Ruska Imperija

Slika koja prikazuje bitku kod Narve (1700) u Velikom sjevernom ratu

Petar Veliki je zvanično preimenovao Rusku Carevinu u Rusku Imperiju 1721. i postao njen prvi vladar. On je pokrenuo sveobuhvatne reforme i nadgledao transformaciju Rusije u veliku evropsku silu (slika nastala nakon 1717)

Ruska Imperija (ruski: Россійская Имперія, u modernom ruskom Российская Империя) bilo je carstvo koje se proširilo Euroazijom od 1721, naslijedivši Rusko Carstvo nakon Nistadskog sporazuma kojim je okončan Veliki sjeverni rat. Uspon Ruske Imperije poklopio se sa padom susjednih suparničkih sila: Švedskog Carstva, Poljske-Litvanije, Perzije, Osmanlijskog Carstva i Qing Kine. Imperija je trajala sve dok Republiku nije proglasila privremena vlada koja je preuzela vlast nakon Februarske revolucije 1917.^[1]^[2] Treća po veličini u historiji, koja se u jednom trenutku protezala na tri kontinenta – Evropu, Aziju i Sjevernu Ameriku – Ruska Imperija nadmašila je po veličini samo Britansko i Mongolsko Carstvo. Imalo je 125,6 miliona stanovnika prema popisu iz 1897. Kao i druga carstva, odlikovala ga je velika ekonomska, etnička, jezička i vjerska raznolikost.

Od 10. do 17. stoljeća, zemljom je vladao plemićki sloj, bojari, iznad kojih je bio car, koji je kasnije postao Imperator. Car Ivan III (1462–1505) postavio je temelje za imperiju koja je kasnije nastala. Utrostručio je teritoriju svoje države, okončao dominaciju Zlatne Horde, obnovio Moskovski kremlj i postavio temelje ruske države. Kuća Romanova vladala je Ruskom Imperijom od njenog početka 1721. do 1762. Njena matrilinearna grana patrilinearnog njemačkog porijekla, kuća Holstein-Gottorp-Romanov, vladala je od 1762. do kraja imperije. Početkom 19. stoljeća imperija se prostirala od Arktičkog okeana na sjeveru do Crnog mora na jugu, od Baltičkog mora na zapadu do Aljaske i Sjeverne Kalifornije, u Sjevernoj Americi, na istoku. Do kraja 19. stoljeća zauzet će srednju Aziju i dijelove sjeveroistočne Azije.

Rusija je 1834. imala preko 50 miliona stanovnika, a od toga 39 miliona u Evropi i 3.354 miliona u Poljskoj. Vojska je u vrijeme mira imala 600 hiljada vojnika, a u slučaju ratnog stanja blizu 900 hiljada; kao i mornaricu od 406 galija.^[3]

Reference

^ Geoffrey Swain (2014). Trotsky and the Russian Revolution. Routledge. str. 15. ISBN 9781317812784. Arhivirano s originala, 19. 9. 2015. Pristupljeno 20. 6. 2015. The first government to be formed after the February Revolution of 1917 had, with one exception, been composed of liberals.
^ Alexander Rabinowitch (2008). The Bolsheviks in Power: The First Year of Soviet Rule in Petrograd. Indiana UP. str. 1. ISBN 978-0253220424. Arhivirano s originala, 10. 9. 2015. Pristupljeno 20. 6. 2015.
^ Novine srbske, br. 4, subota 27.1.1834., strana 4.

[geoffreyswain-1] Geoffrey Swain (2014). Trotsky and the Russian Revolution. Routledge. str. 15. ISBN 9781317812784. Arhivirano s originala, 19. 9. 2015. Pristupljeno 20. 6. 2015. The first government to be formed after the February Revolution of 1917 had, with one exception, been composed of liberals.

[alexanderrabinowitch-2] Alexander Rabinowitch (2008). The Bolsheviks in Power: The First Year of Soviet Rule in Petrograd. Indiana UP. str. 1. ISBN 978-0253220424. Arhivirano s originala, 10. 9. 2015. Pristupljeno 20. 6. 2015.

[3] Novine srbske, br. 4, subota 27.1.1834., strana 4.

[1]

[2]

[3]