[go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Hayashijeva linija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Linije zvjezdane evolucije (plavo) kod predglavnog niza. Približno vodoravne krivulje označavaju Hayashijevu liniju.
Zvijezde male mase imaju gotovo vertikalnu liniju do glavnog niza. Masivnije Hayashijeva linija se proteže na lijev strani do Henyeyove linije. Još masivnije zvijezde se rađaju direktno na Henyeyovoj liniji.
Najdalja tačka na lijevoj strani označava zvijezde Sunčeve mase gdje se nalazi istovremeno i pozicija Sunca.

Hayashijeva linija je granica u Hertzsprung–Russellovom dijagramu (HRD) gdje vlada hidrostatična ravnoteža koja razdvaja konvektivne od protozvijezda.[1] Hayashijeva linija je ovisna o masi zvijezde.[2] Otkrio ju je 1961. japanski astronom Chushiro Hayashi (1920–2010). HRD definira, u pogledu na konvekciju (zona kovekcije), dva područja: prvi gdje je moguća hidrostatična ravnoteža i drugi gdje to nije moguće. Ovakve zvijezde se zovu i potpuno konvektivne. Van linije, gdje nema hidrostatične ravnoteže, ne mogu zvijezde opstati.[3] Sve zvijezde, koje su hladnije od 3000 K, hidrostatično su nestabilne.[4] Protozvijezde uglavnom nemaju hidrostatičnu ravnotežu i nalaze se u HRD-u desno, gdje su hladnije zvijezde. U toku evolucije protozvijezda se sabija (kontrakcija) dok se ne uspostavi hidrostatična ravnoteža i ne dostigne temperatura na Hayashijevoj liniji. Radijus i sjajnost zvijezde se putem kontrakcije smanjuju, dok temperatura na površini ostaje konstantna. U HRD zvijezda slijedi vodoravnu liniju, koja je paralelna Hayashijevoj. Pokretanjem fuzije raste temperatura na površini čime raste i sjaj. Zvijezda se kreće u dijagramu prema glavnom nizu dok ne dostigne Henyeyovu liniju.[5]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Hayashi-Linie". Spektrum der Wissenschaft (jezik: njemački). 1998. Pristupljeno 26. 9. 2016.
  2. ^ "Entstehung und Entwicklung der Sterne". Abenteuer Universum (jezik: njemački). Pristupljeno 26. 9. 2016.
  3. ^ "Energietransport und Hayashi-Linie" (jezik: njemački). Universität Göttingen. Arhivirano s originala, 31. 10. 2019. Pristupljeno 26. 9. 2016.
  4. ^ "Buchstabe H". Das online-Lexikon der Astronomie (jezik: njemački). Astronomie.info. Arhivirano s originala, 15. 7. 2016. Pristupljeno 26. 9. 2016.
  5. ^ Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien. Mannheim: Der Brockhaus. 2006. str. 159. ISBN 3-7653-1231-2. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]