Nummulites
| Nummulites Vremenski raspon: Srednja kreda, prije 85,8 miliona godina – Sadašnjost | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Koljeno | Retaria |
| Potkoljeno | Foraminifera |
| Red | Rotaliida |
| Natporodica | Nummulitacea |
| Porodica | Nummulitidae |
| Rod | Nummulites |
| Brojne | |
Nummulites je veliki rod sočivasti fosila, okarakteriziran brojnim zavojnicama,[1] podijeljeni septama na komore Termin numuliti je deminutivni oblik latinskog nummulus, što znači "mali novčić" i upućuje na njihov oblik.[2] Oni su fosilne ljušture i današnje morske protozoa rod Nummulites, tip foraminifera.
Nummuliti se obično razlikuju u promjeru, od 1,3 cm do 5 cm.[3] a uobičajeni su u morskim stijenama eocena do miocena, posebno oko jugozapadne Azije i Mediterana (npr. eocenski krečnjaci iz Egipta). Fosili širine do šest centimetara nalaze se u srednjoeocenskim stijenama Turske.[4] Vrijedni su kao indeksni fosili.
Drevni Egipćani koristili su nummulitne ljušture kao kovanice, a piramide su građene pomoću krečnjaka koji je sadržavao nummulite.[3][5] It is not surprising then that the name
U 1913. prirodoslovac Randolph Kirkpatrick objavio je knjigu "Nummulosfera: prikaz organskog porijekla takozvanih magličnih stijena i abasalnih crvenih glina" (The Nummulosphere: an account of the Organic Origin of so-called Igneous Rocks and Abyssal Red Clays), predlažući nekonvencionalnu teoriju da su sve stijene proizvedene nakupljanjem foraminifera poput roda "Nummulites".
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ 'Nummulite', Tiscali Dictionary of Animals, retrieved 17 August 2004
- ^ Hottinger, Lukas (8. 9. 2006). "Illustrated glossary of terms used in foraminiferal research". Paleopolis. Arhivirano s originala, 21. 6. 2012. Pristupljeno 11. 11. 2018.
- ^ a b Isquirth, Irwin Richard (2011). In The World Book Encyclopedia. print.
- ^ 'Biggest Microbes', Guinness World Records 2001, p. 153.
- ^ Kaplan, Sarah, Brilliance without a brain Arhivirano 8. 3. 2018. na Wayback Machine, Speaking of Science, The Washington Post, March 7, 2018
Dopunska literatura
[uredi | uredi izvor]- Aigner, Thomas (januar 1985). "Biofabrics as Dynamic Indicators in Nummulite Accumulations". Journal of Sedimentary Research. 55 (1): 131–134. doi:10.1306/212F8634-2B24-11D7-8648000102C1865D.
- Kopaevich, L.F.; Lygina, E.A.; Nikishin, A.M.; Yakovishina, E.V. (2008). "The Crimean Eocene Nummulite Bank". Moscow University Geology Bulletin. 63 (3): 195–8. doi:10.3103/S0145875208030083.
- Racey, Andrew (2001). "A Review of Eocene Nummulite Accumulations: Structure, Formation and Reservoir Potential". Journal of Petroleum Geology. 24 (1): 79–100. Bibcode:2001JPetG..24...79R. doi:10.1111/j.1747-5457.2001.tb00662.x.
- Papazzoni, Cesare Andrea (1995). "Nummulite biostratigraphy at the Middle/Upper Eocene boundary in the northern Mediterranean area". Rivista Italiana di Paleontologia e Stratigrafia. 101 (1): 63–80.
- Guido, Adriano; Papazzoni, Cesare; Mastandrea, Adelaide; Morsilli, Michele; La Russa, Mauro F.; Tosti, Fabio; Russo, Franco (juni 2011). "Automicrite in a 'nummulite bank' from the Monte Saraceno (Southern Italy): evidence for synsedimentary cementation". Sedimentology. 58 (4): 878–889. Bibcode:2011Sedim..58..878G. doi:10.1111/j.1365-3091.2010.01187.x.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]