Drug addiction and oral health

Opojno drogo jest svoko tvor prirodnog ili umjetnog podrijetlo, ukljudivSi psihotropne tvori, uvr5teno u popis opojnih drogo i psihotropnih tvori. Popis opojnih drogo, psihotropnih tvori i biljoko iz kojih se moZe dobiti opojno drogo te tvori koje se mogu upotrijebiti zoizrodu opojnih drogo donosi ministor zdrovstvo, o objovljuje se u Norodnim novinomo. -)1,l;tllii:jrt','iliri'iirlr ''.-, i|,-tr:, rj lr,it: ,i: . . . . . . r , ,,.1 .- i,-:ti:l opijum i opioide (opijoti)- npr. morfin, heroin, kodein tvori sedotivno-onksiolitidkog djelovonjo (depresori srediSnjeg Zivdonog sustovo) - npr. borbiturotni i neborbiturotni sedotivi, benzodiozepini i drugo sredstvo sedotivnog djelovonjo simpotomimetici (tvori koje svojim djelovonjem oponoSoju oktivironje simpotidkogo Zivdonog sustovo) - npr. omfetomin i njegovi derivoti ("Ecstosy", "Speed" i dr.), te kokoin konobinoidi (oktivne tvori dobivene od biljke Conabis sotivo - konoplje) - npr. morihuono, ho5i5 holucinogeni (psihodelici, psihozomimetici)- npr. LSD orgonsko otopolo - npr. orgonsko otopolo, lokovi, ljepilo kojo obidno uzimoju mloile osobe kojimo nisu dostupne druge vrste drogo. Ovisnost o drogomo je stonje neodoljive potrebe (psihidke ili fizidke) zo uzimonjem opojne droge. Ovisnik o opojnoj drogi je osobo kojo se upotrebom opojne droge dovelo u stonje ovisnosti. Povremeni uzimotelj opojne droge je osobo kojo jednokrotno, prigodno ili povremeno uzimo opojne doge, o kod koje se joi nije rozvilo stonje ovisnosti. 52 Premo podocimo godiSnjeg izvjeS6o UNODOC-o zoo8. godine (UN Office on Drugs ond Crime) udio osobo koje konzumiroju psihooktivne droge u op6oj svjetskoj populociji (r5 do 64 godino) u rosponu 1e od 4,7"/' do 5,oo/o. Procjenjuje se do je zo8 milijuno ili 4,9% svjetske populocije (r5 do 64) u posljednjih tz mjeseci borem jednom konzumirolo neku drogu. Konobis je nojde!6e konzumirono drogo, r66 milijuno ili 3,9% svjetske populocije u dobi od 15. do 64. godine konzumiro konobis. Stimulotivno sredstvo konzumiro 33,7 milijuno ljudi, od kojih 24,7 milijuno omfetomine, o 9 milijuno osobo ecstosy. Kokoin uzimo 16 milijuno osobo ili o,4% svjetske populocije, dok je premo tim procjenomo 16,5 milijuno ovisno o opijotimo, od togo rz milijuno ili o3% svjetske populocije ovisno o heroinu. Od r978. godine u Hrvotskom zovodu zojovno zdrovstvo vodi se Registor osobo lijedenih zbog zloupotrebe psihooktivnih drogo koji proti sve podotke o osobomo lijedenim zbog zloupotrebe drogo u zdrovstvenom sustovu koo i podotke o uzrocimo smrti ovisniko. U Registru lijedenih zbog uzimonjo ili ovisnosti o drogomo zoo7. godine zobiljeZeno jez5Tzo osobo, od togo jel q6q ovisniko ukljudeno u teropijske progrome. Sve psihooktivne tvori su bez iznimke povezone s monjim ili ve6im negotivnim posljedicomo zo tjelesno zdrovlje ovisniko, te se mogu pojoviti rozlidite bolesti i poreme6oji tzv. somotskog zdrovljo (internistidke, neuroloSke, infektivne, dermotoveneroloike i druge bolesti odnosno poreme6oji). Zdrovstveni rizici u vezi so zoroznim bolestimo (HlV hepotitis C i hepotitis B)ismrtnost u ovisnidkoj populociji znotno su veii nego u opioj populociji iste dobi. Tjeiesrre posliedicc nostcjr,r izrovnirr djelor"cnjerr droge rl ,.jezinilr otrovnih noksi Lr sluccrlevimc okutne intoksikcrcije i1i kronicne zlouptir-ebe drogc, zctim opstirrencijskrh krizo, kole clovode do drosticnog pole:reccjo homeostoze orqonizm<r, le kco neizrovno poslledico zbog septickog i'pr11ovog") monipu lilonjo kontorrinirorrim priborom prilikom i ntrrvenske oplikocije. Prvi tjelesni simptomi mogu se pojoviti ve6 u prvoj fozi uzimonjo sredstovo ovisnosti. To su obidno probovne smetnje i smetnje sno, o jedon od prvih tjelesnih simptomo odnosno znokovo mogu biti znoci ubodo no rukomo, oli i no drugim dijelovimo tijelo. Nerijetko, ovisnici se nojprije obro6oju internistimo i infektolozimo zbog jetrenih ili trbuSnih tegobo ili iutice ito nojdeS6e prije nego 5to su imoli bilo kokov kontokt s nekim od lijedniko iz podrudjo mentolnog zdrovljo. Kod ve6ine ovisniko s vremenom se rozvijoju vrlo te5ko tjelesno oSte6enjo, kojo su desto ireverzibilno, neizljedivo, o neko od njih vode u neizbjeinu smrt. Pojedine droge imoju odredene specifidnosti kod je rijed o veiem olte6enju pojedinih orgono od drugih, oli se teiko moie govoriti o specifidnim i/ili potognomonidnim tjelesnim bolestimo u vezi s uzimonjem odreclene droge. Ovisnost o drogomo mo)e u usnoj Supljini ovisniko izozvoti odredene neposredno ili posredno uzrokovone promjene, koje kotkodo, u sludoju nepostojonjo drugih suvislih objoinjenjo mogu kod stomotologo pobuditi sumnju u ovisnost. S obzirom no to do stomotololko lijedenje ovisniko moZe biti povezono s neodekivonim i iznenodnim promjenomo pono5onjo, oli i povedonim rizikom od prijenoso infektivnih bolesti, pri rodu s tokvim pocijentimo potrebno je poduzeti dodotne mjere oprezo koko bi se zoititilo somog ovisniko, stomotoloSko osoblje, oli i ostole pocijente. Stomotolozi, rod itelji, skrbnici i ostole osobe koje uode pqcijente, dlqnove obitelji ili prijotelje, s posebno qdolescente i mlode odrqsle osobe s ubrzqnim iopseinim propqdonjem zubo treboju posumnjqti no zloupotrebu metomfetominq. Utjecoj drogo no orolno zdrovlje Provedeno su brojno istroZivonjo kojimo bi se utvrdilo povezonost izmedu uzimonjo pojedinih vrsto drogo i promjeno u usnoj Supljini. Amfetomin (metomfetomin), kokoin i morihuono su u literoturi nojdeSie spominjone droge dijo zdrov irvot 53 upotrebo mo2e izozvoti neposredne promjene u usno.j 5upljini, dok se heroin i droge koje se uzimoju introvenski povezuju s posredno izozvonim promjenomo, o obicno u svezi infektivnih bolesti. su 5iroko rosprostronjene i rozmjerno jeftine sintetske droge koje se pojovljuju u obliku tobleto rozli6ite boje, zotim koo smedi ili bijeli proh, gorkog okuso, topljive u vodi ili u obliku prozirnih kristolo slidnih ledu. Ulidni nozivi zo metomfetomin su "Speed", "Meth", "ChoIk", "Ice", "Cronk", "Gloss" i"Crysto1", dok je "Ecstosy" ("bombon", "bonkos", "ex") nojpoznotiji oblik omfetomino. loko su kemijske strukture omfetomino i metomfetomino dosto slidne, metomfetomin imo joci stimuliroju6i u6inok no sredi!nji )ivdonisustov. Te droge uzimoju se gutonjem, imrkonjem, puienjem (metomfetomin) ili introvenskim putem. Djelovonje nostupo ovisno o nodinu unoienjo (trenutodno nokon introvenskog unoienjo i puienjo) i troje od tri do detiri soto kod omfetomino te od 5est do osom soti kod metofetomino. Pod utjecojem ovih drogo dolozi do su5enjo usto, Sirenjo zjenico, ubrzonog disonjo i rodo srco, te porosto krvnog tloko i temperoture. Osobe pod utjecojem omfetomino i metomfetomino postoju pridljivile, poduzetnije i s izro)enim osje6ojem somopouzdonjo. Uo6ljiv je nedostotok teko koo i monjok potrebe zo snom. ubrzon govor, hiperoktivnost, pojocono komunikotivnost, suho6o usto, Zed, te proiirene zjenice; dok su znokovi koji upu6uju no kronidnu upotrebu: obilno znojenje, neugodon miris, drhtonje ruku, su5enje usto, 54 euforidnost, nesonico, rozdroiljivost, ekscesi vezoni zo seksuolno pono5onje, gubitok teko ifizidko propodonje, holucinocije, gubitok somokontrole, ogresivno ponoSonje te sklonost somoubojstvu. U strudnoj i znonstvenoj literoturi se sve ie56e polovljuje engleski pojom "meth mouth" koli objedinjuje i oznodovo promjene u usno.j Supljini izozvone upotrebom metomfetomino, o primorno se odnosi no suho6u usto (kserostomijo) i opse)ne korijesne lezije (rompontni korijes). Noime, opseZne i brzonopreduju6e korijesne lezije, posebno no bukolnim i oproksimolnim plohomo prednjih zubo gotovo su po nezoobilozno nuspojovo kod ovisniko o metomfetominu. Tokvi zubi mijenjoju boju, postoju tomnosmedi, Ioko pucoju, lome se i mrve, zbog 6ego nojdeSie nisu podesni zo stomotoloSko liledenje, po je njihovo voclenje neizbje2no. Do tih promjeno dolozi zbog kiselosti metomfetomino koji kod orolne primjene nogrizo zubne plohe, o osim togo isu5uje usnu Supljinu, te toko umonjuje zoStitno d.jelovonje sline i ubrzovo pojovu korijeso. Koko metomfetominskim ovisnicimo nedostoje teko, oni su skloni konzumociji visokoenergetskih gozironih pi6o. To piio isto toko mogu nogrizoti zubne plohe te toko ubrzovoju troSen.je i propodon.je zubo. S obzirom no to do je djelovonje metomfetomino rozmjerno dugo (obidno od 5est do osom soti, o nekodo i duie), pretpostovljo se do ovisnik tijekom tog vremeno neie voditi brigu o orolnoj higijeni i pronju zubo,5to dodotno pogorSovo stonje. loko mehonizom pojove kserostomije izozvone metomfetominom nije jo5 u potpunosti rozjoinjen, pretpostovljo se do je rijed o oktivoci.ji olfoodrenergidnih receptoro u )lijezdomo slinovnicomo, zbog dego dolozi do vozokonstrikcile i redukcije izlu6ivonjo sline. Kod ovisniko o metomfetominu se osim korijeso ikserostomije desto pojovljuju joi ipromjene okuso, Sto se povezuje so kserostomijom, te poreme6oji u temporomondibulornom zglobu, miofocijolno bol i no6ni bruksizom zo izrozitim troienjem zubnih ploho,5to je posljedico vrlo izro)ene neuromuskulorne oktivnosti kojo rezultiro porofunkcionolnim kretnjomo zglobo. Pretjerono i dugotrojno stiskonje zubo moZe imoti Stetne posljedice no potporno zubno tkivo (porodont), po se mogu pojoviti i porodontoloSki problemi. , poznot i pod ulidnim imenimo: "snje5ko", "bijelo", "lojno", "koko", "codilloc" i dr. je teSko drogo i pripodo jokim stimulotorimo. Nekodo je to bilo drogo uskog krugo elite, zbog svoje skupo6e i krotkog trojonjo (nojvi5ejedon sot), oli donos je roSireno u svim slo.jevimo druStvo. Dobivo se ekstrokci.jom iz li56o biljoko Erythroxylum coco (bolivijsko koko) i Erythroxylum novogronotense v. truxullense (peruonsko koko) koo 6o% kokoin. Te biljke rostu poglovito uJuZnoj Americi, oli se uzgojoju i u Africi, Austroliji, lndiji i lndoneziji. Kokoin se nojdei6e uimrkovo kroz nos; kotkod se kristolno proSino kokoino stovljo no zubno meso ili ispod jeziko, ispod odnih kopoko, po i no spolne orgone, o kokoin-hidroklorid se moZe ubrizgovoti u vene. Ovisno o nodinu primjene, podetok djelovonjo moZe biti trenutodon ili nokon od tri do pet minuto, o prosje6no trojonje je izmedu 3o i 4o minuto. Orolno uzimonje kokoino moie rezultiroti onestezironjem jeziko i/ili gingive. Udestolo udisonje (uimrkovonje) kokoino mo)e se povezoti s krvorenjem iz noso, kronidnim rinitisom, perforocijom nozolnog septumo i nepco, te destrukcijom bo6nih stijenki noso, 5to moZe dovesti do njegove deformocije. Osim togo, opisone su idruge kokoinske nuspojove poput smonjenjo osjeto miriso, nozoforingeolnih ulcerocijo, promuklosti, lezijo no gingivi te erozije zubne cokline. je drogo iz skupine konobinoido. Dobivo se prerodom li56o i cvijeto ienskih biljoko konoplje: Conobis sotivo, Conobis indico i Conobis ruderolis. Dijelovi biljke pripremljeni zo upotrebu sodr2e 4 do e% oktivnog 55 sostojko. Ulidni nozivi zo morihuonu su: "2i2o", "lrovo", "moro", "morico", "joint", "gross", "smoke", "pot" i dr., o puSi se, jede i od nje pije doj. Prvije noiin nojuobidojeniji; morihuono se mijeSo s duhonom i puSi koo cigoreto. Jo5 jedon od no6ino puienjo je uz pomoi obidnih ili vodenih lulo (norgile). Djelovonje se primjeiuje nokon nekoliko udohnutih dimovo, o moksimum se doseZe nokon t5 do 3o minuto. Djelovonje jedne ispu5ene cigorete troje od dvo do tri soto. Hosis nostoje prerodom smole Zenskih biljoko konoplje. Smolo biljke pripremljeno zo upotrebu sodrZovo 4o do 45% oktivnog sostojko. Ulidni noziv zo hoiiS je "ho5" ili "!it". Upotrebljovo se puienjem ijedenjem. Kod se uzimo puienjem, nojdeiie je to lulomo, obidnim ili vodenim (norgile) pomije5on s duhonom. loko se derivotimo konoplje kotkod pri pisuj u ljekovito svojstvo, e pidemiol o5ke studije su pokozole do puSenje morihuone i ho5i5o pove6ovo rizik od pojove rozliditih obliko roko glove i vroto. Noime, dim morihuone sodrZi slidne korcinogene tvori koo i dim obidne cigorete, ukljuduju6i fenole i benzopirene, 5to znodi do moZe izozvoti iste one neZeljene u6inke koo i puSenje duhono, poput: korcinomo glove i vroto, respirotornih korcinomo te premolignih lezijo u usnoj Supljini. Osim togo pojedino su istroZivonjo potvrdilo povezonost upotrebe derivoto konoplje so kserostom ijom, leu koplokijom i pojodo nim no kupljonjem gljivice Co ndide o lbico ns. 56 Stomotoloiko lijeienje osobo ovisnih o drogomo loko se stomotoloSko lijedenje osobo ovisnih o drogomo ne rozlikuje od uobidojenog nodino lijedenjo, postoje odrecfene specifidnosti o kojimo svokoko trebo voditi roduno. To su prije svego mogu6nost do ovisnik boluje od neke zorozne bolesti (HlV, hepotitis i dr.), nepredvidljivi obrosci pono5onjo tijekom opstinencijskih krizo, mogu6e interokcije droge so stomotoloikim lijekovimo i priprovcimo te motivironost pocijento zo lijedenje. Kod ovisniko koji drogu uzimoju introvenozno, o pritom upotrebljovoju nesterilne igle, koje uz to desto jo5 i medusobno rozmjenjuju, postoji veliko oposnost od zoroze hepotitisom B i C, te HIV-om. Pocijent je duZon svogo stomotologo izvijestiti o svokoj bolesti koju imo, po toko i o onoj zoroznoj. S druge strone stomotolog je duZon povjerene informocije duvoti koo lije6nidku tojnu, o kojoj smije obovijestiti druge kolege i nodleine institucije somo u slu6oju oko postoji izrovno oposnost zo livot i zdrovlje drugih osobo. Do bi se izbjeglo moguinost neZeljene zoroze, stomotolog prilikom obrode svokog pocijento moro poduzimoti sve preporudene mjere oprezo, jer mnogi pocijenti nisu spremni priznoti postojonje zotezne bolesti. Zloupotrebo drogo desto je povezono s nepredvidljivim obroscimo ponoSonjo koji su posebno noglo5eni prilikom opstinencijskih krizo. S obzirom no to do stomotoloSki zohvoti pripodoju skupini zohvoto koje pocijenti doZivljovoju iznimno stresno, postoji stvorno oposnost do zbog boli, stroho i streso prilikom provedbe zohvoto, kod ovisniko moZe do6i do ispodo u ponoSonju. Tijekom tih ispodo ovisnik moZe ozlijediti somogo sebe, oli i prisutne dlonove stomotoloSkog timo. Do bi se to izbjeglo, stomotolog imo provo odbiti lijediti svokog pocijento zo kojeg sumnjo do je pod utjecojem droge. Osim togo interokcije drogo i pojedinih stomotoloSkih lijekovo mogu dovesti do neZeljenih reokcijo, poput ozbiljnih perioperotivnih komplikocijo koo 5to su poreme6oji srdonog ritmo, inforkt miokordo, po i smrtni ishod. Toko npr. upotrebo kokoino moZe pove6oti rizik od komplikocijo prilikom stomotoloikog zohvoto, posebno upotrebljovoju li se lokolni onestetici s odrenolinom ili retrokcijski kondiii impregnironi odrenolinom. Zbog tih rozlogo preporuduje se stomotolo5ki zohvot provesti nojmonje od 6 do 24 soto nokon posljednje konzumocije kokoino. Stomotolozi, roditelji, skrbnici i ostole osobe koje uoce pocijente, dlonove obitelji ili prijotelje, o posebno odolescente i mlode odrosle osobe s ubrzonim i opseinim propodonjem zubo treboju posumn.joti no zloupotrebu metomfetomino. Noiolost, ovisnici o metomfetominu molo su zointeresironi zo preventivne irestorotivne stomotoloSke mjere i umjesto togo sklonije su ogresivnijem pristupu, 5to podrozumijevo i vodenje zubo. Osim togo, desto izbjegovoju posjete stomotologu, jer se boje do bi njihovo ovisnost moglo biti rozotkriveno, te do bi zbog nje mogli odgovoroti pred zokonom. Kronidno zloupotrebo metomfetomino moie dovesti do pojove psihozo i poronojo, o one mogu postojoti iok i nekoliko godino nokon prestonko uzimonjo metomfetomino. To je bitno znoti no podetku stomotolo5kog lijedenjo, jer uspjeh lijedenjo uvelike ovisi o motivironosti i surodnji pocijento. Nojvoiniji 6imbenik zo uspjeSno lijedenje orolnih nuspojovo kod zloupotrebe metomfeto- mino je prestonok njegovo uzimonjo. Noime, nostovi li se metomfetomin uzimoti, vrlo te5ko ie biti reduciroti konzumociju visokokoloridnih gozironih piio, poboljSoti prehronu i orolnu higijenu, te oktivno sudjelovoti u provedbi orolno-higijenskih mjero koje imoju iznimnu voZnost u poboljSonju orolnogo zdrovljo. Stomotoloiko lijedenje ovisniko o metomfetominu usmjeruje se premo ubloZivonju kserostomije, lijedenju korijeso i provedbi preventivnih orol no-hig ijenskih mjero (di56enje i fl uoridocijo zubo). Poieljno je i surodnjo s nutricionistom, koko bi se ovisniku preporudilo zdrovo i koloridno prehrono, kojo nemo koriogeni udinok. Veiino se ovisniko stomotologu jovljo zbog boli i promjeno u usnoj Supljini koje im stvoroju neugodu, no dio njih stomotolo5ku pomo6 troZi u nodi do ie im stomotolog zdrov irvot 57 prepisoti neki jodi lijek protiv novodnih bolovo. Stogo nisu rijetke situocije kodo ovisnici stomotologu koZu do su olergidni no kodein, o sve zoto do bi dobili neki jodi lijek poput morfino ili hidrokodono. Ne uspiju li u svom noumu, pojedini od njih dok su skloni i nosilju. Zokljucok Amfetomin (metomfetomin), morihuono i kokoin nojde56e su koriltene droge, koje ujedno imoju i nojveii utjecoj no orolno zdrovlje u usporedbi s ostolim drogomo. Osnovni preduvjet zo uspostovu orolnog zdrovljo kod ovisniko je prestonok uzimonjo drogo, jer je jedino toko moguie postiii i oduvoti zdrovlje usne Supljine, o sve ostolo somo je krotkotrojno simptomotsko teropijo, bez provog dugotrojnog udinko. Ovisnici su duZni upozoriti stomotologo no svoju ovisnost koko zbog riziko od prijenoso zoroznih bolesti, toko i zbog izbjegovonjo neZeljenih komplikocijo do kojih moie do6i interokcijom izmedu stomotoloSkih lijekovo i droge i/ili ispodo u ponoSonju tijekom stomotolo5kog lijedenjo. r Lrteroturo ADA Division of Communicotions; Journol of the Americon Dentol Associotion; ADA Div sion of Scientific Affoits. Fot the dentol potient... methomphetomine use ond orol heolth J Am Dent Assoc. 2005 Oct;135(10):'1491. . Goodger NM, Wong J, Pogrel MA. Polotol ond nosol necrosis resulting from cocoine misuse. Br Dentl. 2005 Mor 26;'198(6):333-4. . Gron te EL, Forbe. NJ, Adlet P. Porometers for trcotment of cocoine-positive potients. ) Oro J\y'oxillofoc Surg. 2007 Oct;65(10):1984-9. . Homomoto Dl Rhodus NL. Methomphetomine obuse ond derttstry. Orol Dis. 2009 . . . .Jan;15.1j:27-37. Hoshibe L4, Stroif K, Toshkin DB Morgenstern H, Greenlond 5, Zhong Zt. Epidemiologic review of morijuono use and concer risk. Alcohol. 2005 Apr;35(3):265-75. Kuzmon M, Kotolinii D, Pejok M. Epidemiologijo ovisnosti u HtvotskoT. Hrvotski zovod zo jovno zdrovstvo, Zogreb, 2009. Dostupno no: http:.r,/www.hzjz.hr,bvisnicr. ovisnrci-ep . . . . . . . . . . dem-08.pdf Loslett Alvl, Dietze P, Dwyer R. The orol heolth of street rccruited injecting drug users: prevolence ond correlates of problems. Addiction. 2008 Nov;103(11):1821'5. [/inistorstvo unutornjih poslovo Republ]ke Hrvots[e. Suzbijonje zloporobe opojnih drogo. lvlinistorstvo unutornjih poslovo Republike Hrvotske, Zogreb, 2007. Dostupno no: http: www.mup.hr,'34.ospx Morio KA, N4orsholl TA, Qfon F, Morgon IA. Comporing diet, orol hygiene ond co.)es stotus of odult methomphetomine users ond nonusers: o pilot study. J Am Dent Assoc. 2008 F eb;139(2):17 1 - 6. Podillo R, Ritter AV Meth mouth: methomphetomine ond orol heolth. J Esthet Resto. Dent. 2008;20( 2):1 48-9. PozoiiV. Podjelodrogonotemeljukliniakofotmokoloikihosobitosti.U.PozoitY.Drogo: od beznodo do node. FIl, Zogreh, 1999. Dostupno no: http:Lwww.geocities.com, dro ge_info,./Vrste,drogo.htm Udtugo gtadono Htvotsko ptotiv droge. Dostupno no: http:,/www.droge.hr,,/index.html UNOfficeonDrugsondCrime.UNODCAnnuolReport2003.Dostupno no:http:-7www. unodc.org/documents/obout'unodc/AR08-WEB.pdf VersteegPA,SlotDE,vonderVeldenU,vonderWeijdenGA.Effectofcohnobisusogeon the orol environment: o review. lntJ Dent Hyg. 2008 Nov;6(4):315-20. Vlodo Republike Hrvotske Ured zo suzbijon;e zlouporobe opojnih drogo. Dostupno no: http:.'www.uredzodroge.hl home'