Igor Despot
I was born in Zagreb on 10 July 1972. I graduated from the Faculty of Humanities and Social Science of the University of Zagreb in 1998 with the thesis The Death of Man at the Department of Cultural Anthropology obtaining the degree of History and Philosophy professor. I obtained my master degree on 2008 from the same Faculty, with the thesis The Balkan Wars (1912 -1913) and the Croatian Public. My PhD dissertation which I defended in 2012 on the same Faculty The Balkan Wars in the eyes of the warring parties, was published in USA 2012 (Croatian variety of book with lots of supplements was published 2013). I have been teaching history at elementary school since 2002. I participated in a number of international symposia in Croatia and abroad (Istanbul, Ankara, Samsun, Thessaloniki, Sofia, Priština, Tirana) and have published several articles in history publications in Croatia, Bulgaria, Kosovo and Turkey.
less
InterestsView All (52)
Uploads
Books
Balkan İttifakı olağanüstü bir toprak zaferi elde etmesine karşın, çok geçmeden toprakların nasıl bölüştürüleceği konusunda tartışmalar baş gösterdi. Makedonya’dan aldığı paydan memnun olmayan Bulgaristan, eski müttefikleri Sırbistan ve Yunanistan’a saldırdı. 10 Ağustos 1913’te yapılan Bükreş Antlaşması bu ikinci savaşı sona erdirdi, ancak barışa vesile olmadı. Saraybosna suikastıyla başlayan Birinci Dünya Savaşı’nda Balkanlar yine bir savaş sahnesine dönüştü.
Sona erdiği andan günümüze, Balkan Savaşları bilimsel araştırmalar için popüler bir konu olmuştur. Ancak görmüş olduğu tüm ilgiye karşın, bu alanda yapılan araştırmalar tamamlanmış olmaktan çok uzaktır. Söz konusu anlaşmazlığın belgelenmesi ve anlaşılmasına katkıda bulunan elinizdeki bu yapıtta, yazar İgor Despot bu savaşlar sırasında yaşanan olayları aktarmakla kalmıyor, aynı zamanda bu olayları ilgili kültürel bağlamlarının ışığında inceleyerek Balkan tarihi boyunca ortaya çıkmış müttefiklikleri belirlemiş ya da çatışmaları alevlendirmiş olabilecek kültürel benzerlik ve farklılıklara da dikkat çekiyor.
Papers
svjetskog rata pratili su aktivnosti raznih separatističkih organizacija koje su bile nezadovoljne položajem svojih nacija u Kraljevini. Vrhovni generalštab (Glavni đeneralštab) preko obavještajnog je odjela pratio što se događa među makedonskim, albanskim i hrvatskim emigrantima te je svaka tri mjeseca izvještavao o njihovu djelovanju. Kopije tih izvještaja već se nekoliko desetljeća nalaze pohranjene u Institutu
za nacionalnu istoriju u Skopju, u dokumentarnom odjeljenju. U dvojezičnom (albansko-makedonskom) izdanju Makedonskog državnog arhiva (Državen Arhiv na Republika Makedonija) objavljeni su dokumenti koji se odnose na Kosovski komitet. Zahvaljujući Muzaferu Bislimiju, uredniku toga izdanja, kopije dokumenata koji se odnose na Hrvatski komitet (ustašku organizaciju) u ovom će se radu prezentirati hrvatskoj javnosti. Izvršena je transliteracija s ćirilice na latinicu, ali je tekst prenesen u originalu – na srpskom jeziku, uz sve jezične nepreciznosti i
netočnosti koje se u njemu nalaze. Budući da sam bio u posjedu samo onih dijelova teksta koji se odnose na Hrvatski komitet, u priređivanju dokumenata za čitanje pomoglo mi je spomenuto makedonsko izdanje pa sam u većini slučajeva mogao odgonetnuti kada je i tko pisao izvještaje te kome su oni bili namijenjeni.
Balkan İttifakı olağanüstü bir toprak zaferi elde etmesine karşın, çok geçmeden toprakların nasıl bölüştürüleceği konusunda tartışmalar baş gösterdi. Makedonya’dan aldığı paydan memnun olmayan Bulgaristan, eski müttefikleri Sırbistan ve Yunanistan’a saldırdı. 10 Ağustos 1913’te yapılan Bükreş Antlaşması bu ikinci savaşı sona erdirdi, ancak barışa vesile olmadı. Saraybosna suikastıyla başlayan Birinci Dünya Savaşı’nda Balkanlar yine bir savaş sahnesine dönüştü.
Sona erdiği andan günümüze, Balkan Savaşları bilimsel araştırmalar için popüler bir konu olmuştur. Ancak görmüş olduğu tüm ilgiye karşın, bu alanda yapılan araştırmalar tamamlanmış olmaktan çok uzaktır. Söz konusu anlaşmazlığın belgelenmesi ve anlaşılmasına katkıda bulunan elinizdeki bu yapıtta, yazar İgor Despot bu savaşlar sırasında yaşanan olayları aktarmakla kalmıyor, aynı zamanda bu olayları ilgili kültürel bağlamlarının ışığında inceleyerek Balkan tarihi boyunca ortaya çıkmış müttefiklikleri belirlemiş ya da çatışmaları alevlendirmiş olabilecek kültürel benzerlik ve farklılıklara da dikkat çekiyor.
svjetskog rata pratili su aktivnosti raznih separatističkih organizacija koje su bile nezadovoljne položajem svojih nacija u Kraljevini. Vrhovni generalštab (Glavni đeneralštab) preko obavještajnog je odjela pratio što se događa među makedonskim, albanskim i hrvatskim emigrantima te je svaka tri mjeseca izvještavao o njihovu djelovanju. Kopije tih izvještaja već se nekoliko desetljeća nalaze pohranjene u Institutu
za nacionalnu istoriju u Skopju, u dokumentarnom odjeljenju. U dvojezičnom (albansko-makedonskom) izdanju Makedonskog državnog arhiva (Državen Arhiv na Republika Makedonija) objavljeni su dokumenti koji se odnose na Kosovski komitet. Zahvaljujući Muzaferu Bislimiju, uredniku toga izdanja, kopije dokumenata koji se odnose na Hrvatski komitet (ustašku organizaciju) u ovom će se radu prezentirati hrvatskoj javnosti. Izvršena je transliteracija s ćirilice na latinicu, ali je tekst prenesen u originalu – na srpskom jeziku, uz sve jezične nepreciznosti i
netočnosti koje se u njemu nalaze. Budući da sam bio u posjedu samo onih dijelova teksta koji se odnose na Hrvatski komitet, u priređivanju dokumenata za čitanje pomoglo mi je spomenuto makedonsko izdanje pa sam u većini slučajeva mogao odgonetnuti kada je i tko pisao izvještaje te kome su oni bili namijenjeni.