Skip to main content
Rad donosi sociološki i kulturnoantropološki pogled na ključne aktere, prijepore i vizije revitalizacije povijesne jezgre Dubrovnika, počevši od potresa 1979. godine pa sve do danas, istražujući njene društveno-ekonomske okvire,... more
Rad donosi sociološki i kulturnoantropološki pogled na ključne aktere, prijepore i vizije revitalizacije povijesne jezgre Dubrovnika, počevši od potresa 1979. godine pa sve do danas, istražujući njene društveno-ekonomske okvire, prijepore, potencijale, ključne aktere i vizije. Navedeno razdoblje bremenito je posljedicama nedovoljnog upravljanja urbanim i turističkim razvojem povijesne jezgre, ali i cijelog Dubrovnika te različitim odnosima moći političkih, ekonomskih, stručnih i civilnih aktera te njihovim sukobima. Posljedice su vidljive u demografskoj i funkcionalnoj degradaciji povijesne jezgre u turistički distrikt sa samo 1557 stanovnika. Međutim, postoje i potencijali revitalizacije povijesne jezgre uočeni u djelovanju civilni i stručnih aktera, a koji idu u smjeru razvijanja participativnog upravljanja povijesnom jezgrom s ciljem njenog održivog razvoja, ali i ukupnog održivog razvoja grada Dubrovnika. Iako je ovaj rad tek naznačavanje navedenih fenomena urbanog prostora, pokazuje potencijal doprinosa sociološkog i antropološkog holističkog pogleda izradi zaokruženih smjernica te planova revitalizacije nekog područja, u ovom slučaju povijesne jezgre, ali i cijelog grada Dubrovnika.
Ključne riječi: Dubrovnik, revitalizacija, urbani razvoj, održivost, građanska participacija, sudioničko upravljanje.

Revitalisation of the Old Town of Dubrovnik: main actors and dilemmas
Using a sociological and cultural anthropological approach, paper is dealing with the analysis of the main actors, power relations, dilemmas, and potential of the revitalisation process of the Old Town of Dubrovnik, beginning from the earthquake in 1979. until today. The aforementioned period is burdened with the consequences of the insufficient urban and tourism planning whose negative consequences can be seen in the demographical and functional degradation of the Old Town. However, potential for its revitalisation has been found in the activities and efforts of the civil actors and experts, which are heading in the direction of developing and maintaining the imperative of participative governance of the Old Town in order to achieve a sustainable development of not only the Old Town, but Dubrovnik itself. Even though this paper aims only to provide a short summary of the aforementioned urban phenomena, it shows the potential of the sociological and anthropological holistic approach to the urban renewal which can be of a great help in making more rounded guidelines and plans for the revitalisation of a certain area, in this case the Old Town of Dubrovnik.
Keywords: Dubrovnik, revitalisation, sustainability, urban development, citizen participation, participatory governance