 1 +37 19 3 blijed Bielin komet
Fenicidi 28. studenog – 9. prosinca 6. prosinca 1 −53 18 različito srednje
Pupid-Velidi 1. – 15. prosinca višestruko 8 −45 40 10 srednje
Monocerotidi 27. studenog – 17. prosinca 8. prosinca 7 +8 42 2 blijed
Sigma hidridi 3. – 15. prosinca 11. prosinca 8 +2 58 3 blijed
Geminidi 7. – 17. prosinca 13. prosinca 7 +33 35 120 srednje 3200 Phaethon
Comae berenicidi 12. – 23. prosinca 15. prosinca 12 +18 65 3 blijed
Prosinački leonis minoridi 5. prosinca – 4. veljače 19. prosinca 11 +30 64 5 blijed
Ursidi 17. – 26. prosinca 23. prosinca 14 +76 33 10 blijed
Zeta aurigidi[13] 14. prosinca – 16. lipnja 13. siječnja 77,5 +39,3 14.2 spori

Poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. ↑ meteor, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  2. ↑ Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.
  3. ↑ radijant, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  4. ↑ Liridi (Lyridi), [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  5. ↑ Perzeidi, [4] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  6. ↑ Andromedidi (Bielidi), [5] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  7. ↑ Leonidi, [6] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  8. ↑ Geminidi, [7] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  9. ↑ Drakonidi (Giacobinidi), [8] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
  10. ↑ 2014 meteor calendar. International Meteor Organization
  11. ↑ Meteor Streams. NASA
  12. ↑ A June Lyrids web page by Meteorshowersonline.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. kolovoza 2012. Pristupljeno 9. prosinca 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  13. ↑ Kronk, Gary W. 2014. Meteor Showers An Annotated Catalog. 2nd ed. 2014 izdanje. Imprint: Springer. New York, NY. ISBN 978-1-4614-7896-6

Vanjke poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Meteorski_pljusak&oldid=6223697"