[go: up one dir, main page]
Idi na sadržaj

Medicinska sestra

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Medicinska sestra mjeri pritisak pacijentu

Medicinska sestra (ili tehničar) je zdravstvena profesija koja integriše umjetnost i nauku njege i fokusira se na zaštitu, promociju i optimizaciju zdravlja i ljudskog funkcioniranja; prevenciju bolesti i ozljeda; olakšavanje izlječenja i ublažavanje patnje kroz suosjećajno prisustvo.[1] Medicinske sestre rade u mnogim specijalnostima sa različitim nivoima certifikacije i odgovornosti. Medicinske sestre čine najveću komponentu većine zdravstvenih okruženja.[2][3] U mnogim zemljama postoji nedostatak kvalifikovanih medicinskih sestara, a u Evropi je to najčešće Njemačka.[4]

U Bosni i Hercegovini za sticanje zvanja medicinske sestre/tehničara završava se srednja medicinska škola, te pripravnički rad, dok fakultet Sestrinstva nudi zvanje diplomiranog medicinskog tehničara (viša medicinska sestra).

Prema tradicionalnom tumačenju, ljekari se bave izlječenjem ili liječenjem zdravstvenih stanja, dok se medicinske sestre fokusiraju na njegu. U zdravstvenim ustanovama ova linija je često nejasna, što otežava zadatak razlikovanja profesija.[5]

Britanska medicinska sestra se brine o novorođenčetu

Medicinske sestre razvijaju plan njege, radeći u saradnji sa ljekarima, terapeutima, pacijentima, porodicama pacijenata i drugim članovima tima koji se fokusira na liječenje bolesti radi poboljšanja kvaliteta života.

U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, kliničke medicinske sestre specijalisti i medicinske sestre dijagnosticiraju zdravstvene probleme i propisuju ispravne lijekove i druge terapije, ovisno o propisima koji se razlikuju od države do države.[6] Osim što pružaju njegu i podršku, medicinske sestre educiraju javnost i promoviraju zdravlje i dobrobit.[7]

U SAD-u, medicinske sestre su medicinske sestre sa diplomom napredne medicinske sestre i dozvoljeno im je da prepisuju lijekove. Oni samostalno vježbaju u različitim okruženjima u više od polovine Sjedinjenih Američkih Država.[8][9]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Florence Nightingale bila je utjecajna figura u razvoju modernog sestrinstva. Nijedna uniforma nije stvorena kada je Nightingale bio zaposlen tokom Krimskog rata. Često smatrana prvom teoretičarkom medicinske sestre, Nightingale je povezala zdravlje sa pet faktora okoline: (1) čistim ili svježim zrakom, (2) čistom vodom, (3) efikasnom drenažom, (4) čistoćom i (5) svjetlošću, posebno direktnom sunčevom svjetlošću. Nedostaci ovih pet faktora rezultirali su nedostatkom zdravlja ili bolesti.[10] Ulogu medicinske sestre i obrazovanja je prva definisala Nightingale.

U srednjem vijeku, pripadnici vjerskih redova, kao što su časne sestre i monasi, često su pružali njegu poput medicinskih sestara.[11] Primjeri postoje u kršćanskoj,[12] islamskoj,[13] budističkoj,[14] i drugim tradicijama. Fiba, spomenuta u Romans 16, opisana je u mnogim izvorima kao "prva medicinska sestra".[15][16] Ove tradicije su bile uticajne na razvoj etosa modernog sestrinstva. Njegovi vjerski korijeni i dalje su vidljivi u mnogim zemljama.[17]

Tokom Reformacije, protestantski reformatori su zatvorili manastire, dozvolivši da nekoliko stotina općinskih hospicija ostane u funkciji u sjevernoj Evropi. Časnim sestrama koje su služile kao medicinske sestre davane su penzije ili im je rečeno da se udaju i ostanu kod kuće.[18] Zdravstvena njega pripala je neiskusnima jer su tradicionalni njegovatelji, ukorijenjeni u Rimokatoličkoj crkvi, uklonjeni sa svojih pozicija. Profesija medicinske sestre u Evropi je bila ugašena otprilike 200 godina.[19]

Florence Nightingale je postavila temelje profesionalne medicinske sestre nakon Krimskog rata,[20] u svjetlu sveobuhvatne statističke studije koju je napravila o sanitaciji u Indiji, što ju je navelo da naglasi važnost sanitacije. „Poslije 10 godine sanitarne reforme, 1873, Nightingale je izvijestila da je smrtnost među vojnicima u Indiji opala sa 69 na 18 po 1.000".

Nightingale je vjerovala da je medicinska sestra društvena sloboda i misija za žene. Vjerovala je da svaka obrazovana žena može pomoći u poboljšanju brige o bolesnima.[21] Njene bilješke o sestrinstvu (1859) bile su popularan poziv na akciju. Nightingaleov model obrazovanja medicinskih sestara doveo je do toga da je jedna od prvih škola za medicinske sestre povezana sa bolnicom i medicinskom školom. Široko se proširio u Evropi i Sjevernoj Americi nakon 1870.[22]

Nightingale je uključila pet faktora koji su pomogli medicinskim sestrama u njeno vrijeme koje su radile usred loših sanitarnih uslova i malo obrazovanja. Ovi faktori su uključivali (1) svjež vazduh, (2) čistu vodu, (3) ispravan drenažni sistem, (4) čistoću i (5) dobro osvjetljenje. Nightingale je vjerovala da je čisto radno okruženje važno u brizi o pacijentima. U 19. vijeku ova teorija je bila idealna za pomoć pacijentima, pružajući medicinskim sestrama vodič za promjenu okruženja oko pacijenata radi poboljšanja njihovog zdravlja.[23]

Nightingaleove preporuke temeljile su se na uspjesima jamajčanskih "doktresica" kao što je Mary Seacole, koja je poput Nightingalea učestvovala u Krimskom ratu. Seacole je praktikovao higijenu i upotrebu ljekovitog bilja u liječenju ranjenih vojnika i oboljelih u 19. vijeku na Krimu, u Centralnoj Americi i na Jamajci. Njeni prethodnici su imali veliki uspjeh kao iscjeljitelji u koloniji Jamajke u 18. vijeku, a među njima su bila Seacoleova majka (gospođa Grant), Sarah Adams, Cubah Cornwallis i Grace Donne, ljubavnica i doktorica najbogatijeg plantažera na Jamajci, Sajmona Tejlora.[24]

Medicinska sestra u Indoneziji pregleda pacijenta
Medicinska sestra liječi pacijenta s opekotinama, bolnica Ziguinchor PAIGC, 1973.

Sestrinstvo kao nauka

[uredi | uredi izvor]

Prvobitna epidemiološka studija Florence Nightingale koja ispituje smrtnost među britanskim vojnicima tokom Krimskog rata objavljena je 1858. [25] Sa izuzetkom njenih radova, sestrinska praksa je ostala usmena tradicija sve do sredine 20. vijeka. Prvo izdanje Nursing Research, prvog naučnog časopisa specijalizovanog za sestrinstvo, izašlo je 1952. Tokom 1960-ih, interesovanje za sticanje doktorata poraslo je među medicinskim sestrama u SAD, ali sestrinstvo je ostalo novo područje istraživanja, sa nekoliko časopisa sve do 1970-ih. [26] Istraživanje sestrinstva se sve više predstavlja kao valjana disciplina, iako im nedostaje preovlađujuća definicija. [27] Pitanje je dodatno komplikovano brojnim tumačenjima definitivne suštine sestrinstva. [28][5]

Definicija zdravstvene njege prema Florence Nightingale glasi: "Zdravstvena njega je pomoć pojedincu, obitelji ili grupama kojima je ta pomoć potrebna, a utemljena je na suosjećanju, znanju, umjeću i razumijevanju" (1964).[29]

Specijalnosti

[uredi | uredi izvor]

Sestrinstvo je najraznovrsnija od svih zdravstvenih profesija. Medicinske sestre rade u širokom rasponu okruženja, ali općenito prate potrebe svojih pacijenata.

Glavne specijalnosti su:

Medicinske sestre sa dodatnim diplomama omogućavaju specijalizaciju. Profesije medicinskih sestara mogu se podijeliti u kategorije prema vrsti njege, dobi, spolu, određenoj starosnoj grupi, okruženju prakse, pojedinačno ili u kombinaciji.[30]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Association, American Nurses (30. 5. 2021). Nursing: Scope and Standards of Practice (jezik: engleski). American Nurses Association. ISBN 978-0-9993088-6-8.
  2. ^ Maymoun, Nazneen; Sohail, M. Sadiq (2020). "Who Wants to be a Nurse? Understanding Emirati Female Students' Knowledge and Attitudes About Nursing as a Career". Nursing Education Perspectives. 41 (3): E14–E19. doi:10.1097/01.NEP.0000000000000659. PMID 32310910.
  3. ^ Fort, Alfredo L.; Deussom, Rachel; Burlew, Randi; Gilroy, Kate; Nelson, David (2017). "The Human Resources for Health Effort Index: A tool to assess and inform Strategic Health Workforce Investments". Human Resources for Health. 15 (1): 47. doi:10.1186/s12960-017-0223-2. PMC 5518138. PMID 28724381.
  4. ^ Haczyński, Józef; Skrzypczak, Zofia; Winter, Małgorzata (2017). "Nurses in Poland — Immediate Action Needed". Engineering Management in Production and Services. 9 (2): 97–104. doi:10.1515/emj-2017-0019.
  5. ^ a b Mulhall 1998.
  6. ^ "Nursing | The SAGE Encyclopedia of Economics and Society". search.credoreference.com (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 2. 2022.
  7. ^ Freeman, Veronica. "The role of nurses in our society today". www.cerner.com (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 3. 2023.
  8. ^ Coulehan J. L., Block M. R. (2005): The Medical Interview: Mastering skills for clinical practice, 5th Ed. F. A. Davis. ISBN 0-8036-1246-X. OCLC 232304023.
  9. ^ Dunphy L. M., Winland-Brown J. E. (2011): Primary care: The art and science of advanced practice nursing. F.A. Davis. ISBN 9780803626478.
  10. ^ Professional Nursing Practice: Concepts and perspective, Koernig & Hayes, sixth edition, 2011, p.100, ISBN 978-0-13-508090-0
  11. ^ Bloy, M. "Florence Nightingale (1820–1910)". The Victorian Web. Pristupljeno 24. 11. 2014.
  12. ^ Ferngren, GB (2009). Medicine & health care in early Christianity. Baltimore: Johns Hopkins University Press. str. 121. ISBN 9780801895227.
  13. ^ Sachedina, Abdulaziz (2009). Islamic biomedical ethics: principles and application. Oxford: Oxford University Press. str. 93–94. ISBN 9780195378504.
  14. ^ de Bary, WT, ured. (2011). The Buddhist tradition in India, China & Japan (Unabridged. izd.). New York: Vintage eBooks. str. 35–36. ISBN 9780307778796.
  15. ^ Egenes, KJ (2009). "History of nursing". u Halstead, J; Roux, G (ured.). Issues and Trends in Nursing: Essential Knowledge for Today and Tomorrow. Sudbury, MA: Jones and Bartlett. str. 2. ISBN 9780763752255.
  16. ^ Striepe, JM (1992). "Reclaiming the church's healing role". Journal of Christian Nursing. 10 (1): 4–7. doi:10.1097/00005217-199310010-00002. PMID 8418284.
  17. ^ Wand, T (januar 2004). "The 'Sister' title: past the use by date?". Collegian. 11 (1): 35–39. doi:10.1016/S1322-7696(08)60442-4.
  18. ^ Leonard, AE (2008). "Female religious orders". u Hsia, RP (ured.). A Companion to the Reformation World (1st paperback izd.). Oxford: Blackwell Publishers. str. 244. ISBN 978-1405149624.
  19. ^ Lundy, KS (2014). "A history of health care and nursing". u Masters, K (ured.). Role Development in Professional Nursing Practice (3rd izd.). Burlington, MA: Jones & Bartlett Learning. str. 11–12. ISBN 9781449681982.
  20. ^ Winkel, W (2009). "Florence Nightingale". Epidemiology. 20 (2): 311. doi:10.1097/EDE.0b013e3181935ad6. PMID 19234417.
  21. ^ "nursing | History, Education, & Practices | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 3. 2022.
  22. ^ Quinn, Shawna M. (2010). Agnes Warner and the Nursing Sisters of the Great War (PDF). Goose Lane editions and the New Brunswick Military Heritage Project. ISBN 978-0-86492-633-3. Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 29. 11. 2014.
  23. ^ Gonzalo, Angelo (4. 8. 2014). "Florence Nightingale: Environmental Theory". Nurseslabs (jezik: engleski). Pristupljeno 2. 9. 2022.
  24. ^ Ferguson, Moira (4. 1. 2016). Nine Black Women: An Anthology of Nineteenth-Century Writers from the United States, Canada, Bermuda and the Caribbean. New York: Routledge. doi:10.4324/9780203760697. ISBN 978-0-203-76069-7.
  25. ^ Boswell i Cannon 2014.
  26. ^ Watson 2021.
  27. ^ Manhart Barrett 2017.
  28. ^ Manhart Barrett 2002.
  29. ^ "Definiranje zdravstvene njege - Proces zdravstvene njege MFPU" (jezik: engleski). 5. 4. 2021. Pristupljeno 25. 7. 2024.
  30. ^ "Nursing | The SAGE Encyclopedia of Economics and Society - Credo Reference". search.credoreference.com (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 3. 2022.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Medicinska_sestra&oldid=3639129"