Turizam i turisticka valorizacija atraktivnih turistickih resursa ne mogu se sagledavati izoliran... more Turizam i turisticka valorizacija atraktivnih turistickih resursa ne mogu se sagledavati izolirano od drugih struka, primjerice geografije, arheologije, filologije, etnologije, teorije umjetnosti, povijesti književnosti i drugih znanstvenih disciplina koja podrucje turisticke valorizacije „opskrbljuju“ resursnom osnovom i vrse njihovu inventarizaciju, koju potom sustav turistickog menadžmenta i turistickog marketinga „crpi“ u procesu same valorizacije kulturno-povijesnog nasljeđa. Pritom je bitno naglasiti da ovakvo „iskoristavanje“ bogatstava prirodne, kulturne i povijesne materijalne i nematerijalne bastine u turizmu nema karakter eksploatacije, vec, naprotiv, ono pridonosi oživljavanju i re- afirmaciji nasljeđa, ali donosi i ekonomske resurse, odnosno dodatna financijska sredstva potrebna za ocuvanje ovog, najdragocjenijeg resursa svake zajednice – njene prirodne, povijesne i kulturne bastine. Autori prikazuju model kako stvoriti „turisticku pricu“, a time i turisticki proizvod koji je jedinstven i koji dodaje vrijednost turistickoj destinaciji. Prikazani model i njegova primjena u praksi doprinijeli bi pretvaranju primorskih i lickih padina južnog Velebita, ove mikro-lokacije, sire regije, kao i citave Hrvatske, u specificnu, autenticnu, prepoznatljivu, nasljeđem bogatu turisticku destinaciju, sto za turizam Hrvatske znaci vecu konkurentnost i re- pozicioniranje na globalnom turistickom tržistu. U radu je prikazana i komparacija sa slicnim modelom koji se vec razvija u Hrvatskoj, na primjeru Istre, te s uspjesnim primjerima iz Velike Britanije. „Turisticka prica“ i njeno marketiranje u turizmu, dakle, jedan je od najefikasnijih nacina kako bogato nasljeđe otrgnuti od zaborava, a ujedno ga i sacuvati i valorizirati na najbolji nacin. Cilj storytellinga nije samo informirati i educirati, ne samo posjetitelje, vec i lokalno stanovnistvo, vec i na najbolji moguci nacin turistickim posjetiteljima, mahom onima iz stranih zemalja, ponosno predstaviti bogato prirodno, povijesno, etnolosko, antropolosko i ino nasljeđe naseg povijesnog kraja.
Autori zastupaju tezu da se Dalmaciju na turistickom tržistu treba promatrati i promovirati integ... more Autori zastupaju tezu da se Dalmaciju na turistickom tržistu treba promatrati i promovirati integralno, kao cjelinu, a svoju tezu temelje na iskustvima najuspjesnijih turistickih regija, koje svoj uspjeh mogu zahvaliti primjeni modela uspjesnog integriranja regije kao cjeline – krovne marke. U radu autori iznose model brendiranja Dalmacije kao krovne marke (Umbrella Brand), koji unutar sebe definira i razvija manje jedinice – turisticke klastere. Autori su misljenja da je brendiranje Dalmacije u turizmu na temelju prikazanoga modela najbolji nacin da ova, najatraktivnija hrvatska turisticka regija, snažno konkurira na globalnom turistickom tržistu. Smatraju da Dalmacija za to ima sve prirodne, kulturne i socio-kulturoloske uvjete. Sam pojam "Dalmacija" pobuđuje snažne povijesne, kulturne, antropoloske i socioloske konotacije. Marketinska formula uspjesnog brendiranja ove regije jest u tome da se sve te posebnosti "fenomena Dalmacija" preslikaju na turisticko tržiste, pretvarajuci se u specifican turisticki proizvod, a sve to na nacelima održivog turizma, koji ce sve turisticke privlacnosti ovoga kraja ne samo ocuvati vec i održavati i dodatno valorizirati.
Turizam i turisticka valorizacija atraktivnih turistickih resursa ne mogu se sagledavati izoliran... more Turizam i turisticka valorizacija atraktivnih turistickih resursa ne mogu se sagledavati izolirano od drugih struka, primjerice geografije, arheologije, filologije, etnologije, teorije umjetnosti, povijesti književnosti i drugih znanstvenih disciplina koja podrucje turisticke valorizacije „opskrbljuju“ resursnom osnovom i vrse njihovu inventarizaciju, koju potom sustav turistickog menadžmenta i turistickog marketinga „crpi“ u procesu same valorizacije kulturno-povijesnog nasljeđa. Pritom je bitno naglasiti da ovakvo „iskoristavanje“ bogatstava prirodne, kulturne i povijesne materijalne i nematerijalne bastine u turizmu nema karakter eksploatacije, vec, naprotiv, ono pridonosi oživljavanju i re- afirmaciji nasljeđa, ali donosi i ekonomske resurse, odnosno dodatna financijska sredstva potrebna za ocuvanje ovog, najdragocjenijeg resursa svake zajednice – njene prirodne, povijesne i kulturne bastine. Autori prikazuju model kako stvoriti „turisticku pricu“, a time i turisticki proizvod koji je jedinstven i koji dodaje vrijednost turistickoj destinaciji. Prikazani model i njegova primjena u praksi doprinijeli bi pretvaranju primorskih i lickih padina južnog Velebita, ove mikro-lokacije, sire regije, kao i citave Hrvatske, u specificnu, autenticnu, prepoznatljivu, nasljeđem bogatu turisticku destinaciju, sto za turizam Hrvatske znaci vecu konkurentnost i re- pozicioniranje na globalnom turistickom tržistu. U radu je prikazana i komparacija sa slicnim modelom koji se vec razvija u Hrvatskoj, na primjeru Istre, te s uspjesnim primjerima iz Velike Britanije. „Turisticka prica“ i njeno marketiranje u turizmu, dakle, jedan je od najefikasnijih nacina kako bogato nasljeđe otrgnuti od zaborava, a ujedno ga i sacuvati i valorizirati na najbolji nacin. Cilj storytellinga nije samo informirati i educirati, ne samo posjetitelje, vec i lokalno stanovnistvo, vec i na najbolji moguci nacin turistickim posjetiteljima, mahom onima iz stranih zemalja, ponosno predstaviti bogato prirodno, povijesno, etnolosko, antropolosko i ino nasljeđe naseg povijesnog kraja.
Autori zastupaju tezu da se Dalmaciju na turistickom tržistu treba promatrati i promovirati integ... more Autori zastupaju tezu da se Dalmaciju na turistickom tržistu treba promatrati i promovirati integralno, kao cjelinu, a svoju tezu temelje na iskustvima najuspjesnijih turistickih regija, koje svoj uspjeh mogu zahvaliti primjeni modela uspjesnog integriranja regije kao cjeline – krovne marke. U radu autori iznose model brendiranja Dalmacije kao krovne marke (Umbrella Brand), koji unutar sebe definira i razvija manje jedinice – turisticke klastere. Autori su misljenja da je brendiranje Dalmacije u turizmu na temelju prikazanoga modela najbolji nacin da ova, najatraktivnija hrvatska turisticka regija, snažno konkurira na globalnom turistickom tržistu. Smatraju da Dalmacija za to ima sve prirodne, kulturne i socio-kulturoloske uvjete. Sam pojam "Dalmacija" pobuđuje snažne povijesne, kulturne, antropoloske i socioloske konotacije. Marketinska formula uspjesnog brendiranja ove regije jest u tome da se sve te posebnosti "fenomena Dalmacija" preslikaju na turisticko tržiste, pretvarajuci se u specifican turisticki proizvod, a sve to na nacelima održivog turizma, koji ce sve turisticke privlacnosti ovoga kraja ne samo ocuvati vec i održavati i dodatno valorizirati.
Uploads
Papers