Током последње деценије дошло је до великог прилива блискоисточних и афричких избеглица, мигранат... more Током последње деценије дошло је до великог прилива блискоисточних и афричких избеглица, миграната и тражилаца азила, који западнобалканском рутом стижу у нашу земљу. За време боравка у РС, ови људи су смештени по центрима за азил и прихватним центрима широм земље. Временом се формирао заједнички језик, погодан за споразумевање корисника центара и пружалаца услуга у њима. Овај језик се одликује скромним вокабуларом, једноставном синтаксом и суженим избором функција, ограниченим само на реалије живота и рада у центрима. Материјал који је обрађен у овом раду обухвата лексику забележену у Центру за азил „Крњача“ у Београду, прикупљену током седмогодишњег рада на терену. Прикупљени материјал састоји се од лексике из енглеског, арапског, персијског, паштунског, дари и српског језика. Иако има своје специфичности, постоји и доста сличности између овог и језикâ у другим центрима. Услед сталне циркулације корисникâ и пружалаца услуга кроз различите центре и друга места контаката, формирала се једна врста језичког континуума, где постоји међусобна разумљивост, али уједно и тачке раздвајања. Након пописа и описа вокабулара, наша намера је била да ову тему сместимо у научне оквире, јер она се може проучавати са аспекта контактне лингвистике. У раду смо пошли од хипотезе да је овај језик заправо пиџин, контактни језик настао у вишејезичној заједници ради остваривања базичне комуникације између њених припадника. На основу анализе прикупљеног материјала и увида у релевантну литературу, дошли смо до закључка да језик у Центру с правом можемо звати пиџином, јер има све особине истог.
U fokusu ovog rada je problem alijenacije u romanu kuvajtskog pisca Sauda Sanusija (Saʻūd al-Sanʻ... more U fokusu ovog rada je problem alijenacije u romanu kuvajtskog pisca Sauda Sanusija (Saʻūd al-Sanʻūsī, 1981) Bambusova stabljika (Sāq al-bāmbū, 2012), koji je dobio prestižnu književnu nagradu „Arapski Buker“ za 2013. godinu. Ovaj roman, napisan u prvom licu, govori o tinejdžeru filipinsko-kuvajtskog porekla koji se bori sa svojim hibridnim identitetom. Smešten manjim delom na postkolonijalne Filipine, a većim delom u naftaški Kuvajt, roman opisuje potragu glavnog junaka za sopstvenim mestom u društvu. Bambusova stabljika je dirljiva priča o alijenaciji (otuđenju), nepripadanju, neprihvatanju, identitetu i „drugosti“. Sanusi u romanu prikazuje život multikulturalnog Kuvajta bez ulepšavanja i tabu tema, opisujući tamošnji konzervativizam, diskriminaciju, rasizam i nepoštovanje ljudskih prava. Kao zemlja velikih kontrasta, Kuvajt je sredina koja pogoduje alijenaciji čoveka. Zbog velikog priliva strane radne snage, sudara različitih kultura, krutih društvenih pravila i izraženih ekonomskih razlika među društvenim slojevima, u Kuvajtu se formirala društvena klima otuđenosti i nesposobnosti pojedinca da se uklopi u društvo koje ga okružuje. Alijenacija je tema tipična za arapski (post)moderni književni izraz, tema koja postaje zastupljena i u mladoj, kuvajtskoj književnosti. Budući da je tek u začetku, kuvajtski roman do sada nije bio predmet veće naučne pažnje. Uvereni smo da, zbog slojevitosti simbola, kompleksnosti aluzija i svoje angažovane funkcije, Bambusova stabljika tu pažnju svakako zaslužuje.
U radu se analiziraju romani Tahe Huseina koji govore o životu u Egiptu s kraja 19. i početka 20.... more U radu se analiziraju romani Tahe Huseina koji govore o životu u Egiptu s kraja 19. i početka 20. veka. U ovim delima, koja pripadaju angažovanoj književnosti arapskog kulturnog preporoda, opisuje se psihologija ljudi egipatske provincije. U fokusu istraživanja su ženski likovi, njihov mentalitet i položaj u društvu. Ženski likovi su nosioci određenih feminističkih stavova, čime autor osuđuje odnos konzervativnog egipatskog društva prema ženama i ističe značaj obrazovanja u njihovoj daljoj emancipaciji. Ova strana Huseinovog stvaralaštva do sada nije dovoljno osvetljena u našoj orijentalistici. Ključne reči: Taha Husein, arapski roman, arapski kulturni preporod, feminizam
U radu se tumače reakcije prikupljene u asocijativnom testu u kojem je učestvovalo ukupno 654 isp... more U radu se tumače reakcije prikupljene u asocijativnom testu u kojem je učestvovalo ukupno 654 ispitanika. Test je obuhvatio dvanaest stimulusa vezanih za orijentalne narode, jezike i zemlje. Ispitanici su, putem onlajn ankete, navodili reči ili grupe reči kojih se prvo sete kada čitaju date stimuluse. Ovde se analiziraju dva stimulusa iz pomenutog testa – etnonimi Persijanci i Persijanac. Posmatra se centar, jezgro i periferija njihovih asocijativnih polja. Tumači se učestalost pojedinih reakcija, raznovrsnost asocijacija, broj omisija, kao i zastupljenost i razvijenost pojedinih tematskih grupa. Reakcije koje su izazvali ovi etnonimi se porede sa drugim etnonimima iz asocijativnog testa, prethodno analiziranim u drugim radovima. Cilj nam je bio da odgovorimo na pitanje: na čemu se zasnivaju naša znanja o orijentalnim narodima, te kakve stereotipe i predrasude gajimo o njima. KLjUČNE REČI: verbalne asocijacije, asocijativni test, Persijanci, srpski jezik
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 2020
Ovo istraživanje zasniva se na analizi verbalnih asocijacija koje su prikupljene u asocijativnom ... more Ovo istraživanje zasniva se na analizi verbalnih asocijacija koje su prikupljene u asocijativnom testu, u kom je od ispitanika traženo da odgovore rečju-reakcijom ili kontinuiranim reakcijama koje im prvo padnu na pamet pri pominjanju stimulusa Turci i Turčin, sa ciljem da se stekne uvid u etnokulturne stereotipe koji za ovaj narod važe na srpskom govornom području. Test je popunilo 654 ispitanika, studenata Univerziteta u Beogradu i pripadnika mlađe populacije, u vidu elektronskog upitnika. Dva stimulusa su izazvala ukupno 1.476 reakcija (Turci: 742; Turčin: 734), koje su složene po opadajućoj frekventnosti i analizirane po tematskim grupama. Najzastupljenije su sledeće tematske grupe: istorija Turaka, zajednička istorija Srba i Turaka, fizički izgled, odevanje, profesije, hrana i piće, pušenje, ratovanje, religija, serije itd. Od vrednosnih sudova i stavova koje su ispitanici imali, dominiraju oni koji se odnose na higijenu, odnos Turaka prema drugima, stepen razvijenosti, način ispoljavanja emocija i karakterne crte. U radu se osvrćemo i na rezultate ranijih asocijativnih testova, u kojima se na mestu stimulusa javljala reč Turci i ističemo promene do kojih je došlo u strukturi najfrekventijih asocijacija. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Turci, Turčin, etnokulturni stereotipi, srpski jezik
Rad se bavi rečima stranog porekla u klasičnom arapskom jeziku, koji se koristio pre pojave islam... more Rad se bavi rečima stranog porekla u klasičnom arapskom jeziku, koji se koristio pre pojave islama i u prvim vekovima po njegovom nastanku, a koji je intenzivno preuzimao reči iz persijskog, grčkog, sirskog, latinskog, hebrejskog i drugih jezika. Predstavljen je istorijski okvir u kom je dolazilo do jezičkih kontakata i navedeno 100 reči stranog porekla koje su ušle u klasični arapski jezik, razvrstanih prema etimološkom kriterijumu, uzimajući u obzir i intenzitet uticaja koji su pomenuti jezici izvršili na klasični arapski. Navedeni su prevodni ekvivalenti svake reči, i to na osnovu Arapsko-bosanskog rječnika Teufika Muftića (u prva dva izdanja: Arapsko-srpskohrvatski rječnik), pri čemu je identifikovano više reči stranog porekla koje se javljaju u oba jezika. Analizirali smo i druge podatke koje Muftićev Rječnik nudi u vezi sa pomenutim rečima stranog porekla – grafološke varijacije, morfološke odlike osnovnih oblika i množina izvedenih iz njih, kao i semantičke specifičnosti. Ključne reči: reči stranog porekla, jezičko pozajmljivanje, adaptacija pozajmljenica, klasični arapski jezik, Arapsko-bosanski rječnik, Teufik Muftić.
Cilj rada je bio da utvrdimo šta Srbi misle o orijentalnim zemljama i kakvi stereotipi o njima po... more Cilj rada je bio da utvrdimo šta Srbi misle o orijentalnim zemljama i kakvi stereotipi o njima postoje na srpskom govornom području. Podatke smo prikupili u asocijativnom testu, u kom je učestvovalo 654 ispitanika. O njih je traženo da odgovore prvom rečju ili grupom reči koja im padne na pamet, kada čitaju stimuluse: arapske zemlje, Iran i Turska. Prikupljene reakcije smo poređali po učestalosti i obradili statistički. Došli smo do podatka da je najveći broj reakcija izazvao stimulus arapske zemlje (828), potom Turska (780), pa Iran (716), dok je po broju različitih reakcija redosled stimulusa nešto drugačiji: arapske zemlje (329), Iran (295), pa Turska (283). Reakcije su razvrstane u više tematskih grupa, koje se međusobno donekle preklapaju, a najveće od njih, koje čine okosnicu stereotipâ o orijentalnim zemljama su sledeće: toponimi, turizam, ratovanje, politika, religija, istorija, društvo, žene, svakodnevni život, ekonomija, simboli bogatstva, kao i brojni vrednosni stavovi i sudovi. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapske zemlje, Turska, Iran
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 2018
U radu ćemo analizirati verbalne asocijacije govornih predstavnika srpskog jezika u vezi sa naziv... more U radu ćemo analizirati verbalne asocijacije govornih predstavnika srpskog jezika u vezi sa nazivima orijentalnih jezika. Verbalne asocijacije su prikupljene u asocijativnom testu, u kom je učestovalo 654 ispitanika, a na mestu reči-stimulusa našli su se lingvonimi arapski jezik, turski jezik i persijski jezik. Od ispitanika se tražilo da na date stimulusa odgovore prvom rečju ili grupom reči koja im padne na pamet. Prikupljene odgovore (reakcije) smo poređali po frekventnosti i analizirali po tematskim grupama, od kojih se izdvajaju one zastupljene kod sva tri stimulusa: koji je jezik za šta dobar, šta znamo o orijentalnim jezicima, kakvi su ovi jezici i kako nam zvuče. Reakcije su analizirane tako da se stekne uvid u uvrežene stereotipe o datim orijentalnim jezicima kod nas. Rezultati su pokazali da ispitanicima u anketi nije strana predstava o arapskom, turskom i persijskom, ali se mnogi popularni stavovi i sudovi o njima mogu razumeti kao izraz nedovoljne i površne obaveštenosti i pripisati uticaju medija. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, srpski jezik
Ovaj rad za predmet analize ima verbalne asocijacije koje su, u asocijativnom testu, ispitanici d... more Ovaj rad za predmet analize ima verbalne asocijacije koje su, u asocijativnom testu, ispitanici davali na stimuluse Arapi i Arapin. Test je popunilo 654 ispitanika, koji su naveli ukupno 1.503 kontinuirane reakcije. Reakcije su složene po frekventnosti i analizirane po tematskim grupama, sa ciljem da se stekne bolji uvid u stereotipe koji važe za ovaj orijentalni narod, na srpskom govornom području. Rezultati analize su pokazali da se naša predstava o Arapima, u najvećoj meri, svodi na nivo medijske informisanosti. Dominantne kategorije stereotipa vezanih za Arape možemo svesti na nekoliko tematskih grupa, koje se međusobno preklapaju. Najveće su: simboli bogatstva, životno okruženje, odevanje i fizički izgled. Ostale reakcije smo svrstali u manje tematske grupe, među kojima su: naša narodna književnost, ratovanje i religija, žene, profesije i drugi narodi, uz nekoliko manjih grupa, koje ovde nisu bile predmet analize. Analizirani su i vrednosni stavovi i sudovi o Arapima, među kojima ima pozitivnih i onih izrazito negativnih. Najfrekventnije osobine koje pripisujemo Arapima možemo stvrstati u sledeće kategorije: higijena, stepen razvijenosti, karakterne crte, odnos prema drugima i način ispoljavanje emocija. Ključne reči : etnički heterostereotipi. verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Srbi
U radu se proučava polisemija kod arapskih kompjuterskih termina. Za razliku od tradicionalne teo... more U radu se proučava polisemija kod arapskih kompjuterskih termina. Za razliku od tradicionalne teorije terminologije, koja se bavi „idealnim” terminima, lišenim polisemije, u proučavanju zauzimamo sociokognitivni pristup, prema kom se polisemija kod termina tretira kao normalna pojava. Analiza korpusa arapskih kompjuterskih termina je pokazala da postoji više uzroka nastanka polisemije kod njih. Ovi uzroci se mogu svesti na: metodologiju u tvorbi termina, upotrebu termina u kontekstu i nepoklapanje pojmovnih sistema, uz nerazumevanje odnosa među pojmovima. Kao rezultat ovih uticaja, javljaju se tri različita tipa polisemnih terminoloških jedinica: termini koji imaju bar dva značenja u kompjuterskom terminološkom sistemu; termini koji imaju bar jedno značenje u kompjuterskoj terminologiji, a drugo u nekom drugom terminološkom sistemu i termini koji imaju bar jedno terminološko, a drugo opštejezičko značenje. Ključne reči: arapski jezik, polisemija, kompjuterska terminologija
Cilj ovog rada je da pruži uvid u probleme i načine tvorbe termina u modernom standardnom arapsko... more Cilj ovog rada je da pruži uvid u probleme i načine tvorbe termina u modernom standardnom arapskom jeziku (u daljem tekstu MSA). Potreba za organizovanom i sistematičnom tvorbom terminologije počela se javljati krajem XIX veka, kao posledica intenziviranja kontakata arapskog sveta sa Zapadom i pojave mnoštva novih naučno-stručnih pojmova, za koje je trebalo naći adekvatne termine. U radu se ukazuje na to da je tvorba termina u MSA bila prvenstveno sekundarnog karaktera, jer su termini nastajali prevođenjem sa engleskog (ili francuskog) jezika. Rad pokazuje da sa Zapada nisu uvezeni samo pojmovi i termini, nego i neki načini tvorbe termina. Pored teorijskog, rad ima i praktični cilj, a to je sticanje uvida u izvore terminologije u MSA, koji su dostupni na vebu. Ključne reči: arapski jezik, terminologija, prevođenje, arabizacija
Orijentalističko znamenje – Sećanje na Mariju Đukanović 1923-1983: Zbornik radova
Rad proučava kako se u modernom standardnom arapskom jeziku (skr. MSA) odvija usvajanje indoevrop... more Rad proučava kako se u modernom standardnom arapskom jeziku (skr. MSA) odvija usvajanje indoevropskih derivacionih afiksa u naučnim terminima. Analiza pokazuje da ne postoji jedinstvena metodologija u njihovom preuzimanju. Umesto toga, koristi se više metoda prevođenja, jezičkog pozajmljivanja i afiksacije. Ključne reči: arapski jezik, afiksi, terminologija
Sa ciljem arabizacije društvene mreže Tviter, pokrenuta je inicijativa Tagridât, koja je okupila ... more Sa ciljem arabizacije društvene mreže Tviter, pokrenuta je inicijativa Tagridât, koja je okupila grupu volontera za rad na ovom zadatku. Pošto je zadatak uspešno obavljen, Inicijativa je otpočela i druge projekte čiji je cilj povećanje broja arapskih sadržaja na Internetu. U promociji ideja za koje se zalažu i projekata na kojima rade, pokretači Inicijative koriste Tviter. Pored predstavljanja aktivnosti incijative Tagridât, poruke na Tviteru postaju medij putem koga se šire i veoma afirmativne poruke za standardni arapski jezik. Putem ovih poruka, rad prati aktivnosti inicijative Tagridât, obraćajući posebnu pažnju na promovisanje arapskog književnog jezika i njegovo širenje na Internetu. Rezultati do kojih je kampanja inicijative Tagridât dovela su pozitivni, ali još mnogo rada preostaje kako bi se broj arapskih digitalnih sadržaja povećao sa skromnih tri odsto. Ključne reči: arabizacija, lokalizacija, arapski digitalni sadržaj, društvene mreže, Tviter, Internet, terminologija
Rad proučava arapski jezik u komunikaciji posredstvom kompjutera i njegove osobenosti, koje ga či... more Rad proučava arapski jezik u komunikaciji posredstvom kompjutera i njegove osobenosti, koje ga čine sociolektom mlađe populacije sa arapskog govornog područja i koje su pretežno nastale pod uticajem engleskog jezika. U ovoj oblasti, uticaj engleskog jezika na arapski najočigledniji je na grafološkom nivou, gde se arapsko pismo zamenjuje latiničnim. Prvobitno, ova praksa se ustalila zbog nemogućnosti mobilnih telefona i kompjuterskih programa da podrže bilo koje pismo osim latiničnog, međutim, ona postoji i nastavlja da se razvija i nakon što su tehničke prepreke za upotrebu arapskog pisma prevaziđene. Tako se u ovoj oblasti razvila svojevrsna digrafija, što s grafološkog olakšava prodor engleskog jezika i na druge jezičke nivoe. Često dolazi i do leksičkog pozajmljivanja i prebacivanja koda. Kroz primere sa društvenih mreža, blogova, foruma, čet-grupa, iz SMS poruka, elektronske pošte i ankete sprovedene među korisnicima ovakvih vidova komunikacije sa arapskog govornog područja, rad opisuje zbog čega je i kakve osobine arapski jezik razvio u ovoj oblasti. Rad razmatra i mogućnost da ovakva komunikacija utiče na arapski jezik u usmenoj komunikaciji, kao i na arapsko pismo u neelektronskoj pisanoj komunikaciji. Ključne reči: arapski jezik, engleski jezik, komunikacija posredstvom kompjutera, elektronska komunikacija, romanizacija arapskog alfabeta, digrafija, leksičko pozajmljivanje, prebacivanje koda, sociolekti
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je kompjuterska terminologija u arapskom jeziku. T... more Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je kompjuterska terminologija u arapskom jeziku. Terminologija je analizirana iz više uglova, a sam rad je podeljen na četiri tematske celine. Prva celina obuhvata uvodna opšta teorijska razmatranja u vezi sa terminologijom, pregled najvažnijih terminoloških škola i njihovih učenja, pregled institucija koje se bave terminologijom u arapskom svetu i van njega, zatim prikaz dosadašnjih terminoloških aktivnosti u arapskom svetu i postupaka tvorbe termina kojima se arapske jezičke institucije služe. Pored toga, ukratko je predstavljena istorija kompjutera, kao i problemi koji su proistekli iz usklađivanja ove tehnologije sa arapskim jezikom i pismom. U drugoj celini se analizira korpus kompjuterskih termina u arapskom jeziku. Opisani su načini njihove tvorbe, a zatim su termini detaljno razmotreni sa formalnog, semantičkog, pragmatičkog i sociolingvističkog aspekta. Sistematizacija prikupljene građe vršena je po različitim kriterijumima adekvatnosti termina – terminološka sinonimija tj. dubletnost, polisemija i stilska neutralnost, jezička ekonomičnost, internacionalna prepoznatljivost, uklopljivost u sistem arapskog jezika, derivacioni potencijal i motivisanost. Kod proučavanja kompjuterskih anglicizama, posebna pažnja posvećena je njihovoj grafološkoj, fonološkoj, fonotaktičkoj i morfološkoj adaptaciji, kao i određivanju statusa ovog terminološkog sloja u standardnom arapskom jeziku. Treći deo disertacije bavi se terminima u tekstu i diskursu. Terminološki inventar se analizira u različitim formalnim i neformalnim situacijama. Pored opisa upotrebe kalkova i adaptiranih anglicizama, ovde se skreće pažnja i na prebacivanje koda. Pored toga, analiziraju se i određene regionalne razlike u upotrebi termina. Četvrti deo rada bavi se čuvanjem terminoloških podataka i njihovim širenjem pomoću terminoloških banaka, rečnikâ i sličnih publikacija. Analizira se prisutnost i dostupnost kompjuterske leksike u ovim izvorima. Pored toga, sačinjen je i rečnik od oko hiljadu frekventnih kompjuterskih termina, čija je upotreba potvrđena u praksi, i izvršeno poređenje ovog rečnika sa inventarom zvaničnih rečnika i banaka termina. Kroz analizu korpusa kompjuterske terminologije iz različitih perspektiva, pokazano je da se arapska kompjuterska terminologija sastoji od velikog broja kalkova i manjeg broja anglicizama. Isto tako, ukazano je i na to da veliki broj termina ima dubletne oblike, što je najveći nedostatak ovog termino-sistema. Glavna razlika između formalne i neformalne komunikacije je ta što se u ovoj drugoj koristi veliki broj engleskih termina, kao posledica prebacivanja koda. Terminologija koja se koristi u praksi se razlikuje od one koju propisuju rečnici ili banke termina, predstavnici izrazitog jezičkog purizma. Ključne reči: kompjuterska terminologija, arapski jezik, kalkiranje, jezičko pozajmljivanje, arabizacija, dubletnost, adaptacija anglicizama, prebacivanje koda
Теорија холандског психолога Герта Хофстедеа о димензијама националних култура указује на то да ј... more Теорија холандског психолога Герта Хофстедеа о димензијама националних култура указује на то да је арапска култура колективистичка, те да се одликује високим индексом дистанце моћи и избегавања неизвесности, док теорија америчког антрополога Едварда Т. Хола сугерише да она спада у полихроне, комуналне културе високог контекста. Запитали смо се колико су ове теорије „отпорне“ у времену, да ли могу бити универзалне за читав арапски свет и да ли посматрање арапске пословне културе из српског угла наводи на неке другачије закључке. Инспирисани датим теоријама, спровели смо анкету међу припадницима српске дијаспоре у арапским земљама, претежно заливским. Описали смо пословну културу овог региона која има неке од горе поменутих одлика, али доживљава и извесне промене, које су у овој мултикулутралној средини данас неизбежне.
Filološki vidici: zbornik radova sa naučnog skupa nacionalnog značaja, 2021
Digitalna revolucija je dovela do pojave mnogih novih zanimanja koja kao glavno sredstvo koriste ... more Digitalna revolucija je dovela do pojave mnogih novih zanimanja koja kao glavno sredstvo koriste jezik – kopirajter, SEO stručnjak, kreator multimedijalnog digitalnog sadržaja i sl. Mnoga stara zanimanja doživela su promene, pa se danas ne mogu ni zamisliti bez upotrebe softvera. Prevodilac, na primer, mora da poznaje rad u bar jednom alatu za računarski potpomognuto prevođenje, upravljanje terminologijom i proveru kvaliteta prevoda. Filolozima se danas pruža prilika da svoja znanja povežu sa kompjuterskim i marketinškim veštinama i tako odgovore na realne potrebe na tržištu rada. Ovaj trend su već prepoznali mnogi fakulteti, koji su u svoje kurikulume uključili interdisciplinarne kurseve za filologe. Ovde ćemo izložiti našu zamisao jednog jednosemestralnog kursa koji bi mogao biti ponuđen studentima arabistike, mada se isti princip može primeniti i na druge filologije. Cilj kursa bio bi da ohrabri studente da poznavanje arapskog jezika i kulture povežu sa znanjima i veštinama traženim u poslovima 21. veka. Kurs bi se sastojao iz interaktivnih predavanja i praktičnog dela, gde se simuliraju projekti kakvi bi mogli da se jave u realnom poslovnom okruženju. Ključne reči: digitalna humanistika, arapski jezik, lokalizacija, CAT alati, kopirajting, SEO
U radu proučavamo šta govornici srpskog jezika misle o orijentalnim jezicima, narodima i zemljama... more U radu proučavamo šta govornici srpskog jezika misle o orijentalnim jezicima, narodima i zemljama. Do podataka smo došli prikupljanjem verbalnih asocijacija u onlajn asocijativnom testu. Test se sastojao od dvanaest stimulusa: Arapi, Turci, Persijanci, Arapin, Turčin, Persijanac, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, arapske zemlje, Turska i Iran. Na zadate stimuluse ispitanici su odgovarali prvom rečju ili grupom reči koja im padne na pamet. Dobijeni odgovori (reakcije) su zatim prebrojani, složeni po učestalosti i analizirani po različitim kriterijumima. U anketi je učestvovalo 654 ispitanika, a prikupljene su ukupno 8.764 reakcije. Prvi deo rada se bavi metodologijom prikupljanja podataka i njihovom obradom, dok je drugi deo deskriptivno-eksplanatornog tipa, jer se u njemu tumače dobijeni podaci. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Turci, Persijanci, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, arapske zemlje, Turska
Lokalizacija je termin koji se odnosi na prilagođavanje proizvoda određenom tržištu. Ovaj rad se ... more Lokalizacija je termin koji se odnosi na prilagođavanje proizvoda određenom tržištu. Ovaj rad se bavi lokalizacijom softverskih proizvoda namenjenih tržištima arapskih zemalja. Proces lokalizacije ne uključuje samo prevođenje softverskog diskursa na arapski, nego i određeni stepen tehničke i kulturne adaptacije. U radu će biti razmotrene specifičnosti arapskog jezika i kulture, koje dolaze do izražaja u ovom procesu. Ključne reči: arapski jezik, lokalizacija softvera, prevođenje, softverska terminologija, arapska kultura, arapsko pismo
Током последње деценије дошло је до великог прилива блискоисточних и афричких избеглица, мигранат... more Током последње деценије дошло је до великог прилива блискоисточних и афричких избеглица, миграната и тражилаца азила, који западнобалканском рутом стижу у нашу земљу. За време боравка у РС, ови људи су смештени по центрима за азил и прихватним центрима широм земље. Временом се формирао заједнички језик, погодан за споразумевање корисника центара и пружалаца услуга у њима. Овај језик се одликује скромним вокабуларом, једноставном синтаксом и суженим избором функција, ограниченим само на реалије живота и рада у центрима. Материјал који је обрађен у овом раду обухвата лексику забележену у Центру за азил „Крњача“ у Београду, прикупљену током седмогодишњег рада на терену. Прикупљени материјал састоји се од лексике из енглеског, арапског, персијског, паштунског, дари и српског језика. Иако има своје специфичности, постоји и доста сличности између овог и језикâ у другим центрима. Услед сталне циркулације корисникâ и пружалаца услуга кроз различите центре и друга места контаката, формирала се једна врста језичког континуума, где постоји међусобна разумљивост, али уједно и тачке раздвајања. Након пописа и описа вокабулара, наша намера је била да ову тему сместимо у научне оквире, јер она се може проучавати са аспекта контактне лингвистике. У раду смо пошли од хипотезе да је овај језик заправо пиџин, контактни језик настао у вишејезичној заједници ради остваривања базичне комуникације између њених припадника. На основу анализе прикупљеног материјала и увида у релевантну литературу, дошли смо до закључка да језик у Центру с правом можемо звати пиџином, јер има све особине истог.
U fokusu ovog rada je problem alijenacije u romanu kuvajtskog pisca Sauda Sanusija (Saʻūd al-Sanʻ... more U fokusu ovog rada je problem alijenacije u romanu kuvajtskog pisca Sauda Sanusija (Saʻūd al-Sanʻūsī, 1981) Bambusova stabljika (Sāq al-bāmbū, 2012), koji je dobio prestižnu književnu nagradu „Arapski Buker“ za 2013. godinu. Ovaj roman, napisan u prvom licu, govori o tinejdžeru filipinsko-kuvajtskog porekla koji se bori sa svojim hibridnim identitetom. Smešten manjim delom na postkolonijalne Filipine, a većim delom u naftaški Kuvajt, roman opisuje potragu glavnog junaka za sopstvenim mestom u društvu. Bambusova stabljika je dirljiva priča o alijenaciji (otuđenju), nepripadanju, neprihvatanju, identitetu i „drugosti“. Sanusi u romanu prikazuje život multikulturalnog Kuvajta bez ulepšavanja i tabu tema, opisujući tamošnji konzervativizam, diskriminaciju, rasizam i nepoštovanje ljudskih prava. Kao zemlja velikih kontrasta, Kuvajt je sredina koja pogoduje alijenaciji čoveka. Zbog velikog priliva strane radne snage, sudara različitih kultura, krutih društvenih pravila i izraženih ekonomskih razlika među društvenim slojevima, u Kuvajtu se formirala društvena klima otuđenosti i nesposobnosti pojedinca da se uklopi u društvo koje ga okružuje. Alijenacija je tema tipična za arapski (post)moderni književni izraz, tema koja postaje zastupljena i u mladoj, kuvajtskoj književnosti. Budući da je tek u začetku, kuvajtski roman do sada nije bio predmet veće naučne pažnje. Uvereni smo da, zbog slojevitosti simbola, kompleksnosti aluzija i svoje angažovane funkcije, Bambusova stabljika tu pažnju svakako zaslužuje.
U radu se analiziraju romani Tahe Huseina koji govore o životu u Egiptu s kraja 19. i početka 20.... more U radu se analiziraju romani Tahe Huseina koji govore o životu u Egiptu s kraja 19. i početka 20. veka. U ovim delima, koja pripadaju angažovanoj književnosti arapskog kulturnog preporoda, opisuje se psihologija ljudi egipatske provincije. U fokusu istraživanja su ženski likovi, njihov mentalitet i položaj u društvu. Ženski likovi su nosioci određenih feminističkih stavova, čime autor osuđuje odnos konzervativnog egipatskog društva prema ženama i ističe značaj obrazovanja u njihovoj daljoj emancipaciji. Ova strana Huseinovog stvaralaštva do sada nije dovoljno osvetljena u našoj orijentalistici. Ključne reči: Taha Husein, arapski roman, arapski kulturni preporod, feminizam
U radu se tumače reakcije prikupljene u asocijativnom testu u kojem je učestvovalo ukupno 654 isp... more U radu se tumače reakcije prikupljene u asocijativnom testu u kojem je učestvovalo ukupno 654 ispitanika. Test je obuhvatio dvanaest stimulusa vezanih za orijentalne narode, jezike i zemlje. Ispitanici su, putem onlajn ankete, navodili reči ili grupe reči kojih se prvo sete kada čitaju date stimuluse. Ovde se analiziraju dva stimulusa iz pomenutog testa – etnonimi Persijanci i Persijanac. Posmatra se centar, jezgro i periferija njihovih asocijativnih polja. Tumači se učestalost pojedinih reakcija, raznovrsnost asocijacija, broj omisija, kao i zastupljenost i razvijenost pojedinih tematskih grupa. Reakcije koje su izazvali ovi etnonimi se porede sa drugim etnonimima iz asocijativnog testa, prethodno analiziranim u drugim radovima. Cilj nam je bio da odgovorimo na pitanje: na čemu se zasnivaju naša znanja o orijentalnim narodima, te kakve stereotipe i predrasude gajimo o njima. KLjUČNE REČI: verbalne asocijacije, asocijativni test, Persijanci, srpski jezik
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 2020
Ovo istraživanje zasniva se na analizi verbalnih asocijacija koje su prikupljene u asocijativnom ... more Ovo istraživanje zasniva se na analizi verbalnih asocijacija koje su prikupljene u asocijativnom testu, u kom je od ispitanika traženo da odgovore rečju-reakcijom ili kontinuiranim reakcijama koje im prvo padnu na pamet pri pominjanju stimulusa Turci i Turčin, sa ciljem da se stekne uvid u etnokulturne stereotipe koji za ovaj narod važe na srpskom govornom području. Test je popunilo 654 ispitanika, studenata Univerziteta u Beogradu i pripadnika mlađe populacije, u vidu elektronskog upitnika. Dva stimulusa su izazvala ukupno 1.476 reakcija (Turci: 742; Turčin: 734), koje su složene po opadajućoj frekventnosti i analizirane po tematskim grupama. Najzastupljenije su sledeće tematske grupe: istorija Turaka, zajednička istorija Srba i Turaka, fizički izgled, odevanje, profesije, hrana i piće, pušenje, ratovanje, religija, serije itd. Od vrednosnih sudova i stavova koje su ispitanici imali, dominiraju oni koji se odnose na higijenu, odnos Turaka prema drugima, stepen razvijenosti, način ispoljavanja emocija i karakterne crte. U radu se osvrćemo i na rezultate ranijih asocijativnih testova, u kojima se na mestu stimulusa javljala reč Turci i ističemo promene do kojih je došlo u strukturi najfrekventijih asocijacija. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Turci, Turčin, etnokulturni stereotipi, srpski jezik
Rad se bavi rečima stranog porekla u klasičnom arapskom jeziku, koji se koristio pre pojave islam... more Rad se bavi rečima stranog porekla u klasičnom arapskom jeziku, koji se koristio pre pojave islama i u prvim vekovima po njegovom nastanku, a koji je intenzivno preuzimao reči iz persijskog, grčkog, sirskog, latinskog, hebrejskog i drugih jezika. Predstavljen je istorijski okvir u kom je dolazilo do jezičkih kontakata i navedeno 100 reči stranog porekla koje su ušle u klasični arapski jezik, razvrstanih prema etimološkom kriterijumu, uzimajući u obzir i intenzitet uticaja koji su pomenuti jezici izvršili na klasični arapski. Navedeni su prevodni ekvivalenti svake reči, i to na osnovu Arapsko-bosanskog rječnika Teufika Muftića (u prva dva izdanja: Arapsko-srpskohrvatski rječnik), pri čemu je identifikovano više reči stranog porekla koje se javljaju u oba jezika. Analizirali smo i druge podatke koje Muftićev Rječnik nudi u vezi sa pomenutim rečima stranog porekla – grafološke varijacije, morfološke odlike osnovnih oblika i množina izvedenih iz njih, kao i semantičke specifičnosti. Ključne reči: reči stranog porekla, jezičko pozajmljivanje, adaptacija pozajmljenica, klasični arapski jezik, Arapsko-bosanski rječnik, Teufik Muftić.
Cilj rada je bio da utvrdimo šta Srbi misle o orijentalnim zemljama i kakvi stereotipi o njima po... more Cilj rada je bio da utvrdimo šta Srbi misle o orijentalnim zemljama i kakvi stereotipi o njima postoje na srpskom govornom području. Podatke smo prikupili u asocijativnom testu, u kom je učestvovalo 654 ispitanika. O njih je traženo da odgovore prvom rečju ili grupom reči koja im padne na pamet, kada čitaju stimuluse: arapske zemlje, Iran i Turska. Prikupljene reakcije smo poređali po učestalosti i obradili statistički. Došli smo do podatka da je najveći broj reakcija izazvao stimulus arapske zemlje (828), potom Turska (780), pa Iran (716), dok je po broju različitih reakcija redosled stimulusa nešto drugačiji: arapske zemlje (329), Iran (295), pa Turska (283). Reakcije su razvrstane u više tematskih grupa, koje se međusobno donekle preklapaju, a najveće od njih, koje čine okosnicu stereotipâ o orijentalnim zemljama su sledeće: toponimi, turizam, ratovanje, politika, religija, istorija, društvo, žene, svakodnevni život, ekonomija, simboli bogatstva, kao i brojni vrednosni stavovi i sudovi. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapske zemlje, Turska, Iran
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 2018
U radu ćemo analizirati verbalne asocijacije govornih predstavnika srpskog jezika u vezi sa naziv... more U radu ćemo analizirati verbalne asocijacije govornih predstavnika srpskog jezika u vezi sa nazivima orijentalnih jezika. Verbalne asocijacije su prikupljene u asocijativnom testu, u kom je učestovalo 654 ispitanika, a na mestu reči-stimulusa našli su se lingvonimi arapski jezik, turski jezik i persijski jezik. Od ispitanika se tražilo da na date stimulusa odgovore prvom rečju ili grupom reči koja im padne na pamet. Prikupljene odgovore (reakcije) smo poređali po frekventnosti i analizirali po tematskim grupama, od kojih se izdvajaju one zastupljene kod sva tri stimulusa: koji je jezik za šta dobar, šta znamo o orijentalnim jezicima, kakvi su ovi jezici i kako nam zvuče. Reakcije su analizirane tako da se stekne uvid u uvrežene stereotipe o datim orijentalnim jezicima kod nas. Rezultati su pokazali da ispitanicima u anketi nije strana predstava o arapskom, turskom i persijskom, ali se mnogi popularni stavovi i sudovi o njima mogu razumeti kao izraz nedovoljne i površne obaveštenosti i pripisati uticaju medija. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, srpski jezik
Ovaj rad za predmet analize ima verbalne asocijacije koje su, u asocijativnom testu, ispitanici d... more Ovaj rad za predmet analize ima verbalne asocijacije koje su, u asocijativnom testu, ispitanici davali na stimuluse Arapi i Arapin. Test je popunilo 654 ispitanika, koji su naveli ukupno 1.503 kontinuirane reakcije. Reakcije su složene po frekventnosti i analizirane po tematskim grupama, sa ciljem da se stekne bolji uvid u stereotipe koji važe za ovaj orijentalni narod, na srpskom govornom području. Rezultati analize su pokazali da se naša predstava o Arapima, u najvećoj meri, svodi na nivo medijske informisanosti. Dominantne kategorije stereotipa vezanih za Arape možemo svesti na nekoliko tematskih grupa, koje se međusobno preklapaju. Najveće su: simboli bogatstva, životno okruženje, odevanje i fizički izgled. Ostale reakcije smo svrstali u manje tematske grupe, među kojima su: naša narodna književnost, ratovanje i religija, žene, profesije i drugi narodi, uz nekoliko manjih grupa, koje ovde nisu bile predmet analize. Analizirani su i vrednosni stavovi i sudovi o Arapima, među kojima ima pozitivnih i onih izrazito negativnih. Najfrekventnije osobine koje pripisujemo Arapima možemo stvrstati u sledeće kategorije: higijena, stepen razvijenosti, karakterne crte, odnos prema drugima i način ispoljavanje emocija. Ključne reči : etnički heterostereotipi. verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Srbi
U radu se proučava polisemija kod arapskih kompjuterskih termina. Za razliku od tradicionalne teo... more U radu se proučava polisemija kod arapskih kompjuterskih termina. Za razliku od tradicionalne teorije terminologije, koja se bavi „idealnim” terminima, lišenim polisemije, u proučavanju zauzimamo sociokognitivni pristup, prema kom se polisemija kod termina tretira kao normalna pojava. Analiza korpusa arapskih kompjuterskih termina je pokazala da postoji više uzroka nastanka polisemije kod njih. Ovi uzroci se mogu svesti na: metodologiju u tvorbi termina, upotrebu termina u kontekstu i nepoklapanje pojmovnih sistema, uz nerazumevanje odnosa među pojmovima. Kao rezultat ovih uticaja, javljaju se tri različita tipa polisemnih terminoloških jedinica: termini koji imaju bar dva značenja u kompjuterskom terminološkom sistemu; termini koji imaju bar jedno značenje u kompjuterskoj terminologiji, a drugo u nekom drugom terminološkom sistemu i termini koji imaju bar jedno terminološko, a drugo opštejezičko značenje. Ključne reči: arapski jezik, polisemija, kompjuterska terminologija
Cilj ovog rada je da pruži uvid u probleme i načine tvorbe termina u modernom standardnom arapsko... more Cilj ovog rada je da pruži uvid u probleme i načine tvorbe termina u modernom standardnom arapskom jeziku (u daljem tekstu MSA). Potreba za organizovanom i sistematičnom tvorbom terminologije počela se javljati krajem XIX veka, kao posledica intenziviranja kontakata arapskog sveta sa Zapadom i pojave mnoštva novih naučno-stručnih pojmova, za koje je trebalo naći adekvatne termine. U radu se ukazuje na to da je tvorba termina u MSA bila prvenstveno sekundarnog karaktera, jer su termini nastajali prevođenjem sa engleskog (ili francuskog) jezika. Rad pokazuje da sa Zapada nisu uvezeni samo pojmovi i termini, nego i neki načini tvorbe termina. Pored teorijskog, rad ima i praktični cilj, a to je sticanje uvida u izvore terminologije u MSA, koji su dostupni na vebu. Ključne reči: arapski jezik, terminologija, prevođenje, arabizacija
Orijentalističko znamenje – Sećanje na Mariju Đukanović 1923-1983: Zbornik radova
Rad proučava kako se u modernom standardnom arapskom jeziku (skr. MSA) odvija usvajanje indoevrop... more Rad proučava kako se u modernom standardnom arapskom jeziku (skr. MSA) odvija usvajanje indoevropskih derivacionih afiksa u naučnim terminima. Analiza pokazuje da ne postoji jedinstvena metodologija u njihovom preuzimanju. Umesto toga, koristi se više metoda prevođenja, jezičkog pozajmljivanja i afiksacije. Ključne reči: arapski jezik, afiksi, terminologija
Sa ciljem arabizacije društvene mreže Tviter, pokrenuta je inicijativa Tagridât, koja je okupila ... more Sa ciljem arabizacije društvene mreže Tviter, pokrenuta je inicijativa Tagridât, koja je okupila grupu volontera za rad na ovom zadatku. Pošto je zadatak uspešno obavljen, Inicijativa je otpočela i druge projekte čiji je cilj povećanje broja arapskih sadržaja na Internetu. U promociji ideja za koje se zalažu i projekata na kojima rade, pokretači Inicijative koriste Tviter. Pored predstavljanja aktivnosti incijative Tagridât, poruke na Tviteru postaju medij putem koga se šire i veoma afirmativne poruke za standardni arapski jezik. Putem ovih poruka, rad prati aktivnosti inicijative Tagridât, obraćajući posebnu pažnju na promovisanje arapskog književnog jezika i njegovo širenje na Internetu. Rezultati do kojih je kampanja inicijative Tagridât dovela su pozitivni, ali još mnogo rada preostaje kako bi se broj arapskih digitalnih sadržaja povećao sa skromnih tri odsto. Ključne reči: arabizacija, lokalizacija, arapski digitalni sadržaj, društvene mreže, Tviter, Internet, terminologija
Rad proučava arapski jezik u komunikaciji posredstvom kompjutera i njegove osobenosti, koje ga či... more Rad proučava arapski jezik u komunikaciji posredstvom kompjutera i njegove osobenosti, koje ga čine sociolektom mlađe populacije sa arapskog govornog područja i koje su pretežno nastale pod uticajem engleskog jezika. U ovoj oblasti, uticaj engleskog jezika na arapski najočigledniji je na grafološkom nivou, gde se arapsko pismo zamenjuje latiničnim. Prvobitno, ova praksa se ustalila zbog nemogućnosti mobilnih telefona i kompjuterskih programa da podrže bilo koje pismo osim latiničnog, međutim, ona postoji i nastavlja da se razvija i nakon što su tehničke prepreke za upotrebu arapskog pisma prevaziđene. Tako se u ovoj oblasti razvila svojevrsna digrafija, što s grafološkog olakšava prodor engleskog jezika i na druge jezičke nivoe. Često dolazi i do leksičkog pozajmljivanja i prebacivanja koda. Kroz primere sa društvenih mreža, blogova, foruma, čet-grupa, iz SMS poruka, elektronske pošte i ankete sprovedene među korisnicima ovakvih vidova komunikacije sa arapskog govornog područja, rad opisuje zbog čega je i kakve osobine arapski jezik razvio u ovoj oblasti. Rad razmatra i mogućnost da ovakva komunikacija utiče na arapski jezik u usmenoj komunikaciji, kao i na arapsko pismo u neelektronskoj pisanoj komunikaciji. Ključne reči: arapski jezik, engleski jezik, komunikacija posredstvom kompjutera, elektronska komunikacija, romanizacija arapskog alfabeta, digrafija, leksičko pozajmljivanje, prebacivanje koda, sociolekti
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je kompjuterska terminologija u arapskom jeziku. T... more Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je kompjuterska terminologija u arapskom jeziku. Terminologija je analizirana iz više uglova, a sam rad je podeljen na četiri tematske celine. Prva celina obuhvata uvodna opšta teorijska razmatranja u vezi sa terminologijom, pregled najvažnijih terminoloških škola i njihovih učenja, pregled institucija koje se bave terminologijom u arapskom svetu i van njega, zatim prikaz dosadašnjih terminoloških aktivnosti u arapskom svetu i postupaka tvorbe termina kojima se arapske jezičke institucije služe. Pored toga, ukratko je predstavljena istorija kompjutera, kao i problemi koji su proistekli iz usklađivanja ove tehnologije sa arapskim jezikom i pismom. U drugoj celini se analizira korpus kompjuterskih termina u arapskom jeziku. Opisani su načini njihove tvorbe, a zatim su termini detaljno razmotreni sa formalnog, semantičkog, pragmatičkog i sociolingvističkog aspekta. Sistematizacija prikupljene građe vršena je po različitim kriterijumima adekvatnosti termina – terminološka sinonimija tj. dubletnost, polisemija i stilska neutralnost, jezička ekonomičnost, internacionalna prepoznatljivost, uklopljivost u sistem arapskog jezika, derivacioni potencijal i motivisanost. Kod proučavanja kompjuterskih anglicizama, posebna pažnja posvećena je njihovoj grafološkoj, fonološkoj, fonotaktičkoj i morfološkoj adaptaciji, kao i određivanju statusa ovog terminološkog sloja u standardnom arapskom jeziku. Treći deo disertacije bavi se terminima u tekstu i diskursu. Terminološki inventar se analizira u različitim formalnim i neformalnim situacijama. Pored opisa upotrebe kalkova i adaptiranih anglicizama, ovde se skreće pažnja i na prebacivanje koda. Pored toga, analiziraju se i određene regionalne razlike u upotrebi termina. Četvrti deo rada bavi se čuvanjem terminoloških podataka i njihovim širenjem pomoću terminoloških banaka, rečnikâ i sličnih publikacija. Analizira se prisutnost i dostupnost kompjuterske leksike u ovim izvorima. Pored toga, sačinjen je i rečnik od oko hiljadu frekventnih kompjuterskih termina, čija je upotreba potvrđena u praksi, i izvršeno poređenje ovog rečnika sa inventarom zvaničnih rečnika i banaka termina. Kroz analizu korpusa kompjuterske terminologije iz različitih perspektiva, pokazano je da se arapska kompjuterska terminologija sastoji od velikog broja kalkova i manjeg broja anglicizama. Isto tako, ukazano je i na to da veliki broj termina ima dubletne oblike, što je najveći nedostatak ovog termino-sistema. Glavna razlika između formalne i neformalne komunikacije je ta što se u ovoj drugoj koristi veliki broj engleskih termina, kao posledica prebacivanja koda. Terminologija koja se koristi u praksi se razlikuje od one koju propisuju rečnici ili banke termina, predstavnici izrazitog jezičkog purizma. Ključne reči: kompjuterska terminologija, arapski jezik, kalkiranje, jezičko pozajmljivanje, arabizacija, dubletnost, adaptacija anglicizama, prebacivanje koda
Теорија холандског психолога Герта Хофстедеа о димензијама националних култура указује на то да ј... more Теорија холандског психолога Герта Хофстедеа о димензијама националних култура указује на то да је арапска култура колективистичка, те да се одликује високим индексом дистанце моћи и избегавања неизвесности, док теорија америчког антрополога Едварда Т. Хола сугерише да она спада у полихроне, комуналне културе високог контекста. Запитали смо се колико су ове теорије „отпорне“ у времену, да ли могу бити универзалне за читав арапски свет и да ли посматрање арапске пословне културе из српског угла наводи на неке другачије закључке. Инспирисани датим теоријама, спровели смо анкету међу припадницима српске дијаспоре у арапским земљама, претежно заливским. Описали смо пословну културу овог региона која има неке од горе поменутих одлика, али доживљава и извесне промене, које су у овој мултикулутралној средини данас неизбежне.
Filološki vidici: zbornik radova sa naučnog skupa nacionalnog značaja, 2021
Digitalna revolucija je dovela do pojave mnogih novih zanimanja koja kao glavno sredstvo koriste ... more Digitalna revolucija je dovela do pojave mnogih novih zanimanja koja kao glavno sredstvo koriste jezik – kopirajter, SEO stručnjak, kreator multimedijalnog digitalnog sadržaja i sl. Mnoga stara zanimanja doživela su promene, pa se danas ne mogu ni zamisliti bez upotrebe softvera. Prevodilac, na primer, mora da poznaje rad u bar jednom alatu za računarski potpomognuto prevođenje, upravljanje terminologijom i proveru kvaliteta prevoda. Filolozima se danas pruža prilika da svoja znanja povežu sa kompjuterskim i marketinškim veštinama i tako odgovore na realne potrebe na tržištu rada. Ovaj trend su već prepoznali mnogi fakulteti, koji su u svoje kurikulume uključili interdisciplinarne kurseve za filologe. Ovde ćemo izložiti našu zamisao jednog jednosemestralnog kursa koji bi mogao biti ponuđen studentima arabistike, mada se isti princip može primeniti i na druge filologije. Cilj kursa bio bi da ohrabri studente da poznavanje arapskog jezika i kulture povežu sa znanjima i veštinama traženim u poslovima 21. veka. Kurs bi se sastojao iz interaktivnih predavanja i praktičnog dela, gde se simuliraju projekti kakvi bi mogli da se jave u realnom poslovnom okruženju. Ključne reči: digitalna humanistika, arapski jezik, lokalizacija, CAT alati, kopirajting, SEO
U radu proučavamo šta govornici srpskog jezika misle o orijentalnim jezicima, narodima i zemljama... more U radu proučavamo šta govornici srpskog jezika misle o orijentalnim jezicima, narodima i zemljama. Do podataka smo došli prikupljanjem verbalnih asocijacija u onlajn asocijativnom testu. Test se sastojao od dvanaest stimulusa: Arapi, Turci, Persijanci, Arapin, Turčin, Persijanac, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, arapske zemlje, Turska i Iran. Na zadate stimuluse ispitanici su odgovarali prvom rečju ili grupom reči koja im padne na pamet. Dobijeni odgovori (reakcije) su zatim prebrojani, složeni po učestalosti i analizirani po različitim kriterijumima. U anketi je učestvovalo 654 ispitanika, a prikupljene su ukupno 8.764 reakcije. Prvi deo rada se bavi metodologijom prikupljanja podataka i njihovom obradom, dok je drugi deo deskriptivno-eksplanatornog tipa, jer se u njemu tumače dobijeni podaci. Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Turci, Persijanci, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, arapske zemlje, Turska
Lokalizacija je termin koji se odnosi na prilagođavanje proizvoda određenom tržištu. Ovaj rad se ... more Lokalizacija je termin koji se odnosi na prilagođavanje proizvoda određenom tržištu. Ovaj rad se bavi lokalizacijom softverskih proizvoda namenjenih tržištima arapskih zemalja. Proces lokalizacije ne uključuje samo prevođenje softverskog diskursa na arapski, nego i određeni stepen tehničke i kulturne adaptacije. U radu će biti razmotrene specifičnosti arapskog jezika i kulture, koje dolaze do izražaja u ovom procesu. Ključne reči: arapski jezik, lokalizacija softvera, prevođenje, softverska terminologija, arapska kultura, arapsko pismo
Međunarodna naučna konferencija Humanizam: kultura ili iluzija? Zbornik rezimea , 2014
Arabizacija zvučnih, vizuelnih i tekstualnih sadržaja na internetu je danas veoma aktuelna tema, ... more Arabizacija zvučnih, vizuelnih i tekstualnih sadržaja na internetu je danas veoma aktuelna tema, kojom se bave brojne organizacije, kompanije i pojedinci. Rad proučava kako se arapski jezik razvija i menja, pod uticajem ovih aktivnosti. Ključne reči: arabizacija, lokalizacija, arapski digitalni sadržaj
Kultura: u potrazi za novom paradigmom: tematski zbornik u 4 knjige. Knj. 1 , 2013
Uporedo sa inovacijama u oblasti kompjutera i pojavom mnogih kompjuterskih pojmova koji nose izvo... more Uporedo sa inovacijama u oblasti kompjutera i pojavom mnogih kompjuterskih pojmova koji nose izvorno engleske nazive, došlo je do prodora velikog broja kompjuterskih anglicizama u arapski jezik. Jedan broj ovih termina možemo svrstati u reči stranog porekla u arapskom jeziku, odnosno u reči koje su, zbog česte upotrebe u arapskom, stekle status pozajmljenica. Međutim, veći deo engleskih kompjuterskih termina se u arapskom jeziku realizuje kao posledica prebacivanja koda. Bilo da je reč o prvom ili drugom slučaju, adaptacija engleskih termina se u arapskom vrši nesistematski i nedosledno. Rad se bavi problemima grafološke, fonološke, fonotaktičke i morfološke adaptacije ovih termina. Ključne reči: arapski jezik, terminologija, engleski jezik, adaptacija, arabizacija, jezičko pozajmljivanje, prebacivanje koda
Jezici i kulture u vremenu i prostoru 2, Tom II , 2013
Iako se sinonimija smatra poželjnom osobinom u jeziku, jer pruža veće izražajne mogućnosti njegov... more Iako se sinonimija smatra poželjnom osobinom u jeziku, jer pruža veće izražajne mogućnosti njegovim govornicima, za nju nema mesta u naučno-stručnoj terminologiji, koja treba da obezbedi jasnu i preciznu komunikaciju među stručnjacima. Uprkos ovoj opštepoznatoj činjenici, terminološka sinonimija, odnosno dubletnost, nije retka pojava u arapskom jeziku – naročito u oblastima koje se brzo razvijaju, kao što je računarstvo. Nakon analize korpusa arapskih kompjuterskih termina (sastavljenog od primera iz stručnih rečnikâ, elektronskih banaka termina, stručne literature i popularnog štiva na internetu), primećen je izražen problem dubletnosti u ovoj oblasti i identifikovano više uzroka za to – od različitih stranih uticaja, preko policentrične standardizacije terminologije, do uzroka uslovljenih samom prirodom arapskog jezika. Cilj ovog rada je da opiše razloge nastanka dubletnih termina u ovoj oblasti, kako bi se bolje razumeo problem neujednačenosti kompjuterske terminologije na arapskom govornom području. Ključne reči: arapski jezik, dubleti, sinonimi, kompjuterska terminologija
Pod terminom „internacionalizmi“ obično podrazumevamo internacionalno prepoznatljive reči koje vo... more Pod terminom „internacionalizmi“ obično podrazumevamo internacionalno prepoznatljive reči koje vode poreklo iz klasičnih jezika (grčkog i latinskog) ili engleskog. Iako je jezičko pozajmljivanje univerzalna pojava koja je oduvek postojala, savremena sredstva komunikacije su je znatno olakšala. Danas, kao najdominantniji jezik-davalac, engleski snažno utiče na razne jezike sveta, pa anglicizmi brzo dobijaju status internacionalizama. Iako u arapskom jeziku internacionalizama nema mnogo koliko u nekim evropskim jezicima, i savremeni arapski jezik suočava se sa sledećom nedoumicom: da li da zadrži reč koja je internacionalno prepoznatljiva, ili da je prevede i tako očuva svoju čistotu. Mada se internacionalno prepoznatljiva leksika u jeziku smatra poželjnom, jer znatno olakšava međunarodnu komunikaciju, postoje različita mišljenja o tome treba li je usvojiti i savremenom arapskom jeziku. Proučavajući realnu jezičku upotrebu s jedne strane, i propisanu jezičku normu, s druge, rad pokušava da odredi status internacionalizama u arapskom jeziku i ukaže na određene probleme koje sa sobom donosi prihvatanje odnosno neprihvatanje ovakvih reči. Ključne reči: arapski jezik, engleski jezik, greko-latinizmi, internacionalizmi, arabizacija, kalkiranje, jezičko pozajmljivanje, purizam, jezička čistota, terminologija
Uploads
Papers
KLjUČNE REČI: verbalne asocijacije, asocijativni test, Persijanci, srpski jezik
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Turci, Turčin, etnokulturni stereotipi, srpski jezik
Ključne reči: reči stranog porekla, jezičko pozajmljivanje, adaptacija pozajmljenica, klasični arapski jezik, Arapsko-bosanski rječnik, Teufik Muftić.
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapske zemlje, Turska, Iran
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, srpski jezik
Ključne reči : etnički heterostereotipi. verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Srbi
Ključne reči: arapski jezik, polisemija, kompjuterska terminologija
Ključne reči: arapski jezik, terminologija, prevođenje, arabizacija
Ključne reči: arapski jezik, afiksi, terminologija
Ključne reči: arabizacija, lokalizacija, arapski digitalni sadržaj, društvene mreže, Tviter, Internet, terminologija
Ključne reči: arapski jezik, engleski jezik, komunikacija posredstvom kompjutera, elektronska komunikacija, romanizacija arapskog alfabeta, digrafija, leksičko pozajmljivanje, prebacivanje koda, sociolekti
Prva celina obuhvata uvodna opšta teorijska razmatranja u vezi sa terminologijom, pregled najvažnijih terminoloških škola i njihovih učenja, pregled institucija koje se bave terminologijom u arapskom svetu i van njega, zatim prikaz dosadašnjih terminoloških aktivnosti u arapskom svetu i postupaka tvorbe termina kojima se arapske jezičke institucije služe. Pored toga, ukratko je predstavljena istorija kompjutera, kao i problemi koji su proistekli iz usklađivanja ove tehnologije sa arapskim jezikom i pismom.
U drugoj celini se analizira korpus kompjuterskih termina u arapskom jeziku. Opisani su načini njihove tvorbe, a zatim su termini detaljno razmotreni sa formalnog, semantičkog, pragmatičkog i sociolingvističkog aspekta. Sistematizacija prikupljene građe vršena je po različitim kriterijumima adekvatnosti termina – terminološka sinonimija tj. dubletnost, polisemija i stilska neutralnost, jezička ekonomičnost, internacionalna prepoznatljivost, uklopljivost u sistem arapskog jezika, derivacioni potencijal i motivisanost. Kod proučavanja kompjuterskih anglicizama, posebna pažnja posvećena je njihovoj grafološkoj, fonološkoj, fonotaktičkoj i morfološkoj adaptaciji, kao i određivanju statusa ovog terminološkog sloja u standardnom arapskom jeziku.
Treći deo disertacije bavi se terminima u tekstu i diskursu. Terminološki inventar se analizira u različitim formalnim i neformalnim situacijama. Pored opisa upotrebe kalkova i adaptiranih anglicizama, ovde se skreće pažnja i na prebacivanje koda. Pored toga, analiziraju se i određene regionalne razlike u upotrebi termina.
Četvrti deo rada bavi se čuvanjem terminoloških podataka i njihovim širenjem pomoću terminoloških banaka, rečnikâ i sličnih publikacija. Analizira se prisutnost i dostupnost kompjuterske leksike u ovim izvorima. Pored toga, sačinjen je i rečnik od oko hiljadu frekventnih kompjuterskih termina, čija je upotreba potvrđena u praksi, i izvršeno poređenje ovog rečnika sa inventarom zvaničnih rečnika i banaka termina.
Kroz analizu korpusa kompjuterske terminologije iz različitih perspektiva, pokazano je da se arapska kompjuterska terminologija sastoji od velikog broja kalkova i manjeg broja anglicizama. Isto tako, ukazano je i na to da veliki broj termina ima dubletne oblike, što je najveći nedostatak ovog termino-sistema. Glavna razlika između formalne i neformalne komunikacije je ta što se u ovoj drugoj koristi veliki broj engleskih termina, kao posledica prebacivanja koda. Terminologija koja se koristi u praksi se razlikuje od one koju propisuju rečnici ili banke termina, predstavnici izrazitog jezičkog purizma.
Ključne reči: kompjuterska terminologija, arapski jezik, kalkiranje, jezičko pozajmljivanje, arabizacija, dubletnost, adaptacija anglicizama, prebacivanje koda
Conference Presentations
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Turci, Persijanci, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, arapske zemlje, Turska
Ključne reči: arapski jezik, lokalizacija softvera, prevođenje, softverska terminologija, arapska kultura, arapsko pismo
KLjUČNE REČI: verbalne asocijacije, asocijativni test, Persijanci, srpski jezik
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Turci, Turčin, etnokulturni stereotipi, srpski jezik
Ključne reči: reči stranog porekla, jezičko pozajmljivanje, adaptacija pozajmljenica, klasični arapski jezik, Arapsko-bosanski rječnik, Teufik Muftić.
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapske zemlje, Turska, Iran
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, srpski jezik
Ključne reči : etnički heterostereotipi. verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Srbi
Ključne reči: arapski jezik, polisemija, kompjuterska terminologija
Ključne reči: arapski jezik, terminologija, prevođenje, arabizacija
Ključne reči: arapski jezik, afiksi, terminologija
Ključne reči: arabizacija, lokalizacija, arapski digitalni sadržaj, društvene mreže, Tviter, Internet, terminologija
Ključne reči: arapski jezik, engleski jezik, komunikacija posredstvom kompjutera, elektronska komunikacija, romanizacija arapskog alfabeta, digrafija, leksičko pozajmljivanje, prebacivanje koda, sociolekti
Prva celina obuhvata uvodna opšta teorijska razmatranja u vezi sa terminologijom, pregled najvažnijih terminoloških škola i njihovih učenja, pregled institucija koje se bave terminologijom u arapskom svetu i van njega, zatim prikaz dosadašnjih terminoloških aktivnosti u arapskom svetu i postupaka tvorbe termina kojima se arapske jezičke institucije služe. Pored toga, ukratko je predstavljena istorija kompjutera, kao i problemi koji su proistekli iz usklađivanja ove tehnologije sa arapskim jezikom i pismom.
U drugoj celini se analizira korpus kompjuterskih termina u arapskom jeziku. Opisani su načini njihove tvorbe, a zatim su termini detaljno razmotreni sa formalnog, semantičkog, pragmatičkog i sociolingvističkog aspekta. Sistematizacija prikupljene građe vršena je po različitim kriterijumima adekvatnosti termina – terminološka sinonimija tj. dubletnost, polisemija i stilska neutralnost, jezička ekonomičnost, internacionalna prepoznatljivost, uklopljivost u sistem arapskog jezika, derivacioni potencijal i motivisanost. Kod proučavanja kompjuterskih anglicizama, posebna pažnja posvećena je njihovoj grafološkoj, fonološkoj, fonotaktičkoj i morfološkoj adaptaciji, kao i određivanju statusa ovog terminološkog sloja u standardnom arapskom jeziku.
Treći deo disertacije bavi se terminima u tekstu i diskursu. Terminološki inventar se analizira u različitim formalnim i neformalnim situacijama. Pored opisa upotrebe kalkova i adaptiranih anglicizama, ovde se skreće pažnja i na prebacivanje koda. Pored toga, analiziraju se i određene regionalne razlike u upotrebi termina.
Četvrti deo rada bavi se čuvanjem terminoloških podataka i njihovim širenjem pomoću terminoloških banaka, rečnikâ i sličnih publikacija. Analizira se prisutnost i dostupnost kompjuterske leksike u ovim izvorima. Pored toga, sačinjen je i rečnik od oko hiljadu frekventnih kompjuterskih termina, čija je upotreba potvrđena u praksi, i izvršeno poređenje ovog rečnika sa inventarom zvaničnih rečnika i banaka termina.
Kroz analizu korpusa kompjuterske terminologije iz različitih perspektiva, pokazano je da se arapska kompjuterska terminologija sastoji od velikog broja kalkova i manjeg broja anglicizama. Isto tako, ukazano je i na to da veliki broj termina ima dubletne oblike, što je najveći nedostatak ovog termino-sistema. Glavna razlika između formalne i neformalne komunikacije je ta što se u ovoj drugoj koristi veliki broj engleskih termina, kao posledica prebacivanja koda. Terminologija koja se koristi u praksi se razlikuje od one koju propisuju rečnici ili banke termina, predstavnici izrazitog jezičkog purizma.
Ključne reči: kompjuterska terminologija, arapski jezik, kalkiranje, jezičko pozajmljivanje, arabizacija, dubletnost, adaptacija anglicizama, prebacivanje koda
Ključne reči: verbalne asocijacije, asocijativni test, Arapi, Turci, Persijanci, arapski jezik, turski jezik, persijski jezik, arapske zemlje, Turska
Ključne reči: arapski jezik, lokalizacija softvera, prevođenje, softverska terminologija, arapska kultura, arapsko pismo
Ključne reči: arabizacija, lokalizacija, arapski digitalni sadržaj
Ključne reči: arapski jezik, terminologija, engleski jezik, adaptacija, arabizacija, jezičko pozajmljivanje, prebacivanje koda
Ključne reči: arapski jezik, dubleti, sinonimi, kompjuterska terminologija
Ključne reči: arapski jezik, engleski jezik, greko-latinizmi, internacionalizmi, arabizacija, kalkiranje, jezičko pozajmljivanje, purizam, jezička čistota, terminologija