Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja Papua Niugini
Zastava	Grb
	Himna: "O Arise, All You Sons";
	Položaj Papue Nove Gvineje na karti Položaj Papue Nove Gvineje
Glavni grad	Port Moresby;
Službeni jezik	engleski, tok pisin, hiri motu
Državno uređenje
• Guverner	Bob Dadae
• Premijer	James Marape
Zakonodavstvo
Nezavisnost	od Australije 16. septembar 1975.
Površina
• Ukupno	462.840 km2 (56.)
• Vode (%)	2
Stanovništvo
• Ukupno	7.059.653 (102.)
• Gustoća	15/km2
Valuta	Papua novogvinejska kina
Vremenska zona	UTC +10
Pozivni broj	+65
Internetska domena	.pg

Papua Nova Gvineja je država u Okeaniji.^[1]^[2] Zauzima istočnu polovinu ostrva Nova Gvineja te ostrva Bismarckovog arhipelaga Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih ostrvca. Na zapadu graniči s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja članica je Commonwealtha i britanska kraljica formalni je šef države.

Glavni i najveći grad države je Port Moresby.

Historija

Pretpostavlja se da su prvi naseljenici stigli na ostrva prije oko 60.000 godina iz jugoistočne Azije. Arheološki ostaci otkrivaju tragove intenzivne poljoprivrede stare oko 7000 godina, a ljudske intervencije u okolini naročito su vidljive u dolinama u centralnom gorju.

Španci i Portugalci došli su na ostrvo u prvoj polovini 16. vijeka i dali im imena Papua po malajskoj riječi za posebnu kosu Melanežana i Nova Gvineja smatrajući domoroce sličnima stanovnicima afričke Gvineje. Ostrva su detaljnije istražena i kolonizirana tek krajem 19. vijeka, kad je južnu polovinu današnje Papue Nove Gvineje zauzela Velika Britanija, a sjevernu Njemačka.

Tokom Prvog svjetskog rata Australija, kojoj je 1902. preneseno upravljanje Britanskom Novom Gvinejom zauzela je i njemačku koloniju, ali ih nije formalno ujedinila sve do 1946. Evropljani su prvi put stupili u neke dijelove unutrašnjosti Nove Gvineje tek u 30-im godinama 20. vijeka, otkrivši brojne nove etničke i jezične grupe.

Nakon proglašenja nezavisnosti 1975. u zemlji je vladala politička nestabilnost sa čestim izmjenama vlada. Od 1989. do 1998. trajao je gerilski rat za otcjepljenje ostrva Bougainvillea, na kojem se nalaze značajna nalazišta zlata; u njemu je poginulo oko 20.000 ljudi.

Geografija

Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizije koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjeg lanca koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Ostrva Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona su vulkanskog porijekla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.

Grb i zastava

Grb Papue Nove Gvineje sadrži rajsku pticu iznad tradicionalnog koplja i bubnjeva.

Zastava Papue Nove Gvineje usvojena je 7. jula 1971. U donjoj dijagonalnoj polovini na crnoj pozadini nalazi se pet zvijezda koje predstavljaju sazviježđe Južni krst, a na gornjoj crvenoj polovini nalazi se silueta rajske ptice. Crvena i crna su tradicionalne boje mnogih ostrvskih plemena Papue Nove Gvineje. Crna-bijela-crvena također su bile boje Njemačkog carstva, koje je koloniziralo Novu Gvineju 1918. Rajska ptica također se nalazi i na državnom grbu.

Dizajn zastave osmislila je tada petnaestogodišnja Susan Huhume, čiji je crtež pobijedio na državnom takmičenju za izradu nove zastave 1971.

Historijske zastave

1965-1970
1970-1971

Vlada

Političke podjele

Privreda

Većina stanovništva živi od poljoprivrede. Glavni izvozni proizvodi su nafta, zlato i bakar. BDP je u 2004. bio 2200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Stanovništvo

Iako vladine procjene govore o populaciji zemlje od 9,4 miliona, u decembru 2022. objavljeno je da je njena populacija zapravo blizu 17 miliona.^[3]^[4]

Papua Nova Gvineja jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta. Stanovništvo se može podijeliti u dvije glavne grupe: Papuance, koji čine nešto više od 80% i Melanezijce, kojih ima nešto manje od 20%. U zemlji se govori više od 700 jezika, a službeni tok pisin i hiri motu služe kao lingua franca, jezici međusobnog sporazumijevanja različitih grupa. Većina stanovnika su protestanti, ima i dosta katolika, ali raširene su i domorodačke religije, a mnogi kršćani su zadržali elemente prijašnjih religija.

Kultura

Kultura Papue Nove Gvineje pod utjecajem je postojanja više od hiljadu različitih etničkih i kulturnih grupa. Zbog ove raznovrsnosti imamo i veliki broj stilova kulturnog izražavanja, a svaka od pojedinih grupa je stvorila svoju formu u umjetnosti, plesu, naoružanju, oblačenju, muzici, arhitekturi i ostalim vidovima ponašanja.

Većina ovih odvojenih grupa ima svoj vlastiti jezik. Ljudi obično žive u selima smještenim pored obrađenih polja. U nekim područjima love ili sakupljaju divlje biljke kao dodatak prehrani. Pojedinci koji su jako vješti u ribolovu, lovu ili obrađivanju zemlje uživaju veliko poštovanje i respekt ostatka zajednice.

Poznate su rezbarije u drvetu stanovnika s rijeke Sepik. Njihove rezbarije često su s motivima biljaka ili životinja i predstavljaju duh živog bića koje je izrezbareno.

Udio šumske površine u ukupnoj površini zemljišta, zemlje u vrhu (2021.). Papua Nova Gvineja ima osmi najveći postotak šumskog pokrivača na svijetu.

Porodice jezika Papue Nove Gvineje, prema Timothy Usheru

Jezičke porodice u Rossovoj koncepciji trans-novogvinejske porodice jezika. Pripadnost nekih istočnih ogranaka nije univerzalno prihvaćena.

Bilum torba iz Goroke, provincija Eastern Highlands

Stanovnik Boga-Boga, sela na jugoistočnoj obali kopna Papue Nove Gvineje

Također pogledajte

Reference

^ "Papua New Guinea | Culture, History, & People | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 15. 12. 2023. Pristupljeno 31. 12. 2023.
^ "Papua New Guinea country profile". BBC News (jezik: engleski). 15. 11. 2011. Pristupljeno 31. 12. 2023.
^ "Papua New Guinea finds real population is almost double official estimates | World | The Times". web.archive.org. 6. 12. 2022. Arhivirano s originala 6. 12. 2022. Pristupljeno 31. 12. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
^ "Papua New Guinea's population size puzzles prime minister and experts". web.archive.org. 5. 12. 2022. Arhivirano s originala 5. 12. 2022. Pristupljeno 31. 12. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Papua New Guinea na Wikimedia Commonsu.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Papua Nova Gvineja

WikiAtlas ima mape na temu: Papua Nova Gvineja

Službeni sajt Ministra Papue Nove Gvineje
Papua Nova Gvineja, auswaertiges-amt.de
Papua Nova Gvineja na CIA World Factbook

[1] "Papua New Guinea | Culture, History, & People | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 15. 12. 2023. Pristupljeno 31. 12. 2023.

[2] "Papua New Guinea country profile". BBC News (jezik: engleski). 15. 11. 2011. Pristupljeno 31. 12. 2023.

[3] "Papua New Guinea finds real population is almost double official estimates | World | The Times". web.archive.org. 6. 12. 2022. Arhivirano s originala 6. 12. 2022. Pristupljeno 31. 12. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[4] "Papua New Guinea's population size puzzles prime minister and experts". web.archive.org. 5. 12. 2022. Arhivirano s originala 5. 12. 2022. Pristupljeno 31. 12. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[1]

[2]

[3]

[4]