Pumpa

Pumpa je uređaj koji se koristi za prebacivanje tekućine ili muljevite tvari. Pumpa pomiče tekućine iz područja nižeg pritiska u područje višeg pritiska, a razliku u pritiscima prevladava dodajući energiju sistemu. Pumpe koje kao radni medij imaju plinove nazivaju se uglavnom kompresori, osim u slučajevima primjene vrlo malog porasta pritiska (npr. grijanje, ventilacija, klimatizacija), gdje se ugrađuju ventilatori ili puhala .

Rad pumpe se upotrebljava za pomicanje medija, bilo da ga diže ili pomoću sile kompresovanja.

Historija

Najraniji tip pumpe bio je Arhimedov vijak, kojeg je opisao Arhimed u 3. vijeku p. n. e. Taj tip se upotrebljavao i u sedmom vijeku prije nove ere u Asiriji, za vrijeme kralja Sankeriba, (705.-681. p. n. e.).

U trinaestom vijeku Al-Jazari je opisao i nacrtao različite tipove pumpi, kao što su linearne klipne pumpe, dvoradne pumpe s usisnim cijevima, klipovima,...

Podjela

Pumpe se dijele na više načina:

prema namjeni - mogu biti za rad raznih mašina, kotlova i kondenzatora, dobavu vode, goriva, sanitarne,...
prema količini - mogu biti pumpe male dobavne količine i pumpe velike dobavne količine
prema izvedbi - mogu biti pumpe s pravolinijskim kretanjem kao što su stapne i klipne pumpe, pumpe s rotacionim kretanjem kao centrifugalne, vijčane i zupčaste, a posebna su izvedba mlazne pumpe
prema dobavnoj visini - mogu biti pumpe s malom i velikom visinom dobave

Najčešće upotrebljavane pumpe

Pumpe koje se najviše upotrebljavaju su svakako centrifugalne pumpe. Imaju široku primjenu, počevši od pumpe rashladne vode u automobilu, pumpi hidrofora u sistemu opskrbe vodom, pumpi vode u perilicama suđa i rublja, itd. Kod njih tekućina pod djelovanjem centrifugalne sile, koju uzrokuje rotor pumpe, protječe s usisa na tlačnu stranu. Upotrebljavaju se za male i srednje dobavne visine, nemaju mogučnost samopumpanja, te ne mogu dobavljati male količine i raditi pri malim brzinama medija.

Za viskoznije tekućine upotrebljavaju se zupčaste i vijčane pumpe. Rade na principu da tjeraju tekućinu između zubaca ili vijaka sa usisne na pritisnu stranu. Ova dva tipa su samopumpna, imaju visok dobavni pritisak, mogu raditi pri vrlo velikim brojem okretaja.

Vrlo su zastupljene klipne i stapne pumpe. To su pumpe s pravolinijskim kretanjem, a kod njih se tekućina pomiče pomoću klipa ili stapa koji se kreće linearno u cilindru. Da bi mogle obavljati svoju funkciju moraju imati ventile koji rade u skladu s kretanjem stapa ili klipa. Ove pumpe su samopumpne, upotrebljavaju se za male brzine strujanja, manje dobavne količine i velike dobavne visine.

Mlazne pumpe su poseban tip pumpi bez pokretnih dijelova. Najčešća upotreba ovih pumpi je na mjestima gdje treba postići veliku usisnu visinu, tj. veliki podpritisak kod usisavanja.

Pogon pumpi

Sisaljka iz 19. vijeka, pokretana diesel motorom u Rijswijk, Holandija

Pumpe se pokreću na razne načine. U početku su bile pokretane ručno ili snagom teglećih životinja. Danas su uvedeni novi načini, a prevladava elektromotorni pogon ili pogon motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Ponegdje se mogu naći i pumpe pokretane vjetrenjačom.

Upotreba

Pumpe su uz elektromotor najčešće upotrebljavane mašine danas. Možemo ih naći svuda oko nas, a i u skoro svakom domaćinstvu. U domaćinstvu pumpu imaju perilice veša i suđa, koje im služe da bi vodu iz uređaja izbacile vani. Sistem dovoda pitke vode u domaćinstva također ima pumpe, ali to su veće pumpe koje su ugrađene u sisteme. I sistem kanalizacije mora ih imati da bi mogao funkcionisati.

Svaki automobil, brod, avion, ukratko svako prevozno sredstvo ima pumpe. To su pumpe rashladne vode, pumpe ulja, pumpe goriva, pumpe servo uređaja, itd. Veliki broj industrijskih pogona ima također pumpe koje služe za razne namjene. U poljoprivredi tu su pumpe za natapanje, u rudarstvu pumpe za crpljenje vode iz rudnika, itd.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Pump na Wikimedia Commonsu.