[go: up one dir, main page]
Wikipedija

Stanovništvo Jugoslavije

Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika.[1][2][3] Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika[4]od kojih je Hrvata bilo 3.708.308 ili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg je Hrvata bilo zapravo 3.736.356 ili 78,1 % stanovništva.[5]

Etnički sastav Jugoslavije 1991.

Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. Popisi stanovništva provedeni su u Jugoslaviji 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991.

Nadopunjen popis 1991.

uredi

Stanovništvo

  • Jugoslavija - 23.555.274

Etnički sastav

uredi

Popis 1991. po jugoslavenskoj evidenciji

uredi

Stanovništvo

  • Jugoslavija - 23.540.689

Etnički sastav

uredi

Najveći gradovi od 1931. do 1991. godine

uredi
Naziv grada 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
Beograd 288.938 397.711 477.982 657.362 899.095 1.087.915 1.168.454
Zagreb 242.063 321.483 357.629 437.905 573.709 649.586 777.826
Skoplje 68.880 102.604 139.211 197.341 321.980 408.143 448.020
Sarajevo 78.170 111.087 127.471 173.144 243.980 319.017 416.497
Ljubljana 59.765 104.196 124.730 149.963 194.392 224.817 267.008
Split 35.332 53.617 64.858 85.383 129.411 169.322 189.388
Novi Sad 63.985 69.431 76.752 102.649 141.375 170.020 179.626
Niš 35.384 49.332 58.656 81.250 127.654 161.376 175.391
Rijeka 71.966 68.780 75.328 100.989 132.222 159.433 167.964
Priština 14.328 19.631 24.081 38.593 69.514 108.083 161.158
Kragujevac 25.587 31.412 40.612 52.792 71.049 87.764 147.305
Banja Luka 22.165 37.128 44.354 61.121 91.112 123.937 143.079
Podgorica 11.015 14.369 19.868 35.054 61.727 96.074 117.875
Osijek 43.354 49.810 57.427 73.125 94.672 104.775 104.761
Maribor 33.131 62.677 70.815 82.560 96.895 106.113 103.961
Subotica 100.058 63.079 66.091 75.036 88.813 100.516 100.386

Popisi stanovništva po republikama od 1948. do 1981.

uredi
Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 2.563.767 (16,2%) 2.847.459 (16,8%) 3.277.948 (17,6%) 3.746.111 (18,3%) 4.124.256 (18,4%)
Crna Gora 377.189 (2,4%) 419.873 (2,5%) 471.894 (2,5%) 529.604 (2,6%) 584.310 (2,6%)
Hrvatska 3.779.858 (24%) 3.936.022 (23,2%) 4.159.696 (22,4%) 4.426.221 (21,6%) 4.601.469 (20,5%)
Makedonija 1.152.986 (7,3%) 1.304.514 (7,7%) 1.406.003 (7,6%) 1.647.308 (8%) 1.909.136 (8,5%)
Slovenija 1.439.800 (9,1%) 1.504.427 (8,8%) 1.591.523 (8,6%) 1.727.137 (8,4%) 1.891.864 (8,4%)
Srbija 6.527.966 (41,4%) 6.979.154 (41,2%) 7.642.227 (41,2%) 8.446.591 (41,2%) 9.313.676 (41,5%)
SFRJ 15.841.566 (100%) 16.991.449 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

Etnički sastav od 1948. do 1981.

uredi
Narodnosti 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
Srbi 6.547.117 (41,5%) 7.065.923 (41,7%) 7.806.152 (42,1%) 8.143.246 (39,7%) 8.140.452 (36,3%)
Hrvati 3.784.353 (24%) 3.975.550 (23,5%) 4.293.809 (23,1%) 4.526.782 (22,1%) 4.428.005 (19,7%)
Muslimani 808.921 (5.1%) 998.698 (5.9%) 972.940 (5.2%) 1.729.932 (8.4%) 1.999.957 (8.9%)
Slovenci 1.415.432 (9%) 1.487.100 (8.8%) 1.589.211 (8.6%) 1.678.032 (8.2%) 1.753.554 (7.8%)
Albanci 750.431 (4.8%) 754.245 (4.5%) 914.733 (4.9%) 1.309.523 (6.4%) 1.730.364 (7.7%)
Makedonci 810.126 (5.1%) 893.247 (5.3%) 1.045.513 (5.6%) 1.194.784 (5.8%) 1.339.729 (6%)
SFRJ 15.772.098 (100%) 16.936.573 (100%) 18.549.291 (100%) 20.522.972 (100%) 22.424.711 (100%)

[8]

Popis 1921.

uredi

U popisu iz 1921. ukupno je bilo 11.984.911 stanovnika, dok je sastav stanovništva bio podjeljen prvo po jezičnoj pripadnosti, a poslije po nacionalnosti:

  • Slovenci: 1.019.997 (8,51%)
  • Nijemci: 505.790 (4,22%)
  • Mađari: 467.658 (3,9%)
  • Albanci: 439.657 (3,67%)
  • Rumunji: 231.068 (1,93%)
  • Turci: 150.322 (1,26%)
  • Česi: 115.532 (0,96%)
  • Rusini: 25.615 (0,21%)
  • Rusi: 20.568 (0,17%)
  • Poljaci: 14.764 (0,12%)
  • Talijani: 12.553 (0,11%)
  • Ostali: 69.878 (0,58%)

Broj ljudi po domaćinstvima u SFRJ od 1948. do 1991.

uredi
Prosječan broj članova 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
BiH 5,15 5,04 4,64 4,41 4,00
Crna Gora 4,51 4,56 4,43 4,34 4,09
Hrvatska 4,94 3,81 3,56 3,43 3,23
Makedonija 5.27 5.30 5.02 4.68 4.39
Slovenija 3.78 3.66 3.47 3.35 3.18
Srbija 4.39 4.32 3.96 3.76 3.63
SFRJ 4.37 4.29 3.99 3.82 3.62

[9]

Broj Srba i njihov udio po republikama od 1948. do 1991.

uredi
Republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
BiH 1.136.116 (44.3%) 1.264.372 (44.4%) 1.406.057 (42.9%) 1.393.148 (37.2%) 1.320.644 (32.0%) 1.369.258 (31.4%)
Crna Gora 6.707 (1.8%) 13.864 (3.3%) 14.087 (3.0%) 39.512 (7.5%) 19.407 (3.3%) 57.176 (9.3%)
Hrvatska 543.795 (14.5%) 588.411 (15.0%) 624.985 (15.0%) 626.789 (14.2%) 531.502 (11.5%) 580.762 (12.2%)
Makedonija 29.721 (2.6%) 35.112 (2.7%) 42.728 (3.0%) 46.465 (2.8%) 44.182 (2.3%) 44.159 (2.1)
Slovenija 7.048(0.5%) 11.225(0.8%) 13.609(0.9%) 20.251(1.2%) 42.182(2.2%) 47.097(2.4)
Srbija 4.823.730(73.8%) 5.152.939(73.8%) 5.704.686(74.6%) 6.016.811(71.2%) 6.182.159(66.4%) 6.428.420(65.8%)
Uža Srbija 3.810.573(92.1%) 4.088.724(91.7%) 4.459.953(92.5%) 4.699.415(89.5%) 4.865.283(85.4%) 5.081.766(87.3%)
Vojvodina 841.246(50.6%) 874.346(51.1%) 1.017.717(54.9%) 1.089.132(55.8%) 1.107.378(54.4%) 1.151.353(57.3%)
Kosovo 171.911(23.6%) 189.869(23.5%) 227.016(23.5%) 228.264(18.4%) 209.498(13.2%) 195.301(10.0%)
SFRJ 6.547.117(41.5%) 7.065.923(41.7%) 7.806.152(42.1%) 8.143.246(39.7%) 8.140.507(36.3%) 8.526.872(36.2%)

[10]

Broj Hrvata i njihov udio u republikama od 1948. do 1991.

uredi
Bivše republike 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991.
SR Bosna i Hercegovina 614.123 23,9 % 654.229 23,0 % 711.665 21,7 % 772.491 20,6 % 758.140 18,4 % 755.895 17,3 %
SR Crna Gora 6.808 1,8 % 9.814 2,3 % 10.664 2,3 % 9.192 1,7 % 6.904 1,2 % 6.249 1 %
SR Hrvatska 2.975.399 78,7 % 3.128.661 79,5 % 3.339.890 80,3 % 3.513.647 79,4 % 3.454.356 75,1 % 3.736.356[11] 78,1 %
SR Makedonija 2.060 0,2 % 2.710 0,2 % 3.750 0,3 % 3.882 0,2 % 3.307 0,2 % 2.248 (1994.)[12] 0,1 %
SR Slovenija 16.069 1,1 % 17.978 1,2 % 31.429 2,0 % 42.657 2,5 % 55.625 2,9 % 54.212 2,8 %
SR Srbija 169.894 2,6 % 162.158 2,3 % 196.411 2,6 % 184.913 2,2 % 149.368 1,6 % 105.406 1,1 %
SFRJ 3.784.353 24,0 % 3.975.550 23,5 % 4.293.809 23,1 % 4.526.782 22,1 % 4.428.005 19,7 % 4.660.366 19,8 %

[13]

Promjene

uredi
 
Tablica demografskih promjena Jugoslavije od 1961.

Stanovništvo Jugoslavije jako se neravnomjerno mijenjalo, a bilo je i složene etničke strukture bez ijednog većinskog naroda (Srbi su bili najbrojniji narod, ali bez apsolutne većine. Najveći udio u Jugoslaviji su imali 1961., kada ih je bilo 42.1 %). Najviše se promijenio udio Albanaca, čiji se broj skoro utrostručio za samo 43 godine, tako da ih je 1948. bilo samo 750.431, da bi ih 1991. bilo više od 2,17 milijuna: u Makedoniji ih je bilo 441.987, Hrvatskoj 12.012, Crnoj Gori 40.415, Sloveniji 3.534, a u BiH 4.922. Albanci su 1991. bojkotirali popis stanovništva na Kosovu, tako da je njihov točan broj na području bivše Jugoslavije sporan, no postoje procjene da ih je tada u cijeloj Srbiji bilo 1.674.353[14] čime ih je u bivšoj Jugoslaviji 1991. bilo 2.177.223. Skladno s time, pokrajina u kojoj je bilo najviše Albanaca, Kosovo, je imalo najveći natalitet populacije u cijeloj Europi, preko 20 promila.

Najmanje povećanje stanovnika po republikama u te 43 godine zabilježen je u Sloveniji i Hrvatskoj, koji je iznosio samo 4, odnosno 3 % u razdoblju od 1981. do 1991. godine. U te 43 godine njihov broj stanovnika povećao se za 26 % (Hrvatska), odnosno 35 % (Slovenija), a na Kosovu za čak 166 %. U zadnjih par godine primijećen je trend smanjivanja nataliteta kod većine naroda - pa i Albanaca - tako da je, primjerice, broj Srba čak i smanjen 2002. na području uže Srbije (1991. ih je bilo 5.108.683, a 2002. samo još 4.891.031 ). Od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio.

1981. najveći gradovi su bili Beograd (1.087.915 stanovnika), Zagreb (648.586 stanovnika), Skopje (479.017 stanovnika), Sarajevo (408.143 stanovnika), i Ljubljana (224.817 stanovnika).[15]

Od 22,4 milijuna stanovnika, Srpskohrvatski jezik je govorilo 16.342.885 stanovnika ili 72,9 % stanovništva, Slovenski 1.761.393 stanovnika ili 7,9 %, Albanski 1.756.663 stanovnika ili 7,8 %, Makedonski 1.373.956 stanovnika ili 6,1 % a ostalih 5,3 % je govorilo drugim jezicima.[8] Nepismenih je 1953. bilo 25,4 %, 1971. 15.1 % da bi 1981. taj udio smanjen na 9,5 %. Najveći udio nepismenih 1981. imali su Kosovo sa 17,6 % i Bosna s 14,5 % stanovništva.[16]

Nakon raspada SFRJ

uredi

Nakon raspada SFRJ i rata, broj stanovnika na području bivše Jugoslavije se smanjio, što zbog velikog broja mrtvih, što zbog emigracije u druge zemlje. Tako se procjenjuje da se na teritoriju te bivše države 2002. nalazilo samo oko 22,3 do 23 milijuna stanovnika, što je smanjenje za 2 do 6 % (u usporedbi s 23,5 milijuna prije 10 godina): Srbija (bez Kosova) je imala 7.498.001 stanovnika,[17] Hrvatska 4.437.460,[18] Slovenija 1.964.036,[19] Makedonija 2.022.547,[20] Crna Gora 620.145[21] dok popis za BiH i Kosovo nije obavljen.

Procjene o broju stanovnika BiH 2001. su različite. Prema stranici GeoHive, Federacija Bosne i Hercegovine je 2001. imala 2.312.397 stanovnika, distrikt Brčko 43.516 a Republika Srpska 1.447.477, što je sveukupno 3.803.390 žitelja.[22] Nationsencyclopedia procjenuje, uz opasku da se može raditi o značajnoj pogrešci, da je cijela BiH u srpnju 2001. imala 3.922.205 stanovnika.[23] CIA World Fact Book je također procijenila da je BiH imala tada 3.922.205 stanovnika.[24][25] S druge strane, International Atomic Energy Agency citira da su Svjetska banka i Međunarodna Energetska Agencija procijenile da je BiH tada imala oko 4,06 milijuna stanovnika, zasnovano po kompilaciji podataka o potrošnji energije te države.[26]

BBC procjenjuje da je Kosovo 2001. imalo oko 2,0 do 2,2 milijuna stanovnika.[27] S druge strane, OSCE daje procjenu da je tada Kosovo imalo čak 2,4 milijuna žitelja.[28]

Ako bi se uzele najniže procjene o stanovništvu BiH i Kosovu - 3,8 milijuna i 2,0 milijuna stanovnika - na području bivše Jugoslavije se 2001. nalazilo oko 22.345.000 stanovnika. Ako bi se uzele najviše procjene - 4,06 milijuna i 2,4 milijuna - ukupan broj stanovnika je bio oko 23.000.000.

Izvori

uredi
  1. ↑ Yugoslavia - A. The People of Yugoslavia. MSN encarta. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2009. Pristupljeno 1. svibnja 2009.
  2. ↑ a b Woodward 1995., str. 32
  3. ↑ Overture of Chaos in Yugoslavia. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2009. Pristupljeno 8. veljače 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. ↑ Croatia - Country Report (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. veljače 2006. Pristupljeno 24. srpnja 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ↑ Hrvatska - površina i stanovništvo. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. Pristupljeno 24. srpnja 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ Stanovništvo Jugoslavije 1991 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. siječnja 2012. Pristupljeno 10. svibnja 2006. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ Demografski identitet Srba i Hrvata u Jugoslaviji prema popisima stanovništva od 1921. do 1991. godine  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2014. (Wayback Machine) Đorđe Borozan. Preuzeto 1. svibnja 2009.
  8. ↑ a b "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124
  9. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1986.; str. 119
  10. ↑ Spasovski-Kicosev-Živković: The Serbs in the Former SFR of Yugoslavia  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. veljače 2008. (Wayback Machine)Projekt Rastko
  11. ↑ Stanovništvo Hrvatske 1931-2001
  12. ↑ HRVATSKA NACIONALNA MANJINA U MAKEDONIJI  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. veljače 2007. (Wayback Machine)Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
  13. ↑ Hrvati zaostajali, drugi rasli brže  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. srpnja 2003. (Wayback Machine)Vjesnik
  14. ↑ Branimir Stojković. Rujan 2003. National Report - Serbia (PDF). Vijeće Europe. Pristupljeno 27. prosinca 2010.
  15. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 124, 125, 126
  16. ↑ "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", str. 118
  17. ↑ Partner countries, regions: Serbia. Kultur Kontakt Austria |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
  18. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Državni zavod za statistiku RH
  19. ↑ MTBSlo - Slovenia info
  20. ↑ Republic of Macedonia: Basic data. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2009. Pristupljeno 29. siječnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  21. ↑ Montenegrin Census' from 1909 to 2003
  22. ↑ Bosnia and Herzegovina statisticsGeoHive
  23. ↑ BOSNIA AND HERZEGOVINA - Country overviewNationsencyclopedia
  24. ↑ CIA world fact book; Bosnia and Herzegovina. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2018. Pristupljeno 24. srpnja 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  25. ↑ Bosnia profileWorldpress.org
  26. ↑ Energy and Environment Data Reference Bank (EEDRB) - Bosnia and Herzegovina population  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2009. (Wayback Machine)IAEA.org
  27. ↑ Europe|Muslims in EuropeBBC
  28. ↑ Population - Kosovo. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. studenoga 2017. Pristupljeno 29. siječnja 2009.

Literatura

uredi
  • Woodward, Susan L. 1995. Balkan Tragedy: Chaos and Dissolution After the Cold War. Brookings Institution Press. Washington. ISBN 9780815795131

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stanovništvo_Jugoslavije&oldid=6999801"