Muzeji, zbirke i galerije u BiH, Udruzenje ICOM-Nacionalni komitet BiH, Sarajevo, 2017
U 2012. godini, uz podršku ICOM-a Pariz i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, izašlo ... more U 2012. godini, uz podršku ICOM-a Pariz i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, izašlo je prvo izdanje publikacije Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini. Nakon 1982. godine, kad je izašla iz štampe publikacija Muzeji, galerije i zbirke Bosne i Hercegovine u izdanju Društva muzejskih radnika SR Bosne i Hercegovine, ova publikacija je prva u Bosni i Hercegovini koja je štampana nakon tog perioda. Podaci o muzejsko-galerijskim ustanovama i zbirkama u Bosni i Hercegovini ispunili su informacijsku prazninu o postojećim muzejsko-galerijskim ustanovama i zbirkama i sadržanoj muzejskoj građi, o čemu nas ova publikacija i upoznaje. U
prvom dijelu prezentiran je kratki historijat stvaranja i razvoja muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini, dok se u drugom dijelu prikazuju muzeji, muzejske zbirke i galerije u BiH u 2012. godini, ukupnost muzejsko-galerijskih ustanova i zbirki u Bosni i Hercegovini, pregled muzejskih zgrada, pregled muzejskih ustanova po godinama osnivanja i sl. Nadalje, navodi se i nekoliko osnovnih informacija za svaki muzej,
galeriju i zbirku. U cilju jasnijeg sagledavanja trenutnog broja muzeja
u Bosni i Hercegovini, ali i da na jednom mjestu pružimo opći pregled muzejskih ustanova u BiH donosimo popis muzejskih i galerijskih ustanova i zbirki sa adresama i osnovnim kontakt podacima.
Zahvaljujući financijskoj potpori Ministartsva civilnih poslova BiH, u 2017.-oj godini Udruženje ICOM-Nacionalni komitet BiH štampa drugo, dopunjeno, izdanje ove publikacije, s ciljem još potpunijeg sagledavanja broja muzeja, galerija i zbirki u Bosni i Hercegovini, te što potpunijeg pregleda muzejsko-galerijskih ustanova u Bosni i Hercegovini.
Novo je izdanje dopunjeno sa 28 novih institucija - 23 nova/stara
muzeja, uključujući i privatne muzeje i muzejske zbirke, te 5 crkvenih
muzeja i zbirki. Muzeji, zbirke i galerije navedene u ovoj publikaciji svjedočanstvo
su višestoljetne koegzistencije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su
se stoljećima susretale i ukrštale kulture Istoka i Zapada. Muzeji, kao
neophodna značajka svakog kulturnog društva, su tu da nam osiguraju stvaralačku prisutnost kolektivnoga pamćenja–da nam pomognu živjeti dalje s vlastitim identitetom po kojemu smo jednaki svima, ali i različiti od drugih. Bez muzeja i srodnih institucija bili bismo izloženi gubitku živih sila identiteta koje oblikuju vlastiti proces, te omogućuju kvalitetan, odnosno održiv razvoj. Odsustvo muzeja i baštinskih institucija dovelo bi do gubitka identiteta sa posljedicama koje vode u dekadenciju i nestanak.
Drugo, dopunjeno izdanje, publikacije Udruženje ICOM- Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine štampa u povodu obilježavanja 70 godina ICOM-a (Međunarodnog muzejskog vijeća) i na 40-godišnjicu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Zahvaljujemo se kolegicama i kolegama koji su pomogli pri realizaciji i ovog izdanja
Bookmarks Related papers MentionsView impact
Uploads
How cultural institutions managed during the pandemic, what the loss of communication with the audience meant for them, and how to prepare for a new wave of the pandemic, were some of the issues discussed at this webinar.
The agreement established a constitutional framework for the organisation of Bosnia and Herzegovina, but relegated culture to the local level, resulting in disparities in systems of preservation, research, valorisation and interpretation of material and immaterial heritage.
prvom dijelu prezentiran je kratki historijat stvaranja i razvoja muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini, dok se u drugom dijelu prikazuju muzeji, muzejske zbirke i galerije u BiH u 2012. godini, ukupnost muzejsko-galerijskih ustanova i zbirki u Bosni i Hercegovini, pregled muzejskih zgrada, pregled muzejskih ustanova po godinama osnivanja i sl. Nadalje, navodi se i nekoliko osnovnih informacija za svaki muzej,
galeriju i zbirku. U cilju jasnijeg sagledavanja trenutnog broja muzeja
u Bosni i Hercegovini, ali i da na jednom mjestu pružimo opći pregled muzejskih ustanova u BiH donosimo popis muzejskih i galerijskih ustanova i zbirki sa adresama i osnovnim kontakt podacima.
Zahvaljujući financijskoj potpori Ministartsva civilnih poslova BiH, u 2017.-oj godini Udruženje ICOM-Nacionalni komitet BiH štampa drugo, dopunjeno, izdanje ove publikacije, s ciljem još potpunijeg sagledavanja broja muzeja, galerija i zbirki u Bosni i Hercegovini, te što potpunijeg pregleda muzejsko-galerijskih ustanova u Bosni i Hercegovini.
Novo je izdanje dopunjeno sa 28 novih institucija - 23 nova/stara
muzeja, uključujući i privatne muzeje i muzejske zbirke, te 5 crkvenih
muzeja i zbirki. Muzeji, zbirke i galerije navedene u ovoj publikaciji svjedočanstvo
su višestoljetne koegzistencije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su
se stoljećima susretale i ukrštale kulture Istoka i Zapada. Muzeji, kao
neophodna značajka svakog kulturnog društva, su tu da nam osiguraju stvaralačku prisutnost kolektivnoga pamćenja–da nam pomognu živjeti dalje s vlastitim identitetom po kojemu smo jednaki svima, ali i različiti od drugih. Bez muzeja i srodnih institucija bili bismo izloženi gubitku živih sila identiteta koje oblikuju vlastiti proces, te omogućuju kvalitetan, odnosno održiv razvoj. Odsustvo muzeja i baštinskih institucija dovelo bi do gubitka identiteta sa posljedicama koje vode u dekadenciju i nestanak.
Drugo, dopunjeno izdanje, publikacije Udruženje ICOM- Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine štampa u povodu obilježavanja 70 godina ICOM-a (Međunarodnog muzejskog vijeća) i na 40-godišnjicu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Zahvaljujemo se kolegicama i kolegama koji su pomogli pri realizaciji i ovog izdanja
Ključne riječi: Udruženje profesionalnih fotografa BiH, Društvo amater fotografa Sarajevo, fotografija, Bosna i Hercegovina
jeste što su one predstavljale pregled duhovnog i materijalnog dostignuća
svijeta. Svojim nastupima na njima Bosna i Hercegovina je izašla na međunar
rodnu scenu izazvavši veliko interesovanje za svoju historiju, privredu, kulturu
i umjetnost. Bosanskohercegovački paviljoni na izložbama u Budimpešti,
Briselu, Beču i Parizu su primili veliki broj posjetilaca koji su na jednom
mjestu dobili mogućnost da spoznaju stvarnu sliku o Bosni i Hercegovini,
njenim prirodnim ljepotama i običajima ljudi. Zbog toga ne čudi da se pos
slije zatvaranja ovih izložbi povećao interes stranaca za istraživanje i dolazak
u Bosnu i Hercegovinu. Iako je Austro-Ugarska bila politički motivirana da
pokaže svoju uspješnu “misiju “ širenja evropske kulture i života u Bosni i
Hercegovini, ipak su izložbe bile sjajno sredstvo putem kojeg se širilo opće
.saznanje o našoj zemlji.
nazivom Bosna i Hercegovina fotografijom Antona Zimola. Anton Zimolo je bio sin Josipa Zimola, najstarijeg mostarskog fotografa, koji je pred kraj Osmanske vlasti u BiH, 1860-te godine iz Trsta doselio sa porodicom u Mostar i otvorio krajem 60-tih godina XIX stoljeća prvi fotoatelje u ovom gradu.
Prvi put se objavljuje obimna monografija o Antonu Zimolu, jednom
od najstarijih mostarskih fotografa, koji je radio i stvarao krajem XIX i u
prvoj polovini XX stoljeća, tačnije od 80-tih godina XIX stoljeća do 1945.
godine.
Stjepana Meze u Muzeju Sarajeva
autorice Žanke Dodig, muzejske
savjetnice, pionirski je doprinos
izučavanju historije bh. kolekcionarstva i veliki doprinos bosanskohercegovačkoj muzeologiji, te
plod dugogodišnjeg rada autorice na zbirci i ostavštini Stjepana
Meze, koja se čuva u Muzeju Sarajeva. Ovim veoma značajnim izdanjem Muzej Sarajeva obilježio
je 140 godina od rođenja privatnog kolekcionara Stjepana Meze
te 50 godina od smrti ovog kolekcionara, koji je 1961. godine svoju
privatnu kolekciju poklonio Muzeju Sarajeva. Knjiga je štampana
i kao doprinos obilježavanju 2018.godine – Evropske godine kulturnog naslijeđa, što nesumnjivo ovazbirka i čini – svojim sadržajem i
raznovrsnošću dio je evropske kulurne baštine. Mezo je svojom kolekcijom prenio dio evropskog duha u Sarajevo i tu ga zauvijek ostavio.
How cultural institutions managed during the pandemic, what the loss of communication with the audience meant for them, and how to prepare for a new wave of the pandemic, were some of the issues discussed at this webinar.
The agreement established a constitutional framework for the organisation of Bosnia and Herzegovina, but relegated culture to the local level, resulting in disparities in systems of preservation, research, valorisation and interpretation of material and immaterial heritage.
prvom dijelu prezentiran je kratki historijat stvaranja i razvoja muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini, dok se u drugom dijelu prikazuju muzeji, muzejske zbirke i galerije u BiH u 2012. godini, ukupnost muzejsko-galerijskih ustanova i zbirki u Bosni i Hercegovini, pregled muzejskih zgrada, pregled muzejskih ustanova po godinama osnivanja i sl. Nadalje, navodi se i nekoliko osnovnih informacija za svaki muzej,
galeriju i zbirku. U cilju jasnijeg sagledavanja trenutnog broja muzeja
u Bosni i Hercegovini, ali i da na jednom mjestu pružimo opći pregled muzejskih ustanova u BiH donosimo popis muzejskih i galerijskih ustanova i zbirki sa adresama i osnovnim kontakt podacima.
Zahvaljujući financijskoj potpori Ministartsva civilnih poslova BiH, u 2017.-oj godini Udruženje ICOM-Nacionalni komitet BiH štampa drugo, dopunjeno, izdanje ove publikacije, s ciljem još potpunijeg sagledavanja broja muzeja, galerija i zbirki u Bosni i Hercegovini, te što potpunijeg pregleda muzejsko-galerijskih ustanova u Bosni i Hercegovini.
Novo je izdanje dopunjeno sa 28 novih institucija - 23 nova/stara
muzeja, uključujući i privatne muzeje i muzejske zbirke, te 5 crkvenih
muzeja i zbirki. Muzeji, zbirke i galerije navedene u ovoj publikaciji svjedočanstvo
su višestoljetne koegzistencije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su
se stoljećima susretale i ukrštale kulture Istoka i Zapada. Muzeji, kao
neophodna značajka svakog kulturnog društva, su tu da nam osiguraju stvaralačku prisutnost kolektivnoga pamćenja–da nam pomognu živjeti dalje s vlastitim identitetom po kojemu smo jednaki svima, ali i različiti od drugih. Bez muzeja i srodnih institucija bili bismo izloženi gubitku živih sila identiteta koje oblikuju vlastiti proces, te omogućuju kvalitetan, odnosno održiv razvoj. Odsustvo muzeja i baštinskih institucija dovelo bi do gubitka identiteta sa posljedicama koje vode u dekadenciju i nestanak.
Drugo, dopunjeno izdanje, publikacije Udruženje ICOM- Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine štampa u povodu obilježavanja 70 godina ICOM-a (Međunarodnog muzejskog vijeća) i na 40-godišnjicu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Zahvaljujemo se kolegicama i kolegama koji su pomogli pri realizaciji i ovog izdanja
Ključne riječi: Udruženje profesionalnih fotografa BiH, Društvo amater fotografa Sarajevo, fotografija, Bosna i Hercegovina
jeste što su one predstavljale pregled duhovnog i materijalnog dostignuća
svijeta. Svojim nastupima na njima Bosna i Hercegovina je izašla na međunar
rodnu scenu izazvavši veliko interesovanje za svoju historiju, privredu, kulturu
i umjetnost. Bosanskohercegovački paviljoni na izložbama u Budimpešti,
Briselu, Beču i Parizu su primili veliki broj posjetilaca koji su na jednom
mjestu dobili mogućnost da spoznaju stvarnu sliku o Bosni i Hercegovini,
njenim prirodnim ljepotama i običajima ljudi. Zbog toga ne čudi da se pos
slije zatvaranja ovih izložbi povećao interes stranaca za istraživanje i dolazak
u Bosnu i Hercegovinu. Iako je Austro-Ugarska bila politički motivirana da
pokaže svoju uspješnu “misiju “ širenja evropske kulture i života u Bosni i
Hercegovini, ipak su izložbe bile sjajno sredstvo putem kojeg se širilo opće
.saznanje o našoj zemlji.
nazivom Bosna i Hercegovina fotografijom Antona Zimola. Anton Zimolo je bio sin Josipa Zimola, najstarijeg mostarskog fotografa, koji je pred kraj Osmanske vlasti u BiH, 1860-te godine iz Trsta doselio sa porodicom u Mostar i otvorio krajem 60-tih godina XIX stoljeća prvi fotoatelje u ovom gradu.
Prvi put se objavljuje obimna monografija o Antonu Zimolu, jednom
od najstarijih mostarskih fotografa, koji je radio i stvarao krajem XIX i u
prvoj polovini XX stoljeća, tačnije od 80-tih godina XIX stoljeća do 1945.
godine.
Stjepana Meze u Muzeju Sarajeva
autorice Žanke Dodig, muzejske
savjetnice, pionirski je doprinos
izučavanju historije bh. kolekcionarstva i veliki doprinos bosanskohercegovačkoj muzeologiji, te
plod dugogodišnjeg rada autorice na zbirci i ostavštini Stjepana
Meze, koja se čuva u Muzeju Sarajeva. Ovim veoma značajnim izdanjem Muzej Sarajeva obilježio
je 140 godina od rođenja privatnog kolekcionara Stjepana Meze
te 50 godina od smrti ovog kolekcionara, koji je 1961. godine svoju
privatnu kolekciju poklonio Muzeju Sarajeva. Knjiga je štampana
i kao doprinos obilježavanju 2018.godine – Evropske godine kulturnog naslijeđa, što nesumnjivo ovazbirka i čini – svojim sadržajem i
raznovrsnošću dio je evropske kulurne baštine. Mezo je svojom kolekcijom prenio dio evropskog duha u Sarajevo i tu ga zauvijek ostavio.