Vlašić
| Vlašić | |
|---|---|
 Pogled na Vlašić | |
| Najviša tačka | |
| Visina | 1.933 m |
| Koordinate | 44°17′35″N 17°38′9″E / 44.29306°N 17.63583°E |
| Geografija | |
  Vlašić Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
| Lokacija | Travnik |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Lanac | Dinaridi |
Vlašić je planina u Srednjoj Bosni, Bosna i Hercegovina. Većim dijelom se nalazi u Srednjobosanskom kantonu, a manjem u dijelu Republike Srpske. Najviši vrh (1.933 m n/v) je Paljenik (ili Opaljenik).
Geografija
[uredi | uredi izvor]Glavnina površine Vlašića je u nekoliko općina: Travnik, Kotor-Varoš, Skender Vakuf, Dobretići, Vitez i Zenica. Prostire se u pravcu jugoistok – sjeverozapad, između linije Zenica–Travnik (jugoistok) i Kotor-Varoš–Skender Vakuf (sjeverozapad). Na njegove padine prelaze u nekoliko podvlašićkih platoa, od kojih su najprostraniji vitovljanski, korićanski i imljanski plato, te Petrovo polje. Turističkoj zaravni na Babanovcu (ispod Paljenika), od okolnih gradova, najbliži je Travnik.[1][2][3][4]
Klima
[uredi | uredi izvor]Klima je planinska na užem području Vlašića, a u na nižim lokacijama riječnih dolina umjereno kontinentalna. Prosječna zimska temperatura je 1 °C, dok prosječna ljetna temperatura iznosi 14,2 °C. U zimskom periodu, snježne padavine obiluju sa prosječnom pokrivenošću snijega do 5 mjeseci, koji ima visinu 1,5-2,1 metara. Padavinski režim karakteriziraju iznenadne i ekstremne promjene, posebno u proljeće.
Historija
[uredi | uredi izvor]Etimologija
[uredi | uredi izvor]Postoje različite legende o porijeklu imena Vlašić.[5][6] Međutim, na samom Vlašiću još uvijek živi verzija po kojoj su Sunčeva i Mjesečeva majka poslale sedmoricu braće da donesu sreću i ljepotu iz dalekog svijeta. Šestorica se sretno vratiše, ali sedmi se zauvijek izgubio. Konačno, Mjesec ga pronađe na prelijepoj planini u koju se pretvorio.
Po drugoj varijanti, šestorica braće su se udvarala istoj ljepotici pa ljuto zavadili. Zamolili su Mjesečevu i Sunčevu majku da presudi. Ona odluči da ljepotica svima bude sestra, a njeno sedmo dijete. Legenda kaže da je tada nastalo sazviježđe Sedam Vlašića, koje se (za vedrih noći, od proljeća do jeseni) kristalno vidi sa planine Vlašić.
U lokalnom stanovništvu se također stoljećima prenosi prihvatljivo uvjerenje da je planina imenovana po čobanskim nomadima Vlasima (kako se nazivaju u Bosni). Oni su tu živjeli i uzgajali svoja stada od pada Rimskog Carstva i ostali do kraja 19. stoljeća.
Akademik Marko Vego i njegovi istomišljenici pretpostavljaju da su nomadski Vlasi ustvari romanizirani potomci starih Rimljana i drevnih ilirskih plemena.[7] Oni su recepturu spravljanja vlašićkog sira doveo (jednog od zaštitnih znakova planine Vlašić) donijeli sa jednog od njihovih beskrajnih putovanja, oko 1000-te godine nove ere. Vlašićki sir je jedan od najboljih ovčjih sireva, koji se čuvaju u specijalnoj slanoj salamuri. Izvorno se siri svježe ovčije mlijeko, ali u novije vrijeme i uz primjese kravljeg. U oba slučaja, faza dozrijevanja mu traje oko tri mjeseca. Vlasi prenose tradiciju na stočare s okolnih planina. Danas, Vlašićki sir se proizvodi samo na kontroliranim pašnjacima i rekonstrukcijom recepte dobija svoj izvorno-tradicionalni kvalitet.
Pored Vlašićkog sira, postoje još dva vlašićka brenda: bosanskohercegovački pas ovčar (popularni Tornjak) i ovca pramenka. Ovog psa su Vlasi selekcionirali više od 1000 godina, braneći ovce tokom ispaše. Vlašić je jedno od mjesta porijekla bosanskog planinskog psa Tornjaka (torni- acca = 'okrenuti ovdje, u starom neolatinsko-vlaškom jeziku), a selektiran je za čuvanje stoke od vukova i medvjeda. Vlašićka pramenka (divička i dubska) je izdanak bosanskih i hercegovačkih autohtonih pasmina ovaca.
Turizam
[uredi | uredi izvor]Vlašić je jedna od najposjećenijih trističkih destinacija u Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama. Vlašićka visoravan je visoka 1300 m, a poznata je po tradiciji spravljanja vlašićkog sira, kao i novijem turizmu na Babanovcu (1260 m n.v.), gdje se vremenom etablirao novi bosanski centar zimskog turizma, kojeg rado posjećuju i inozemni gosti.
Vlašić je i pogodan kraj za uzgoj pčela u ovom dijelu Evrope, a razvija se i seoski turizam.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Vlašić (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ^ kartabih
- ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
- ^ http://static.astronomija.co.rs/teorije/etno/ezvezde.htm
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 13. 7. 2013. Pristupljeno 11. 9. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Vego M. (1983): Postanak srednjovjekovne bosanske države. Svjetlost, Sarajevo,
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- http://www.vlasic-online.com/planina-vlasic/geografski-polozaj-planine-vlasic Arhivirano 19. 10. 2013. na Wayback Machine
Nedovršeni članak Vlašić koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.