Imperijalna dijeta (Sveto Rimsko Carstvo)
Imperijalna dijeta (latinski: Dieta Imperii ili Comitium Imperiale; njemački: Reichstag) bila je savjetodavno tijelo Svetog Rimskog Carstva. To nije bilo zakonodavno tijelo u savremenom smislu; njeni članovi su ga zamišljali više kao centralni forum na kojem je važnije pregovarati nego odlučivati.[1]
Članovi su joj bili Carski posjedi, podijeljeni u tri grupe. Dijeta kao stalna, uređena institucija evoluirala je iz Hoftagea (sudskih skupština) srednjeg vijeka. Od 1663. do kraja carstva 1806. bila je u stalnom zasjedanju u Regensburgu.
Svi carski posjedi uživali su carsku neposrednost i stoga nad njima nije bilo druge vlasti osim samog cara Svetog rimskog carstva. Dok su sva imanja imala pravo na mjesto i glas, samo su najznačajniji prinčevi Kolegija prinčeva imali individualni glas (Virilstimme), dok su manji posjedi, kao što su carske grofovije i carske opatije, imali samo pravo na kolektivni glas (Kuriatstimme) unutar njihove posebne klupe (Curia), kao i slobodni imperijalni gradovi koji pripadaju grupi (koledžu) gradova.[2]
Pravo glasa je u osnovi počivalo na teritorijalnom pravu, što je rezultiralo time da kada je određeni princ stekao nove teritorije putem nasljeđivanja ili na neki drugi način, on je također stekao njihova glasačka prava u dijeti.[2] Uglavnom, članovi nisu prisustvovali stalnoj dijeti u Regensburgu, već su umjesto toga slali svoje predstavnike. Kasna carska dijeta je zapravo bila stalni sastanak ambasadora posjeda.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Imperijalna dijeta (Sveto Rimsko Carstvo) koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.