Činjenice i brojke o Europskoj uniji

Počeci: osnovalo ga je šest zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka) nakon Drugog svjetskog rata (1951.).

Trenutačni sastav: 27 država članica.

Podnositelji zahtjeva za članstvo: devet zemalja kandidatkinja i jedan potencijalni kandidat.

Institucionalni ustroj: EU ima jedinstven ustroj institucija, tijela i agencija koji rade u zajedničkom interesu EU-a i europskih građana. U raznim dijelovima EU-a smješteno je sedam europskih institucija, osam tijela EU-a i više od 30 decentraliziranih agencija s posebnim ulogama.

Izbori: na europskim izborima, koji se održavaju svakih pet godina, biraju se zastupnici u Europskom parlamentu.

Stanovništvo: više od 448 milijuna stanovnika, odnosno 5,6 % svjetskog stanovništva.

Kretanje stanovništva: stručnjaci procjenjuju da će broj stanovnika EU-a stalno rasti do 2026., ali da će se zatim do 2100. vratiti na 420 milijuna.

Multikulturno društvo: oko 41 milijun stanovnika EU-a nisu državljani zemlje u kojoj žive. Gotovo 14 milijuna ih je državljana neke druge države članice EU-a, a ostali su državljani trećih zemalja. U prosjeku 3,1 % osoba koje žive u nekoj državi članici EU-a dolazi iz druge zemlje EU-a, a 6,1 % ima državljanstvo treće zemlje.

Površina: 4 milijuna km². Njemačka je najmnogoljudnija država članica EU-a, a Francuska je najveća površinom. Malta je najmanja zemlja EU-a i po broju stanovnika i po površini.

Urbanizacija: 39 % stanovništva EU-a živi u većim gradovima, 36 % u manjim gradovima i predgrađima, a 25 % u ruralnim područjima.

Otvorene granice: šengensko područje od 1985. omogućuje kretanje bez graničnih kontrola Ono pomaže u ostvarenju EU-ova načela slobodnog kretanja, prema kojem građani EU-a mogu putovati, raditi i živjeti u bilo kojoj zemlji EU-a bez posebnih formalnosti. Sve države članice EU-a, osim Cipra i Irske, članice su šengenskog područja. Najnovije su članice Bugarska i Rumunjska, koje su se pridružile u ožujku 2024. Šengensko područje obuhvaća i četiri zemlje koje nisu članice EU-a (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn).

_{^{Izvori: Eurostat – podaci za 2023. o stanovništvu, prognozi kretanja stanovništva, površini, državljanstvu stanovnika, svjetskom stanovništvu, urbanom i ruralnom stanovništvu, podaci za 2022. o udjelu u svjetskoj trgovini.}}

Jedinstveno tržište: Europska unija funkcionira kao jedinstveno tržište, koje obuhvaća njezinih 27 država članica i, uz određene iznimke, četiri zemlje koje nisu članice EU-a. To znači da se roba, usluge, kapital i ljudi mogu slobodno kretati bez tehničkih, pravnih i birokratskih prepreka. 

Jedinstvena valuta: euro je uveden 1999. kao zajednička valuta, koju danas koristi 20 zemalja EU-a. Te zemlje čine europodručje. Građani europodručja lakše iskorištavaju prednosti jedinstvenog tržišta, što pridonosi europskoj integraciji. Većina zemalja EU-a izvozi 50 % – 80 % robe u druge zemlje EU-a. 

BDP: EU je jedno od najvećih svjetskih gospodarstava: BDP ili ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u EU-u iznosi 17 bilijuna eura. Njemačka ima najveći udio, a slijede je Francuska i Italija. Usluge čine 72 % BDP-a EU-a, a industrija gotovo sav ostatak. 

Trgovina: EU je najveći svjetski izvoznik gotovih proizvoda i usluga. Njegov udio u svjetskoj trgovini robom iznosi oko 14 %.

Trgovinski partneri: EU najviše robe izvozi u Sjedinjene Američke Države, a uvozi iz Kine. Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina vodeći su trgovinski partneri EU-a u području usluga. 

Proračun EU-a: EU ima vlastiti proračun za financiranje prioriteta i velikih projekata koje većina država članica ne bi mogla financirati sama – bilo zbog veličine projekta ili njegove prekogranične prirode. Aktualni dugoročni proračun obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. i iznosi oko dva bilijuna eura. 

Dug: deficit opće države u EU-u iznosi 3,5 % BDP-a. Konsolidirani bruto dug u EU-u iznosi 82 % BDP-a, što je smanjenje u odnosu na najvišu razinu od 90 % iz 2020. (za vrijeme pandemije). Grčka, Italija, Francuska, Španjolska i Belgija imaju najveći dug, a udio njihova duga u BDP-u veći je od 100 %. Luksemburg, Bugarska i Estonija imaju najniže udjele.

_{^{Izvor: Eurostat – podaci za 2023. o BDP-u, sektorima, trgovini unutar EU-a, partnerima u trgovini robom, partnerima u trgovini uslugama, državnom deficitu, konsolidiranom bruto dugu, podaci za 2022. o udjelu u svjetskoj trgovini.}}

Klimatski ciljevi: EU je na putu da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., što ga čini predvodnikom u borbi protiv klimatskih promjena i ozelenjivanju gospodarstva. Obvezao se smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990.

Emisije: u posljednjem su se desetljeću emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU-a po zaposlenoj osobi smanjile za 26 %.

Fosilna goriva: 70 % energije u EU-u i dalje se proizvodi iz ugljena, nafte i plina. EU radi na smanjenju ovisnosti o drugim zemljama u pogledu uvoza goriva, koji trenutačno iznosi 63 %.

Energija iz obnovljivih izvora: 23 % energije koja se troši u EU-u već je obnovljivo i taj je udio u stalnom porastu. Obnovljivi izvori energije sada su vodeći izvor za proizvodnju električne energije. Švedska je predvodnica među državama članicama: ondje je gotovo dvije trećine energije dobiveno iz obnovljivih izvora. Slijede je Finska, Latvija i Danska. Irska, Malta, Belgija i Luksemburg imaju najniži udio obnovljivih izvora energije. 

_{^{Izvor: Eurostat –  podaci za 2022. o fosilnim gorivima, energiji, energiji iz obnovljivih izvora, energetskoj ovisnosti, i emisijama stakleničkih plinova.}}

Očekivano trajanje života: gotovo 79 godina za muškarce, 84 godine za žene.

Zdravlje: 68 % osoba u dobi od 16 ili više godina koje žive u EU-u smatra da je dobrog ili vrlo dobrog zdravlja. 

Demografske promjene: posljednjih je desetljeća zabilježeno starenje stanovništva u velikom dijelu Europe. To će imati ozbiljne posljedice na mirovinske fondove, državne prihode i pružanje usluga kao što su zdravstvena i socijalna skrb. Broj radno sposobnih osoba u EU-u u odnosu na broj starijih osoba smanjio se s 3,8 u 2002. na 2,8 u 2022. i nastavit će se smanjivati. 

Stopa nezaposlenosti: 6,1 %. Među mladima u dobi od 15 do 24 godine stopa nezaposlenosti više je nego dvostruko veća (14,5 %). 

Poslodavci: uslužni sektor daleko je najveći poslodavac u EU-u, s udjelom od 74 %. Ostatak radne snage zaposlen je u sektorima industrije, građevinarstva, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 

Rodna ravnopravnost: iako je EU posljednjih desetljeća napredovao u pogledu rodne ravnopravnosti, žene u EU-u još uvijek u prosjeku zarađuju 12,7 % manje od muškaraca. Uz to, muškarci su češće na višim položajima nego žene. Na primjer, žene čine nešto više od trećine (35 %) rukovoditelja u EU-u. Udio žena na rukovodećim položajima ne doseže 50 % ni u jednoj zemlji EU-a, ali je veći od 40 % u Latviji, Poljskoj, Švedskoj, Bugarskoj i Finskoj. Cipar, Luksemburg i Hrvatska imaju najmanje žena na rukovodećim položajima.

Inflacija: 6,4 % (2023.). Proteklih godina najviše su porasle cijene hrane, pića i alkohola. Nakon naglog porasta 2022. i 2023. troškovi prijevoza, stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva sada su znatno niži.

Rizik od siromaštva: 94,6 milijuna ljudi u EU-u izloženo je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Više od petine Europljana koji žive u kućanstvu s uzdržavanom djecom izloženo je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Oko 31 % Europljana koji žive u privatnim kućanstvima ne može se nositi s neočekivanim financijskim troškovima. Rizik od siromaštva najviši je u Rumunjskoj i Bugarskoj, a najmanji u Češkoj i Sloveniji.

_{^{Izvor: Eurostat – podaci za 2023. o očekivanom trajanju života, percepciji zdravlja, koeficijentu dobne ovisnosti starijih osoba, nezaposlenosti, sektorima zapošljavanja, siromaštvu i socijalnoj isključenosti, kućanstvima suočenima s neočekivanim financijskim troškovima, inflaciji, inflaciji po kategorijama, razlikama u plaći na temelju spola, rukovoditeljima, podaci za 2022. o potrošnji po kućanstvu.}}

Kultura i višejezičnost: EU se diči velikom kulturnom i jezičnom raznolikošću. Jezici koji se govore u zemljama EU-a važan su element njegove kulturne baštine. Zbog toga EU podupire višejezičnost i ima 24 službena jezika. 

Učenje jezika: učenike se potiče da od rane dobi uče strane jezike. To olakšava kontakte s ljudima iz drugih zemalja i studiranje u inozemstvu. Oko 49 % učenika srednjih škola u EU-u uči najmanje dva strana jezika. 

Sveučilišno obrazovanje: svake godine više od četiri milijuna osoba stječe sveučilišnu diplomu. Najpopularniji su studiji: poslovanje, administracija i pravo; inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo te zdravstvo i socijalna skrb. 

Studentske razmjene: od 1987. studentske razmjene u EU-u organiziraju se u okviru programa Erasmus+. Prve je godine sudjelovalo 3200 studenata iz 11 europskih zemalja. Otad je u okviru programa Erasmus+ 15 milijuna studenata živjelo i studiralo u 34 zemlje u EU-u i izvan njega. 

Turizam: EU je vodeće svjetsko turističko odredište, koje posjećuje 60 % turista iz cijelog svijeta. Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska među najposjećenijim su odredištima na svijetu i svaka od njih bilježi više od 430 milijuna noćenja godišnje. Uz to stanovnici EU-a godišnje odlaze na gotovo 1,1 milijardu turističkih putovanja u osobne ili poslovne svrhe unutar svoje zemlje ili u drugu zemlju EU-a. Takvo slobodno kretanje omogućile su otvorene granice EU-a.

_{^{Izvor: Eurostat – podaci za 2023. o učenicima i jezicima koje uče, sveučilišnim diplomama, sveučilišnim studijima, noćenjima turista, turizmu, putovanjima Europljana, podaci za 2022. o studiranju u inozemstvu.}}