[go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

World Wide Web

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Historijski web logotip je dizajnirao Robert Cailliau

World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani hiperlinkovima. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računarski programi koji se nazivaju internet preglednici.[1]

Web se često pogrešno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računarske mreže.

Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su 1990. u CERN-u engleski inženjer i naučnik Tim Berners-Lee i belgijski naučnik Robert Cailliau.[2]

Postao je svjetski dominantna softverska platforma.[3][4][5][6] Osnovni je alat pomoću kojeg se milijarde ljudi služi za komunikaciju s internetom.[7]

Grafički prikaz malog dijela WWW-a, demonstrirajući hiperveze

Server

[uredi | uredi izvor]

Web server je softver ili hardver posvećen pokretanju navedenog softvera, koji može zadovoljiti zahtjeve klijenata World Wide Web-a. Web server može, općenito, sadržavati jednu ili više veb stranica. Web server obrađuje dolazne mrežne zahtjeve preko HTTP-a i nekoliko drugih povezanih protokola.

Primarna funkcija web servera je pohranjivanje, obrada i isporuka web stranica klijentima.[8] Komunikacija između klijenta i servera odvija se pomoću protokola za prijenos hiperteksta (HTTP). Isporučene stranice su najčešće HTML dokumenti, koji mogu uključivati slike, stilove i skripte pored tekstualnog sadržaja.

Jezik za označavanje hiperteksta (HTML) je standardni jezik za označavanje za kreiranje web stranica i web aplikacija. Uz Cascading Style Sheets (CSS) i JavaScript, on čini trio temeljnih tehnologija za World Wide Web.[9]

Web pretraživači primaju HTML dokumente sa veb servera ili iz lokalne memorije i renderiraju dokumente u multimedijalne web stranice. HTML opisuje strukturu web stranice semantički i izvorno uključuje znakove za izgled dokumenta.

Grafički prikaz malog dijela WWW-a, demonstrirajući hiperveze

Stranice

[uredi | uredi izvor]

Web stranica je dokument koji je pogodan za World Wide Web i web pretraživače. Web pretraživač prikazuje web stranicu na monitoru ili mobilnom uređaju.

Dinamične stranice

[uredi | uredi izvor]

Dinamička web stranica na strani servera je web stranica čiju konstrukciju kontroliše aplikacijski poslužilac koji obrađuje skripte na strani servera. U skriptiranju na strani servera, parametri određuju kako se odvija sastavljanje svake nove web stranice, uključujući postavljanje više obrade na strani klijenta.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "What is the difference between the Web and the Internet?". W3C Help and FAQ. W3C. 2009. Pristupljeno 16. 7. 2015.
  2. ^ Berners-Lee, Tim. "Information Management: A Proposal". w3.org. The World Wide Web Consortium. Pristupljeno 12. 2. 2022.
  3. ^ Bleigh, Michael (16. 5. 2014). "The Once And Future Web Platform". TechCrunch. Pristupljeno 9. 3. 2022.
  4. ^ "World Wide Web Timeline". Pews Research Center. 11. 3. 2014. Pristupljeno 1. 8. 2015.
  5. ^ Dewey, Caitlin (12. 3. 2014). "36 Ways The Web Has Changed Us". The Washington Post. Pristupljeno 1. 8. 2015.
  6. ^ "Website Analytics Tool". Pristupljeno 1. 8. 2015.
  7. ^ "What is the difference between the Web and the Internet?". W3C Help and FAQ. W3C. 2009. Arhivirano s originala, 9. 7. 2015. Pristupljeno 16. 7. 2015.
  8. ^ Patrick, Killelea (2002). Web performance tuning (2nd izd.). Beijing: O'Reilly. str. 264. ISBN 978-0596001728. OCLC 49502686.
  9. ^ Flanagan, David. JavaScript – The definitive guide (6 izd.). str. 1. JavaScript is part of the triad of technologies that all Web developers must learn: HTML to specify the content of web pages, CSS to specify the presentation of web pages, and JavaScript to specify the behaviour of web pages.

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Berners-Lee, Tim; Bray, Tim; Connolly, Dan; Cotton, Paul; Fielding, Roy; Jeckle, Mario; Lilley, Chris; Mendelsohn, Noah; Orchard, David; Walsh, Norman; Williams, Stuart (15. 12. 2004). "Architecture of the World Wide Web, Volume One". Version 20041215. W3C. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Berners-Lee, Tim (august 1996). "The World Wide Web: Past, Present and Future". journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Brügger, Niels, ed, Web25: Histories from the first 25 years of the World Wide Web (Peter Lang, 2017).
  • Fielding, R.; Gettys, J.; Mogul, J.; Frystyk, H.; Masinter, L.; Leach, P.; Berners-Lee, T. (juni 1999). "Hypertext Transfer Protocol – HTTP/1.1". Request For Comments 2616. Information Sciences Institute. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Niels Brügger, ed. Web History (2010) 362 pages; Historical perspective on the World Wide Web, including issues of culture, content, and preservation.
  • Polo, Luciano (2003). "World Wide Web Technology Architecture: A Conceptual Analysis". New Devices.
  • Skau, H.O. (March 1990). "The World Wide Web and Health Information". New Devices.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]