[go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Ireligija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dio serije čija je tema
ireligija
"αθεοι" (atheoi), grčki izraz za "bezbožnike", pojavljuje se u Poslanici Efežanima zapisanoj na papirusu iz trećeg stoljeća poznatom kao "papirus 46"
Ireligija
Ateizam
Agnosticizam
Naturalizam
Osobe
Knjige
Deluzija o Bogu
Bog nije velik
Svršetak vjere
Pismo kršćanskom narodu
Zašto nisam kršćanin
Zašto nisam musliman
Prorok sudnjeg dana
Sistem prirode
Organizacije
Kategorija o ateizmu

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsustvo religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.[1] Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvata ateizam i sekularni humanizam. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvata antiteizam, antiklerikalizam i antireligiju. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvata apateizam. Kada označava odsustvo religijskog vjerovanja, onda može obuhvatati agnosticizam, ignosticizam, neteizam, religijski skepticizam i slobodoumlje. Ireligija čak može obuhvatati oblike teizma, što zavisi od religijskog konteksta nasuprot kojeg se definira, pa je tako u Evropi u 18. vijeku epitoma ireligije bio deizam.[2]

Neki dokazi navode da status najbrže rastuće religije u Sjedinjenim Američkim Državama ima "nereligija",[3] obuhvatajući gotovo 20% odraslih osoba prema podacima iz 2012.[4] Prema izvještaju Pewovog istraživačkog centra osobe koje su se izjašnjavale kao "ateisti" ili "agnostici" činile su 6% ukupnog stanovništva u SAD-u, dok su u religijski neizjašnjenom (ili "nereligioznom") stanovništvu ateisti činili 12%, a agnostici 17%.[5] Osobe koje ne navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".[3][4][6]

Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvatajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost.[7] U istom Pewovom izvještaju bilježi se da mnogi religijski neizjašnjeni imaju nekakva religijska vjerovanja, a većina religijski neizjašnjenih dolazi iz Azije i Pacifika. Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u barem jedno božanstvo ili neki oblik više sile.[8]

Demografija

[uredi | uredi izvor]
Gallupov indeks religioznosti iz 2009. (svijetla boja označava religiozne, tamna nereligiozne)[9]
Glavni članak: ireligija po zemljama

Prikazane tablele navode postotke nereligioznog stanovništva po pojedinim državama od najvećeg k najmanjem.

Zemlja Postotak nereligioznog stanovništva (2006.) Izvor
Estonija 75,7 [10]
Švedska 46-85 (prosječno 65,5) [11]
Češka 64,3 [10]
Danska 43-80 (prosječno 61,5) [11]
Njemačka 59 [12]
Japan 51,8 [10]
Azerbejdžan 51 [13]
Ujedinjeno Kraljevstvo 50,6
[14]
Kina 8-93 (prosječno 50,5) [10][11][15]
Francuska 43-54 (prosječno 48,5) [11]
Rusija 48,1 [10]
Bjelorusija 47,8 [10]
Vijetnam 46,1 [10]
Mađarska 42,6 [10]
Ukrajina 42,4 [10]
Holandija 39-44 (prosječno 41,5) [11][16]
Latvija 40,6 [10]
Južna Koreja 36,4 [10]
Belgija 35,4 [10]
Novi Zeland 34,7
(od 87,3% koji su odgovorili na neobavezno pitanje)
[17]
Čile 33,8 [10]
Luksemburg 29,9 [10]
Slovenija 29,9 [10]
Venecuela 27,0 [10]
Španija 23,3 [18]
Slovačka 23,1 [10]
Australija 22,3
[19]


Zemlja Postotak nereligioznog stanovništva (2006.) Izvor
Meksiko 20,5 [10]
Sjedinjene Američke Države 19,6 [20]
Litvanija 19,4 [10]
Italija 17,8 [10]
Kanada 16,2 [21]
Argentina 16,0 [22]
Južnoafrička Republika 15,1 [23]
Hrvatska 13,2 [10]
Austrija 12,2 [10]
Finska 11,7 [10]
Portugal 11,4 [10]
Portoriko 11,1 [10]
Bugarska 11,1 [10]
Filipini 10,9 [10]
Albanija 8,0 [24]
Brazil 8,0 [25]
Irska 7,0 [26]
Indija 6,6 [10]
Srbija 5,8 [10]
Peru 4,7 [10]
Poljska 4,6 [10]
Island 4,3 [10]
Grčka 4,0 [10]
Turska 2,5 [10]
Rumunija 2,4 [10]
Tanzanija 1,7 [10]
Malta 1,3 [10]
Iran 1,1 [10]
Uganda 1,1 [10]
Nigerija 0,7 [10]
Bangladeš 0,1 [10]

Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj grupi. Naprimjer, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% Albanaca izjašnjava muslimanima uprkos takvoj ireligioznosti.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ *"Ireligija kako je prikazana u 26 referentnih djela".
  2. ^ Campbell, Colin. 1971. Towards a Sociology of Irreligion. London:McMillan str. 31.
  3. ^ a b "American Nones: The Profile of the No Religion Population" (PDF). American Religious Identification Survey. 2008. Arhivirano s originala (PDF), 7. 10. 2009. Pristupljeno 19. 10. 2012.
  4. ^ a b "'Nones' on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation". Pew Forum on Religion & Public Life. 9. 10. 2012. Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 19. 10. 2012.
  5. ^ Cary Funk, Greg Smith. "Nones" on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation" (PDF). Pew Research Center. str. 9, 42. Arhivirano s originala (PDF), 9. 3. 2013. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  6. ^ Hunter, Jeannine. "Who are the 'Nones'?". Washington Post. Arhivirano s originala, 8. 11. 2012. Pristupljeno 6. 11. 2012.
  7. ^ "Globalni religijski krajolik". Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  8. ^ "Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents". Adherents.com. 2007. Arhivirano s originala, 15. 6. 2008. Pristupljeno 19. 10. 2012.
  9. ^ Indeks religioznosti mjera je važnosti religije koju iskazuju ispitanici te njihovo samoizjašnjavanje u pohađanju religijskih služba. U religijama u kojima je pohađanje službe ograničeno moraju se pažljivo tumačiti prikazani podaci. (Gallup WorldView)
  10. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af ag ah ai aj ak al am an ao Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006) (jezik: japanski)
  11. ^ a b c d e "Zuckerman, Phil. "Atheism: Contemporary Rates and Patterns", iz Cambridge Companion to Atheism, urednik Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 12. 6. 2009. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  12. ^ [1]
  13. ^ "Global Index Of Religion and Atheism" (PDF). Redcresearch.ie. Arhivirano s originala (PDF), 12. 8. 2012. Pristupljeno 1. 11. 2011. line feed character u |title= na mjestu 16 (pomoć) Publikacije su preuzete od Gallupa
  14. ^ UK National Statistics Bureau (2011 census)
  15. ^ "Adherents.com". Adherents.com. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 4. 2. 2011. Neke publikacije
  16. ^ CBS StatLine, Centraal Bureau voor de Statistiek. Pristupljeno 25. 6. 2012.
  17. ^ "[[Statistics New Zealand]] (2006 census)". Arhivirano s originala, 11. 6. 2009. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  18. ^ [2] Socialogical Research Centre, januar 2012.
  19. ^ "Census shows result of mining boom, with increased cost of housing and higher wages", PIA AKERMAN, The Australian, 21. 6. 2012.
  20. ^ ""Nones" on the Rise". Arhivirano s originala, 25. 12. 2018. Pristupljeno 22. 2. 2013.
  21. ^ "96F0030XIE2001015 - Religions in Canada". 2.statcan.ca. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 4. 2. 2011. Canada 2001 census.
  22. ^ "Table Of Statistics On Religion In The Americas". Prolades.com. Pristupljeno 4. 2. 2011. Gallup-Argentina survey, april 2001.
  23. ^ [3] Arhivirano 11. 4. 2005. na Wayback Machine Güney Afrika 2001 census
  24. ^ "Adherents.com". Adherents.com. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 4. 2. 2011. Neke publikacije
  25. ^ "Census 2010; Sistema IBGE de Recuperação Automática SIDRA". Pristupljeno septembar 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  26. ^ "This is Ireland. Highlights from Census 2011, Part 1" (PDF). mart 2012. Arhivirano s originala (PDF), 1. 2. 2013. Pristupljeno april 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

Literatura

[uredi | uredi izvor]