Eva Ras
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Eva Ras | |
---|---|
Rođenje | Subotica, Kraljevina Jugoslavija | 1. januar 1941
Eva Ras, jeste srbijanska glumica, slikarka i pisac, porijeklom mađarska Jevrejka. Rođena je u Subotici 1. januara 1941 kao Eva Marija Balaša Vagner. Diplomirala je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.
Sa mužem Radomirom Stevićem Rasom, slikarem i grafičarem, 1964. je osnovala Teatar nacionalne drame, gdje su se izvodila djela isključivo domaćih pisaca.
Glumila je u filmovima i TV serijama poznatih režisera sa područja bivše Jugoslavije: Dušana Makavejeva, Aleksandra Saše Petrovića, Emira Kusturice, Živka Nikolića, Đorđa Kadijevića, Siniše Pavića i Dragoslava Lazića.
Sa filmom Dušana Makavejeva Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT (1967.) proslavila se na svjetskoj filmskoj sceni. Po mnogim filmskim kritičarima i teoretičarima, najbolju ulogu je ostvarila igrajući Gocu u filmu Aleksandra Saše Petrovića "Biće skoro propast sveta" (1968.). Igrala je u velikom broju mađarskih filmova, koje su režirali: Livija Đarmati, Janoš Roza i Ferenc Kardoš.
Odlikovana je mnogim filmskim nagradama u zemlji i inostranstvu.
Filmografija
[uredi | uredi izvor]- Zemljaci (1963.)
- Der schut (1964.)
- Čovek nije tica (1965.)
- Der schatz der Azteken (1965.)
- Adam i Eva 66 (1966.)
- Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT (1967.)
- Ima ljubavi, nema ljubavi (1968.)
- Biće skoro propast sveta (1968.)
- Žarki (1970.)
- La betìa (1971.)
- Majstor i Margarita (1972.)
- Kužiš stari moj (1973.)
- Álljon meg a menet! (1973.)
- Autó (1974.)
- Álmodó ifjúság (1974.)
- Ékezet (1977.)
- Beštije (1977.)
- Gruppenbild mit dame (1977.)
- Trofej (1979.)
- Kružna putovanja (1980.)
- Zalazak sunca (1982.)
- Mennyei seregek (1983.)
- Otac na službenom putu (1985.)
- Lepota poroka (1986.)
- Za sada bez dobrog naslova (1988.)
- Špijun na štiklama (1988.)
- El camino del sur (1988.)
- Iskušavanje đavola (1989.)
- Granica (1990.)
- Čudna noć (1990.)
- Velika frka (1992.)
- Mi nismo anđeli (1992.)
- Gorilla bathes at noon (1993.)
- Dnevnik uvreda 1993. (1994.)
- Senka uspomena (2000.)
- Država mrtvih (2002.)
- Bolygótüz (2003)
- Jesen stiže dunjo moja (2004.)
- Šejtanov ratnik (2005.)
- Dosije pacov (2005.)
- Hitna pomoc (2007.)
- Minden szerdán (1979.)
Televizija - TV serije i filmovi
[uredi | uredi izvor]- Ljubav na seoski način (1970.)
- Babino unuče (1976.)
- Otac ili samoća (1978.)
- Stan (1980.)
- Naše priče (1980.)
- Sivi dom (1984.)
- Vuk Karadžić (1987.)
- Bolji život (1987.)
- Drugarica ministarka (1988.)
- Holivud ili propast (1991.)
- Srećni ljudi (1993.)
- Policajac sa Petlovog brda (1994.)
- Najviše na svetu celom (1994.)
- Oriđinali (1995.)
- Nasleđe (1995.)
- Gore-dole (1996.)
- Porodično blago (1998.)
- A sad adio (2000.)
- Stižu dolari (2004.)
- Urgentni centar
- Bela ladja
- Petak 13 (2018)
Književnost
[uredi | uredi izvor]Kao pisac, debitovala je 1972. sa knjigom „Nemoj da grakćeš za mnom na stepeništu da sam najlepši“. Šest godina kasnije izdaje jednoglavi roman „Siva žena“ (1978). Objavljivala je romane, zbirke pripovjedaka i poeziju.
Nagrade
[uredi | uredi izvor]Dobitnica je nekoliko književnih nagrada:
- 2001. Nagrada "Žensko pero"
- „Kočićeva knjiga“
- „Zlatni hit liber“
- „The Man Booker International People's Prize 2005“
- „Zlatan prsten“
- 'Simha Kabiljo' nagrada „Bejahada“
- Nagrada Melniških večeri u Bugarskoj 2011
- Nagarada Festivala Kratkog filma u Prokuplju 2015
Tri knjige su joj prevedene na engleski jezik.
Književna djela
[uredi | uredi izvor]- Nemoj da grakćeš za mnom na stepeništu da sam najlepši
- Siva žena
- U divna davna vremena
- Kad mi mama kupi pare
- Pricajte nam o Malarmeu
- ...Petla na panj...
- Kuća na prodaju
- Rođeni mrtvi
- Sa vrha mesečeve planine gledala sam svoj okrugli grob
- Born dead
- Sa Evom u raj
- Srebrna postelja
- U areni
- Cock on the block
- Bed of Silver
- Devojka koju nisu naučili da kaže ne
- Tioto bez holivudizovanja
- Baderisani Ekrem I Eva
- Vad bárányok
- Divlji jaganjci
Slikarstvo
[uredi | uredi izvor]Slikarstvom se bavi od sredine osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Od tehnika koristi pastel, akrilik i kombinovane tehnike. Izlagala je na grupnim i samostalnim izložbama. Često učestvuje u slikarskim kolonijama. Svrstavaju je u slikare naivne i marginalne umjetnosti.
Slike
[uredi | uredi izvor]- Elohim u Kniću
- Mesečeva planina na Madagaskaru
- Pastel
- Svetlosti severa
- Drugoga dana
- Ana Karenjina
- San se ne snio
- Sv. Đorđe na plavom konju
- Ovim šorom, hej, ovim šorom
- Božija svetlost