Velebit

Velebit
	Planina
	Pogled na Velebit s primorske strane otkriva tek naizgled zemljopisno slabo razvedenu planinu
Položaj
Koordinate	44°47′22″N 14°56′36″E / 44.78956682°N 14.94328614°E
Država	Hrvatska Ličko-senjska; Zadarska;
Najbliži gradovi	Senj; Otočac ; Gospić ; Karlobag; Starigrad
Dio gorja	Dinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Vaganski vrh – 1757 m
Ostali vrhovi	Vučjak (1644 m); Veliki Zavižan (1676 m); Mali Rajinac 1699 m; Gromovača (1676 m); Crikvena (1641 m); Veliki Kozjak (1629 m) ; Zečjak (1622 m); Šatorina (1624 m); Bačić kuk (1304 m); Kiza (1214 m); Veliki Sadikovac (1286 m); Visočica (1619 m); Badanj (1638 m); Vaganski vrh (1757 m); Sveto brdo (1752 m)
Planinarstvo
Najlakša staza	Premužićeva staza
Planinarski domovi	Planinarski dom »Zavižan«; Planinarski dom u Ravnom dabru; Planinarski dom »Prpa«; Planinarski dom »Paklenica« (Borisov dom)
	Velebit Velebit na zemljovidu Hrvatske

Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag.

Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj. Niži je od planina u Dalmaciji – Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m). Velebit je širine od 10 do 30 km, a površina mu je oko 2200 km², a najviši vrh Vaganski vrh (1757 m). Pripada Dinarskome gorju.

Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.

U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:

Sjeverni Velebit, započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju Veliki Alan iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.
Srednji Velebit, završava na prijevoju Oštarijska vrata preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospić. Dužine je oko 24 km, a najveće širine do 20 km.
Južni Velebit, završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinac. Dužine je oko 46 km, a najmanje širine oko 10 km.
Jugoistočni Velebit, započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje. Dužine je oko 40 km.

Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.

Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.

Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz obitelji krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa (prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna Lukina jama duboka 1392 m (od visine 1436 m do dubine od 81 m n/m) i Slovačka jama 1320 m.

Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.

Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi Vila Velebita.

Planina, premda značajna, sve je manja prepreka u komunikaciji sjevernih i istočnih dijelova Hrvatske sa srednjim i južnim dijelovima primorja Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena autocestovna veza kroz Velebit ostvarena 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok bitno je pridonijela povezivanju srednjeg i južnog priobalja Hrvatske s ostalim dijelovima zemlje i Europom. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i povremenom ograničavanju prometa zbog bure tijekom zime.

Vrhovi Velebita

Vučjak – 1644 m
Veliki Zavižan – 1676 m Koordinate: 44°48′08.5″N 14°58′25.2″E / 44.802361°N 14.973667°E / 44.802361; 14.973667
Mali Rajinac – 1699 m Koordinate: 44°47’39.6”N 15°00’47.4”E
Gromovača – 1676 m Koordinate: 44°46’23.3”N 14°59’03.8”E
Crikvena – 1641 m
Veliki Kozjak – 1629 m Koordinate: 44°43’59.1”N 15°02’07.6”E
Zečjak – 1622 m Koordinate: 44°42’11.4”N 14°59’21.2”E
Šatorina -1624 m Koordinate: 44°38’51.8”N 15°02’54.4”E
Bačić kuk – 1304 m Koordinate: 44°34’45.8”N 15°05’46.0”E
Kiza – 1214 m Koordinate: 44°32’54.7”N 15°09’35.2”E
Veliki Sadikovac – 1286 m Koordinate: 44°30’18.0”N 15°11’11.2”E
Visočica – 1619 m Koordinate: 44°25 46.7”N 15°22 17.0”E
Badanj – 1638 m
Vaganski vrh – 1757 m Koordinate: 44°22’04.0”N 15°30’16.5”E
Sveto brdo – 1752 m Koordinate: 44°19’43.0”N 15°34’11.0”E
Crnopac – 1402 m Koordinate: N 44° 15’ 7.3’’ E 15° 50’ 11.6’’

Zaštita prirode

Na Velebitu se nalazi nekoliko predjela zaštićenih zakonom. To su nacionalni park Sjeverni Velebit, nacionalni park Paklenica, park prirode Velebit, mirila, Premužićeva staza, posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, a predložene su za zaštitu i ove prašumske površine: Senjska draga, Nadžak bilo, Mali Rajinac, Veliki Kozjak, Štirovača II, Devčića tavani, Ramino korito, Dobri-bačića kuk, Budakovo brdo, Velinac i stablo obične jele.^[1]

Poveznice

Galerija

Razbojište, maleno seoce na Velebitu. nalazi se u blizini Krasnog.
Markovići, seoce na sjevernom Velebitu. Bliža veća naselja su Senj na obali i Krasno.
Lopci. Seoce na sjevernom Velebitu.
Kamen s Deset Božjih zapovijedi na Velebitu.

Rossijeva koliba

Izvori

↑ Šumarski list

Vanjske poveznice

[1] Šumarski list

[1]