Ejup Ganić

Ejup Ganić (1946 -) je bosanskohercegovački političar i naučnik, poznat kao jedan od najistaknutijih bošnjačkih vođa za vrijeme rata, odnosno član ratnog Predsjedništva RBiH, odnosno kao bivši predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH.

Ejup Ganić
Predsjednik FBiH
Vrijeme na vlasti 29. decembar 1997 - 1. januar 1999
Prethodnik	Vladimir Šoljić
Nasljednik	Ivo Andrić-Lužanski
Predsjednik FBiH
Vrijeme na vlasti 1. januar 2000 - 1. januar 2001
Prethodnik	Ivo Andrić-Lužanski
Nasljednik	Ivo Andrić-Lužanski Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1990-1996
Rođenje	3. mart 1946 Novi Pazar, Jugoslavija (danas Srbija)
Puno ime	Ejup Ganić
Nacionalnost	Bošnjak
Politička stranka	SDA (1990-2000)
Vjera	Islam

Rođen 1946. u Sebečevu, Novi Pazar. Diplomirao i magistrirao na Univerzitetu u Beogradu. Doktorirao na Tehnološkom institutu u Bostonu (MIT), SAD. Radio kao samostalni istraživač u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju u Beogradu, asistent-istraživač na Massachusetts Institut of Technology (MIT), Cambridge (SAD), stariji istraživač na Union Cambridge Corporation-Linde Division, New York (SAD), docent na univerzitetima u New Yorku i Chicagu, vanredni profesor University of Illinoisat, Chicago, direktor UNIS-Instituta, gostujući profesor Univerziteta Lomonosov (Rusija).

Političku karijeru je započeo nakon dolaska višestranačja u BiH 1990. kada se priključio tadašnjoj muslimanskoj (bošnjačkoj) Stranci demokratske akcije. Ta ga je stranka kandidirala na prvim višestranačkim izborima za sedmeročlano Predsjedništvo SR BiH, gdje je bio njen treći kandidat - uz Aliju Izetbegovića i Fikreta Abdića, koji su se kandidirali za mjesta predviđena za Muslimane. Ganić se kandidirao za predsjedničko mjesto određeno za "ostale", i nacionalno deklarirao kao Jugoslaven. Na njima je izabran sa 32,2 % glasova.

Za vrijeme rata je igrao važnu ulogu, pogotovo na samom početku opsade Sarajeva, odnosno u kritičnim trenucima u maju 1992. kada je zamjenjivao Izetbegovića koga je zarobljenog držala JNA. Njegova uloga u događajima poznatima kao Slučaj Dobrovoljačka je predmet kontroverzi i optužbi za ratne zločine (v. dolje). Nešto kasnije je, nakon izbijanja muslimansko-hrvatskog sukoba u tadašnjim hrvatskim medijima opisivan kao ekstremist, te mu se pripisivalo podsticanje masakra hrvatskih radnika u Alžiru.

Obavljao je dužnosti člana Predsjedništva RBiH, predsjednika FBiH, rukovodioca komisije FBiH u arbitražnom postupku za Brčko.

Objavio preko 100 naučnih i stručnih radova, među kojima su knjige: "Handbook of Heat Transfer Fundamentals", "Experimental Heat Transfer", "Engineering Turbulence Modelling and Measurements".

Član je American Nuclear Society i više drugih naučnih i stručnih asocijacija. Dobitnik nagrade "Veselin Masleša".

Živi i radi u Sarajevu.

Optužnica za ratne zločine

Ejup Ganić uhapšen je 1. marta 2010. godine, na londonskom aerodromu Heathrow, pod optužbom da je kriv za smrt najmanje 18 vojnika JNA 3. maja 1992. godine u incidentu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Optužnica je podignuta od strane Srbije, a zahtjev za izručenje sudstvu Velike Britanije, upućen je od strane Srbije i Bosne i Hercegovine. . Ganić je u pritvoru trebao ostati do 29. marta, međutim pušten je nakon što je bosanska investitorka Sanela Diana Jenkins platila kauciju. Sudac John Laws je primjetio da je srbijanska optužba bila politički motivirana te je iz tog razloga dopustio puštanje na slobodu uz kauciju. Također, Ganićev advokat je tvrdio da Srbija nema nikakvih stvarnih dokaza te su svih njeni navodni dokazi ustvari pisanja prosrbijanskih medija u vezi događaja u Dobrovoljačkoj ulici. Međutim, kancelarija srbijanskog tužioca je tvrdila da slučaj sadrži dodatne dokaze. Dana 27. jula 2010. godine, sud grada Westminster je blokirao njegovo izručenje Srbiji i pustio ga na slobodu, navodeći da je proces izručenja Srbiji pokrenut i motiviran isključivo političkim ciljevima i uz veliku dozu zloupotrebe prava ovog suda.