Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u odnosu na njegovo reci... more Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u odnosu na njegovo recipiranje u teoriji modernog američko–robovlasničkog perioda. Identitet ovog pojma u Antici je oblikovan kroz višeslojno istorijsko iskustvo Aristotela. Njegova višeznačnost određena je Aristotelovim poimanjem čoveka kao političkog i logosnog bića, ali i pojma prirode. Sa Aristotelovim definisanjem građanina u neraskidivoj su vezi pojmovi: slobodnjaka, gospodara, varvara, robova, žena, dece, zanatlija, stranaca, životinja, vlasništva, domaćinstva i polisa. To podrazumeva živu višedimenzionalnu relaciju ovih pojmova s pojmom građanina kroz presek, preplitanje i protivrečnosti u samoj Aristotelovoj filozofiji, bez kojih je nemoguće bliže odrediti ovaj pojam i vice versa. Iako je Aristotel zadužio savremenu filozofiju dragocenim filozofskim stavovima, takođe je u amanet ostavio i učenje o gospodstvu i ropstvu koje je utemeljio u antički shvaćenom prirodnom pravu. Ovo nasleđe igraće značajnu d...
The issue of the paper concerns the meanings of the notion invidual considering its colloquial us... more The issue of the paper concerns the meanings of the notion invidual considering its colloquial use as well as its historical-philosophical dimensions in philosophy of John Stuart Mill and Harriet Taylor Mill. The aim of this paper is to analyze Mill's philosophical work from various standpoints, especially including women and black people as individuals. The demarcation line will be based on the facts showing whether individual is treated as an individual, free human being or not. Is an individual substantially individual, or is there any legitimate reason why one could be deprived of that substantiality? The reason why applying these demarcation lines as an epistemological and methodological framework, lies in the very meaning of the concept of the individual which should include all people universally. Everyone is, or, at least, should be considered as an individual. However, cultural and historical practice, various social hierarchies, contemporary experience, as well as ambivalences in Mill's philosophy, tend to deny that meaning.
The goal of this paper is to offer new ways of reading the castrati's corporeality: rather than m... more The goal of this paper is to offer new ways of reading the castrati's corporeality: rather than mere 'vocal instruments', the castrati can be understood as symbolic representations of transcendence, and the practice of castration for musical purposes understood in new light. Although castration was legally and ecclesiastically forbidden, it was not punished and the castrati themselves enjoyed international popularity. The complexity of the problem of "artistic" castration demands reconsideration from an ethical perspective, which is the main focus of the article. From the perspective of the relation between the castrati and transcendence, one of the key points would be an anthropological analysis which shows that a substantial definition of the castrati was in their close symbolic-corporeal relationship with transcendence and, hence, that they represented an imaginary corporeality seen as a bridge between the human and the divine.
Sažetak: Tema rada je Spinozino delo Politički traktat, s posebnim fokusom na njegovo poimanje po... more Sažetak: Tema rada je Spinozino delo Politički traktat, s posebnim fokusom na njegovo poimanje političkih prava građana. To uključuje i rasvetljavanje značenja termina građanin u odnosu na kategorije ljudi koje on razmatra kao ne-građane ili kao derivirane građane. Autorka usmerava interes na feminističko situiranje ovog problema kod Spinoze, i pokušava da izgradi feminističku interpretaciju kroz presek pojmova kao što su rod, klasa i rasa. To podrazumeva i drugačiji epistemološko-metodološki pristup ovom pitanju i njegovo proširenje na druge grupacije kojima Spinoza odriče građanski status – robove, sluge koji se izdržavaju nekim ropskim poslom i žene. U radu će biti prikazano da Spinozini stavovi proizilaze iz njegovog koncipiranja prirodnog prava kao moći, odnosno sile, kao i promišljanja bića političkog iz postojećeg stanja, odnosno iskustva. Autorka pokušava da kroz analizu tadašnjih istorijskih prilika u Holandiji, koje su, između ostalog, obeležene trgovinom robovima iz Afrike, razjasni poslednji paragraf Političkog traktata. Ključne reči: crna stranica, prirodno pravo, moć, iskustvo, građani, robovi, žene, feminizam, klasa
Sažetak: Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u od-nosu na nj... more Sažetak: Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u od-nosu na njegovo recipiranje u teoriji modernog američko–robovlasničkog perioda. Identitet ovog pojma u Antici je oblikovan kroz višeslojno istorijsko iskustvo Aristotela. Njegova višeznačnost određena je Aristotelovim poimanjem čoveka kao političkog i logosnog bića, ali i pojma prirode. Sa Aristotelovim definisanjem građanina u neraskidivoj su vezi pojmovi: slobodnjaka, gospo-dara, varvara, robova, žena, dece, zanatlija, stranaca, životinja, vlasništva, domaćinstva i polisa. To podrazumeva živu višedimenzionalnu relaciju ovih pojmova s pojmom građanina kroz pre-sek, preplitanje i protivrečnosti u samoj Aristotelovoj filozofiji, bez kojih je nemoguće bliže odrediti ovaj pojam i vice versa. Iako je Aristotel zadužio savremenu filozofiju dragocenim fi-lozofskim stavovima, takođe je u amanet ostavio i učenje o gospodstvu i ropstvu koje je uteme-ljio u antički shvaćenom prirodnom pravu. Ovo nasleđe igraće značajnu društveno–političku ulogu od 17. do 19. veka, prvenstveno u južnjačkom robovlasničkom delu Sjedinjenih Država. Aristotelova ideja prirodne hijerarhije pružala je legitimitet postojećoj hijerarhiji i obračunu sa modernom idejom prirodnog prava koju su zastupali abolicionisti. Iako moderni robovlasnički sistem poseduje kapitalističku dimenziju i vremenski pripada Moderni, on ontološki pripada pred–modernom svetu. Takođe, njegovu osobenost čini to što sopstvenu hijerarhiju supstancija-lizuje u pojmu rasne razlike. Sa tim u vezi biće preispitane osobenosti ove recepcije Aristotela, kao i to da li Aristotelovo učenje o gospodaru i robu postavlja fundus za rasizam.
Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u odnosu na njegovo reci... more Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u odnosu na njegovo recipiranje u teoriji modernog američko–robovlasničkog perioda. Identitet ovog pojma u Antici je oblikovan kroz višeslojno istorijsko iskustvo Aristotela. Njegova višeznačnost određena je Aristotelovim poimanjem čoveka kao političkog i logosnog bića, ali i pojma prirode. Sa Aristotelovim definisanjem građanina u neraskidivoj su vezi pojmovi: slobodnjaka, gospodara, varvara, robova, žena, dece, zanatlija, stranaca, životinja, vlasništva, domaćinstva i polisa. To podrazumeva živu višedimenzionalnu relaciju ovih pojmova s pojmom građanina kroz presek, preplitanje i protivrečnosti u samoj Aristotelovoj filozofiji, bez kojih je nemoguće bliže odrediti ovaj pojam i vice versa. Iako je Aristotel zadužio savremenu filozofiju dragocenim filozofskim stavovima, takođe je u amanet ostavio i učenje o gospodstvu i ropstvu koje je utemeljio u antički shvaćenom prirodnom pravu. Ovo nasleđe igraće značajnu d...
The issue of the paper concerns the meanings of the notion invidual considering its colloquial us... more The issue of the paper concerns the meanings of the notion invidual considering its colloquial use as well as its historical-philosophical dimensions in philosophy of John Stuart Mill and Harriet Taylor Mill. The aim of this paper is to analyze Mill's philosophical work from various standpoints, especially including women and black people as individuals. The demarcation line will be based on the facts showing whether individual is treated as an individual, free human being or not. Is an individual substantially individual, or is there any legitimate reason why one could be deprived of that substantiality? The reason why applying these demarcation lines as an epistemological and methodological framework, lies in the very meaning of the concept of the individual which should include all people universally. Everyone is, or, at least, should be considered as an individual. However, cultural and historical practice, various social hierarchies, contemporary experience, as well as ambivalences in Mill's philosophy, tend to deny that meaning.
The goal of this paper is to offer new ways of reading the castrati's corporeality: rather than m... more The goal of this paper is to offer new ways of reading the castrati's corporeality: rather than mere 'vocal instruments', the castrati can be understood as symbolic representations of transcendence, and the practice of castration for musical purposes understood in new light. Although castration was legally and ecclesiastically forbidden, it was not punished and the castrati themselves enjoyed international popularity. The complexity of the problem of "artistic" castration demands reconsideration from an ethical perspective, which is the main focus of the article. From the perspective of the relation between the castrati and transcendence, one of the key points would be an anthropological analysis which shows that a substantial definition of the castrati was in their close symbolic-corporeal relationship with transcendence and, hence, that they represented an imaginary corporeality seen as a bridge between the human and the divine.
Sažetak: Tema rada je Spinozino delo Politički traktat, s posebnim fokusom na njegovo poimanje po... more Sažetak: Tema rada je Spinozino delo Politički traktat, s posebnim fokusom na njegovo poimanje političkih prava građana. To uključuje i rasvetljavanje značenja termina građanin u odnosu na kategorije ljudi koje on razmatra kao ne-građane ili kao derivirane građane. Autorka usmerava interes na feminističko situiranje ovog problema kod Spinoze, i pokušava da izgradi feminističku interpretaciju kroz presek pojmova kao što su rod, klasa i rasa. To podrazumeva i drugačiji epistemološko-metodološki pristup ovom pitanju i njegovo proširenje na druge grupacije kojima Spinoza odriče građanski status – robove, sluge koji se izdržavaju nekim ropskim poslom i žene. U radu će biti prikazano da Spinozini stavovi proizilaze iz njegovog koncipiranja prirodnog prava kao moći, odnosno sile, kao i promišljanja bića političkog iz postojećeg stanja, odnosno iskustva. Autorka pokušava da kroz analizu tadašnjih istorijskih prilika u Holandiji, koje su, između ostalog, obeležene trgovinom robovima iz Afrike, razjasni poslednji paragraf Političkog traktata. Ključne reči: crna stranica, prirodno pravo, moć, iskustvo, građani, robovi, žene, feminizam, klasa
Sažetak: Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u od-nosu na nj... more Sažetak: Tema rada je Aristotelovo poimanje građanina i roba u antičkom kontekstu u od-nosu na njegovo recipiranje u teoriji modernog američko–robovlasničkog perioda. Identitet ovog pojma u Antici je oblikovan kroz višeslojno istorijsko iskustvo Aristotela. Njegova višeznačnost određena je Aristotelovim poimanjem čoveka kao političkog i logosnog bića, ali i pojma prirode. Sa Aristotelovim definisanjem građanina u neraskidivoj su vezi pojmovi: slobodnjaka, gospo-dara, varvara, robova, žena, dece, zanatlija, stranaca, životinja, vlasništva, domaćinstva i polisa. To podrazumeva živu višedimenzionalnu relaciju ovih pojmova s pojmom građanina kroz pre-sek, preplitanje i protivrečnosti u samoj Aristotelovoj filozofiji, bez kojih je nemoguće bliže odrediti ovaj pojam i vice versa. Iako je Aristotel zadužio savremenu filozofiju dragocenim fi-lozofskim stavovima, takođe je u amanet ostavio i učenje o gospodstvu i ropstvu koje je uteme-ljio u antički shvaćenom prirodnom pravu. Ovo nasleđe igraće značajnu društveno–političku ulogu od 17. do 19. veka, prvenstveno u južnjačkom robovlasničkom delu Sjedinjenih Država. Aristotelova ideja prirodne hijerarhije pružala je legitimitet postojećoj hijerarhiji i obračunu sa modernom idejom prirodnog prava koju su zastupali abolicionisti. Iako moderni robovlasnički sistem poseduje kapitalističku dimenziju i vremenski pripada Moderni, on ontološki pripada pred–modernom svetu. Takođe, njegovu osobenost čini to što sopstvenu hijerarhiju supstancija-lizuje u pojmu rasne razlike. Sa tim u vezi biće preispitane osobenosti ove recepcije Aristotela, kao i to da li Aristotelovo učenje o gospodaru i robu postavlja fundus za rasizam.
Uploads
Papers
Ključne reči: crna stranica, prirodno pravo, moć, iskustvo, građani, robovi, žene, feminizam, klasa
Talks
Drafts
Ključne reči: crna stranica, prirodno pravo, moć, iskustvo, građani, robovi, žene, feminizam, klasa