Eratosten
Eratosten (grč. Ἐρατοσθένης, Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno). Studirao u Ateni i Aleksandriji (učenik Kalimahov i Zenonov). Predstojnik knjižnice u Aleksandriji. Napisao mnogobrojne radove iz zemljopisa, astronomije, matematike, filozofije, književnosti i etike. Smatra se ocem zemljopisa. Glavno mu je djelo Geografija (grč. Γεωγραφία, u 3 knjige). Proslavio se mjerenjem opsega Zemlje (252 000 stadija; 1 stadij = 185 m) duž meridijana Asuana (Sijene) – Aleksandrije. Izradio kartu ekumene (naseljena zemlja) sa 7 meridijana i paralela, koja nije sačuvana, postoji samo nekoliko rekonstrukcija. Približno točno odredio nagib ekliptike prema ekvatoru, duljinu dana i trajanje godine. Pronašao postupak za određivanje prostih brojeva ili prim brojeva (Eratostenovo sito).[1]
| Eratosten | |
 | |
| Rođenje | 276. pr. Kr. Cirena, Libija |
|---|---|
| Smrt | 194. pr. Kr. Aleksandrija, Egipat |
| Prebivalište | Stara Grčka |
| Polje | Zemljopis, astronomija matematika, filozofija, književnost, etika |
| Institucija | Aleksandrijska knjižnica |
| Akademski mentor | Kalimah, Zenon Kitijski |
| Poznat po | Smatra se ocem zemljopisa, Izmjerio prvi opseg Zemlje, Odredio nagib Zemljine osi, Eratostenovo sito |
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediRođen je u Cireni ili Kireni (danas Shahhat, Libija), a umro u ptolomejskoj Aleksandriji. Stekao je slavu kao prvi koji je upotrijebio sustav širina i dužina, te prvi koji je izračunao Zemljinu veličinu.
Eratosten se obrazovao u Aleksandriji i nekoliko godina u Ateni. Ptolemej III. Euerget imenovao ga je 236. pr. Kr. predstojnikom aleksandrijske knjižnice. Eratosten je dao nekoliko važnijih doprinosa matematici i znanosti. Bio je dobar prijatelj s Arhimedom. Oko 255. pr. Kr. je izumio armilarnu sferu, koja se naširoko koristila sve do pronalaska planetarija u 18. stoljeću.
Oko 240. pr. Kr. Eratosten je izračunao Zemljin opseg koristeći se trigonometrijom i poznavanjem kuta visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.
Oko 200. pr. Kr. Eratosten je skovao riječ geografija, što je označavalo opisno učenje o Zemlji.
Ostali Eratostenovi doprinosi jesu:
- Eratostenovo sito kao način pronalaženja prim-brojeva;
- mjerenje udaljenosti od Sunca do Zemlje, danas nazvana astronomska jedinica (804 000 000 stadija);
- mjerenje udaljenosti do Mjeseca (780 000 stadija);
- mjerenje nagiba ekliptike s pogreškom kuta od 7';
- sastavio je danas izgubljen zvjezdani katalog sa 675 zvijezda;
- karta plovnog puta Nila sve do Khartouma;
- karta cijelog poznatog svijeta, od Britanskih otoka do Cejlona i od Kaspijskog jezera do Etiopije. Jedino su Hiparh, Strabon i Ptolomej uspjeli napraviti pouzdanije karte u klasičnom i postklasičnom svijetu.
Eratosten je poznat pod imenom Beta, jer se navodno dokazao kao drugi u svijetu u mnogim područjima. Bio je na glasu po svojemu bahatom karakteru. Oslijepio je 195. pr. Kr., a godinu kasnije izgladnio se na smrt.
Kako je Eratosten izmjerio veličinu Zemlje
urediEratosten je prvi čovjek koji je izmjerio Zemlju, oko 200. pr. Kr. Krenuo je od činjenice da se u Sijeni (današnji Asuan) 21. lipnja u podne Sunce nalazi točno u zenitu (što se vidjelo po tome što se njegova slika odražavala u vodi dubokih bunara). S druge strane, tog istog dana u Aleksandriji, 5000 stadija sjevernije (1 stadij je približno 150 metara), Sunce je udaljeno od zenita 7,2° (što je Eratosten odredio mjereći duljinu sjene okomitog štapa). Udaljenost od Aleksandrije do Asuana je u današnjoj mjeri 785 kilometara.[2]
Uz razumnu pretpostavku da je udaljenost Sunca mnogo veća od tih 5000 stadija, Sunčeve zrake se mogu smatrati otprilike paralelnima, pa je Eratostenu bilo jasno da je tih 7,2° istovremeno i kut između Sijene i Aleksandrije gledajući iz središta Zemlje, a to onda znači da je opseg Zemlje 360/7,2 = 50 puta veći od udaljenosti između tih gradova i iznosi oko 250 000 stadija. Ovo daje polumjer Zemlje od oko 6 000 kilometara, što je izvanredno dobar rezultat za 2. stoljeće pr. Kr. (točna vrijednost je 6 378 kilometara). Kako je taj rezultat značio da je poznati dio Zemlje mnogo manji od nepoznatog, Eratostenu nisu vjerovali i sljedećih 15 stoljeća ljudi su živjeli u uvjerenju da je Zemlja otprilike tri puta manja nego što jest.[3]
Nazvano po Eratostenu
urediIzvori
uredi- ↑ Eratosten iz Kirene, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ [2] Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. svibnja 2013. (Wayback Machine) "Tečaj mjerenja svemirskih udaljenosti , 1. Polumjer Zemlje", eskola.hfd.hr, 2014.
- ↑ Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.