Kapar
| Kapara | |
|---|---|
| |
| Crtež kapare | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Angiosperms |
| Razred: | Eudicots |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Capparaceae |
| Rod: | Capparis |
| Vrsta: | C. spinosa |
| Dvojni naziv | |
| Capparis spinosa Linnaeus, 1753 | |
Kapara (latinski: Capparis spinosa), je višegodišnja grmolika biljka iz roda Capparis (porodica Capparaceae), čiji su neotvoreni cvijetni pupoljci upotrebljavju kao začin. [1]
Kapara raste po cijelom Mediteranu[1], pa se i pretpostavlja da joj je Mediteran bio i domovina, premda postoje i druge teorije o njenom porijeklu, između ostalog da potječe iz Tropa.
Karakteristike
Kapara je bodljikava grmolika biljka, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. Oni su debeli i sjajni, ovalnog oblika, lagano uvijeni. Cvjetovi su bijeli ili svijetlo rozi, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika. Kaparama odgovara polusuha i vruća klima, sa srednjim godišnjim temperaturama od preko 14 °C i godišnjom količinom padalina od 200 do 600 mm. Najviše im odgovara kišno proljeće i dugo sušno ljeto. Rastu praktički svuda, čak i po naizgled potpuno jalovom zemljištu, i na najneobičnijim mjestima; fasadama kamenih kuća, spojevima stepenica. Osjetljiva je na hladnoću, posebno tokom vegetacije. Za ljetnih mjeseci pupoljci izbijaju iz stabljike, a beru se kada lagano potamne, i postanu plavi ili ljubičasti.
Primjena
Na cijeni su manje, ne suviše izrasle biljke. Kapara se najčešće koristi kao začin, ili usoljena u salamuri ili ukiseljena i tako pripremljena za jelo. [1]
