Međunarodni praznik rada
„Prvi maj” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Prvi maj (razvrstavanje).
Za ostale upotrebe, v. 1. maj (razvrstavanje).
| Međunarodni praznik rada | |
|---|---|
| |
| 1. maj 2013. godine u Beču, Austrija | |
| Održava se | širom svijeta |
| Tip | međunarodni |
| Značaj | Dan opšte solidarnosti radništva Dan radnika i radnica Dan borbe za radna prava |
| Datum | 1. maja |
| Učestalost | godišnja |
| Vezani praznici | Međunarodni dan žena |
Međunarodni praznik rada ili Prvi maj (1. maj) je praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju opštu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.[1]
Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta 1886. godine, održane u Čikagu. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na planeti.[2]
Slavi se u većini zemalja svijeta.[3]
Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, maja 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada.[4]
Zamah prve industrijske revolucije i industrijalizacije u 19. vijeku obilježio je nemilosrdno iskorišćavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati, iskorišćavanje dječje radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtjevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD.[5][6]
Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.[7]
Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.
Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvestveno u zapadnim demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje države, tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.[8]
Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama, kojima je političko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno značenje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.[nedostaje referenca]
Zbog mogućeg jačanja socijalističkih i anarhističkih pokreta i asocijacije dana s Nemirima na Haymarketu,[9] Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na prvi ponedjeljak septembra pod nazivom Labor Day.[10] U jeku Prve crvene panike je smišljen novi praznik koji bi 1. maj u SAD-u potpuno distancirao od Međunarodnog praznika rada, naziva Americanization Day ("dan amerikanizacije"). Prvi put je proslavljen 1921. godine, a tokom Druge crvene panike je preimenovan u Loyalty Day ("dan odanosti")[11] i proglašen zvaničnim 27. aprila 1955. godine.[12]
Nakon pada bloka jednopartijskih režima Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.[13]
Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta. Antikapitalizam kao široka politička filozofija okuplja različite političke struje kao što su socijaldemokratija, demokratski socijalizam, marksizam različitih struja i anarhizam različitih struja.[14][15]
Danas se Prvi maj ili Međunarodni praznik rada obilježava kroz različite vidove demonstracija i akcija kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika i svake radnice ili jednostavno kao dan borbe za prava na život dostojan čovjeka. Borba za radna i ljudska prava, koja može da podrazumijeva borbu za dalje skraćivanje radnog vremena, veće plate, veću zaštitu na radu i uopšteno dalje razvijanje pravednijeg radnog zakonodavstva traje još i danas i vrlo je izgledno da će i naša djeca i djeca njihove djece na svoj način voditi borbu za svoja prava.[16]
Na prostoru Zapadnog Balkana obilježavanje Prvog maja više se veže uz gozbu i slavlje u prirodi, a manje se veže za istorijsko sjećanje na dostignuća svjetskog radničkog pokreta, demonstracije i borbu za radna prava, te je zbog toga potrebno ukazivati na važnost ovog dana, njegovog značenja i njegove svrhe.
- ↑ Rothman, Lily (1 May 2017). "The Bloody Story of How May Day Became a Holiday for Workers". Time. Time Magazine. Retrieved 2 May 2017.
- ↑ Grant, Jordan. "May Day: America's traditional, radical, complicated holiday". The National Museum of American History. Retrieved 2 May 2017.
- ↑ "The Brief Origins of May Day". IWW Historical Archives. Industrial Workers of the World. Retrieved 2 May 2014.
- ↑ Foner, Philip S. (1986). May Day: A Short History of the International Workers' Holiday, 1886–1986. New York: International Publishers. pp. 41–43. ISBN 978-0-7178-0624-9.
- ↑ Haymarket and May Day, Encyclopedia of Chicargo
- ↑ "Act II: Let Your Tragedy Be Enacted Here". The Dramas of Haymarket. Chicago Historical Society. 2000. Retrieved 30 December 2017.
- ↑ Ward, William (24 May 1886). "Letter from Captain William Ward to Inspector John Bonfield". Haymarket Affair Digital Collection. Chicago Historical Society. Retrieved 30 December 2017.
- ↑ Knights of Labor. Progressive Historians (3 September 2007).
- ↑ Sally Kohn (1. septembar 2014). „Why Labor Day was a political move”. CNN.
- ↑ „United States Department of Labor: The History of Labor Day”. Arhivirano iz originala na datum 25. septembar 2017. Pristupljeno 3. novembar 2022.
- ↑ „84th Congress, 1st Session”. United States Statutes at Large (Washington, DC: U.S. Government Printing Office) 69: 44. 1955. Pristupljeno 2. maj 2022.
- ↑ Eisenhower, Dwight D. (July 18, 1958). „Statement by the President Upon Signing Resolution Designating May 1 as Loyalty Day.”. u: Gerhard Peters. The American Presidency Project. Arhivirano iz originala na datum 3. jun 2016. Pristupljeno 2. maj 2022.
- ↑ Wright, C. Wright (1960). "Letter to the New Left".
- ↑ Harrington, Austin, et al. Encyclopedia of Social Theory Routledge
- ↑ "Socialism". Encyclopædia Britannica.
- ↑ "Thousands join May Day march against corruption in Madrid". www.thelocal.es. 1 May 2017.
- The Birth of May Day, by Farrell Dobbs
- May Day in Oxford 2006 - Oxford City Guide Arhivirano 2011-11-20 na Wayback Machine-u
- May Day and related topics on the Marxists Internet Archive
- May Day in the West and the East, by Trotsky
- The Idea of May Day on the March, by Rosa Luxemburg
- May Day Celebration Committee New Haven Connecticut
- May Day Celebration in Troy New York Arhivirano 2008-08-20 na Wayback Machine-u
- Magdalen College description of May Morning in Oxford Arhivirano 2006-01-01 na Wayback Machine-u
- May Day 2005 New York City Celebrations and Protests – Pictures Arhivirano 2005-11-12 na Wayback Machine-u
- May Day: Festival for the Workers Arhivirano 2011-06-13 na Wayback Machine-u, Keith Flett, Socialist Review, May 2002
- The Mayday Film Contest by Psychic Bunny Arhivirano 2006-06-13 na Wayback Machine-u
- Euromayday 2006
- Maydaysur 06
- Urban75's MayDay Archive
- Our MayDay - London MayDay Actions
- Anarchist perspective of MayDay Arhivirano 2014-04-13 na Wayback Machine-u