William Faulkner

William Faulkner (25. septembar 1897 – 6. juli 1962) američki prozaist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

William Faulkner
Rođenje	(1897-09-25) 25. septembar 1897. New Albany, Mississippi, SAD
Smrt	6. juli 1962(1962-07-06) (64 godine) Byhalia, Mississippi, SAD
Zanimanje	Prozaist

Biografija

Odrastao u provincijalnoj sredini, na sjeveru siromašne savezne južne države Mississippi. Taj kraj i ljudi ostavili su neizbrisiv trag u njegovoj prozi. Faulkner nije maturirao, ali je mnogo čitao (od svjetskih klasika do francuskih simbolista: Verlainea, Wildea, Dostojevskog, Flauberta, Rimbauda, Swinburnea, Shakespearea, Cervantesa); 1918. primljen je kao dobrovoljac u pilotsku školu britanskoga vazduhoplovstva u Kanadi. Nakon rata vratio se u Oxford, gdje je proživio najveći dio života (potkraj života često boravio u državi Virginiji kod kćerkine obitelji). Nakon pjesama i kraćih proza, prvi početnički roman mu je "Vojnikova plaća", 1926. Budući da je teško nalazio izdavače, do kraja II svjetskoga rata povremeno je morao da odlazi u Hollywood, gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuđe scenarije - poznate su njegove prerade Hemingwayevih romana. Posljednjih 15-ak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrstan ambasador američke kulture u Evropi, Južnoj Americi, Japanu. Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, održavši pri tome vjerovatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tokom Nobelove ceremonije. Na početku Faulknerova velikog razdoblja njegov je treći roman "Sartoris", 1929, priča o uglednoj porodici tog imena kojom počinje njegova saga o Yoknapatawphi i gradiću Jeffersonu (apokrifna imena za gradić slican Oxfordu i njegov kotar Lafayette). Na neobično tačno opisanom i u svakom detalju proživljenom životu svoje regije (što ga čini i regionalnim piscem), Faulkner je izgradio historijski, simbolični i mitski svijet. Prozom biblijske veličine i grozničavog intenziteta, William Faulkner je stvorio, kako je rekao jedan kritičar, "kozmos koji niko ne posjeduje" i koji je autorov iskaz o ljudskom životu i sudbini. Po senzibilitetu blizak naturalističkim piscima konca 19. vijeka, no istovremeno visoko svjestan i savjestan umjetnik, u svoj je opus integrirao mnoge modernističke narativne tehnike (npr., tehniku struje svijesti, vremenskog flashbacka kakvog nalazimo u filmovima, polifoniju glasova, narativne rezove i poetske komentare).

O djelima

Roman "Krik i bijes", 1929, prikaz je propasti četvero djece stare obitelji Compson, uklopljen u historiju američkog Juga, a ujedno i eksperimentalni, inovativni roman toka svijesti koji može stati uz bok Joyceovom Uliksu. Radikalnost folknerovske inovacije je vidljiva i po tom što je, esencijalno, sav roman sadržan u svijesti idiota Bennjya. Tom je djelu poput slike u ogledalu suprotstavljen roman o krajnje siromašnoj seljačkoj porodicii Bundrenovih,

"Kad ležah na samrti", 1930, koji se sastoji od unutarnjih monologa muža i (umiruće) žene, njihove lude, vizionarske i ekstravagantne djece i susjeda, a radnja kulminira u mitsko-grotesknom, ali primitivno i tvrdoglavo ustrajnom prevoženju majčinog lijesa na daleko groblje u doba velike poplave.

Posebno je šokantno "Svetilište", 1931, u kojem impotentni gangster Popey kukuruznim klipom siluje otmjenu i izazovnu Temple Drake te s njom živi u bordelu u Memphisu. Andre Malraux je nazvao "Svetilište" prodorom grčke tragedije u kriminalni trivijalni roman.

Slijede "Svjetlost u augustu", centriran oko tragičnoga lika Krista-Sotone, heroja zločinca Joe Christmasa, opsjednutoga hipernadraženom rasnom sviješću i samomržnjom zbog sumnje da ima crnačke krvi; taj roman istovremeno sadrži i najpotresniju ljubavnu priču u Faulknerovu opusu i prikaz otrovnoga bujanja vjerskoga fanatizma, te "Abšalome, sine moj!", 1936, tehnički nerazmrsiv splet opsesivnoga unutarnjeg monologa mladog Quentina Compsona i trostrukoga narativnog prenošenja verzija priče o usponu i padu Thomasa Sutpena u doba prije, tokom i poslije Američkoga građanskoga rata - radnja se događa pola vijeka prije same pripovijetke o usponu i padu Juga kao kao posebne civilizacije. Taj roman, koji je sam pisac smatrao svojim najvećim ostvarenjem, "najfolknerskiji" je iskaz autorov o Jugu, ljudskoj sudbini i životu uopće.

"Zaselak",1940 prvi je svezak "trilogije" o obitelji Snopes, groteskno prikazanih i karikiranih pripadnika razgranatog plemena "bjelačkog šljama" i njihove najezde na Jefferson pod vodstvom Flema Snopesa, koji u preostala dva dijela, "Grad",1957 i "Palača",1960, preuzima banku i postaje vodeća ličnost u Jeffersonu sve dok ga ne ustrijeli prevareni rođak. I u toj trilogiji, koja sadrži više političke satire i društvene kritike, a manje mitske veličine i tragičnoga raskola no što je uobičajeno kod njega, Faulkner ostaje majstorom: uz svu detaširanost i sarkazam, trilogija obiluje nezaboravnim scenama i likovima među kojima dominiraju Faulknerov alter ego, advokat Gavin Stevens i njegov prijatelj, zdravorazumski i humani prodavač V.K.Ratliff (kasnije se ispostavlja da V.K. stoji za Vladimir Kirilovič - još jedan Faulknerov ironično-humoristički komentar u doba mahnitanja makartizma i hladnoga rata).

Od kasnijih su romana poznatiji "Uljez u prašinu", 1948, mješavina detektivske priče i pomalo didaktične pripovijesti protiv rasnoga grijeha Juga utjelovljenog u linčovanju , "Bajka", 1954, alegorijska historija koja rekreira hrišćanski mit, smješten u rovove 1. svjetskoga rata u Francuskoj, te "Lupeži", 1962, posljednji roman, objavljen tik pred piščevu smrt, laka pripovijest protkana nostalgijom za prošlim vremenima. Ta se djela inače smatraju slabijim i moralizatorskim iskazima autora koji je u to doba izgradio personu južnjačkoga gospodina liberalno-humanističkog svjetonazora.

No, u velikom, tragičnom razdoblju Faulknerova stvaralaštva, koje je trajalo od konca dvadesetih do sredine četrdesetih, pojavila su se i djela hibridnih oblika: u "Divljim palmama", 1939, autor modernu gradsku priču o tragičnoj ljubavi prepliće s komičnim narodskim "epom" o doživljajima nevino osuđenog robijaša za velike poplave. Neke je pak zbirke novela objavio kao "romane": "Nepobijeđeni", 1938, (Faulknerov "vestern" i njegovo najpristupačnije djelo), te kronika bogate farmerske obitelji McCaslin "Siđi, Mojsije", 1942, zapravo zbirka povezanih pripovijedaka u kojima se ističe "Medvjed", prikaz obrednog lova na drevnog medvjeda, simbola iskonskog poretka u prirodi. U tom je smislu zanimljiv i "Rekvijem za opaticu", 1951, sastavljen od dramskih i proznih segmenata. Faulkner je objavio i nekoliko zbirki novela te razgovora sa studentima na raznim univerzitetima (Virginia Tech, Nagoya), a posmrtno su izišli neki početnički radovi te izabrana pisma.

Uticaj

William Faulkner je, po mnogim sudovima, najveći američki romanopisac i jedan od najvećih svjetskih prozaika uopće. Njegovo djelo karakteriziraju raskošna invencija, vatromet tehničke virtuoznosti, dominantna tragička i tragično-ironična vizija života u kojoj vlada sudbina (kob, fatum), no ublažena i oživljena čestim burlesknim i drastično komičnim scenama. To djelo, koje istražuje ponore zla i infernalne situacije (ludilo, incest, umorstvo, masakriranje, silovanje, linč, bratoubistvo, čedomorstvo), istovremeno je afirmacija ljudskosti i stoičkoga humanizma izraženoga u kršćanskoj ikonografiji i naglasku na vrlinama koje je Faulkner istaknuo u svojem nezaboravnom govoru pri dodjeli Nobelove nagrade: hrabrost, suosjećanje, ponos, ljubav, čast i žrtvu. Faulknerov utjecaj na svjetsku književnost je golem: dovoljno je reći da su poslijeratne američka, zapadnoevropska i latinoamerička literatura nezamislive bez njega, od Camusa do Garcie Marqueza, od Vargasa Llose do Toni Morrison.

Djela

Romani

• Vojnikova plaća (1926)
• Komarac (1927)
• Sartoris (1929)
• Krik i bijes (1929)
• Kad ležah na samrti (1930)
• Svetište (1931)
• Svjetlost u augustu (1932)
• Abšalome, sine moj! (1936)
• Divlje palme (1939)
• Zaselak (1940)
• Siđi, Mojsije (1942)
• Uljez u prašinu (1948)
• Rekvijem za opaticu (1951)
• Bajka (1954)
• Grad (1957)
• Palača (1960)
• Lupeži (1962)
• Konjički gambit

Kratke priče

• "Landing in Luck" (1919)
• "The Hill" (1922)
• "New Orleans"
• "Mirrors of Chartres Street" (1925)
• "Damon and Pythias Unlimited" (1925)
• "Jealousy" (1925)
• "Cheest" (1925)
• "Out of Nazareth" (1925)
• "The Kingdom of God" (1925)
• "The Rosary" (1925)
• "The Cobbler" (1925)
• "Chance" (1925)
• "Sunset" (1925)
• "The Kid Learns" (1925)
• "The Liar" (1925)
• "Home" (1925)
• "Episode" (1925)
• "Country Mice" (1925)
• "Yo Ho and Two Bottles of Rum" (1925)
• "Music - Sweeter than the Angels Sing"
• "A Rose for Emily" (1930)
• "Honor" (1930)
• "Thrift" (1930)
• "Red Leaves" (1930)
• "Ad Astra" (1931)
• "Dry September" (1931)
• "That Evening Sun" (1931)
• "Hair" (1931)
• "Spotted Horses" (1931)
• "The Hound" (1931)
• "Fox Hunt" (1931)
• "Carcassonne" (1931)
• "Divorce in Naples" (1931)
• "Victory" (1931)
• "All the Dead Pilots" (1931)
• "Crevasse" (1931)
• "Mistral" (1931)
• "A Justice" (1931)
• "Dr. Martino" (1931)
• "Idyll in the Desert" (1931)
• "Miss Zilphia Grant" (1932)
• "Death Drag" (1932)
• "Centaur in Brass" (1932)
• "Once Aboard the Lugger (I)" (1932)
• "Lizards in Jamshyd's Courtyard" (1932)
• "Turnabout" (1932)
• "Smoke" (1932)
• "Mountain Victory" (1932)
• "There Was a Queen" (1933)
• "Artist at Home" (1933)
• "Beyond" (1933)
• "Elly" (1934)
• "Pennsylvania Station" (1934)
• "Wash" (1934)
• "A Bear Hunt" (1934)
• "The Leg" (1934)
• "Black Music" (1934)
• "Mule in the Yard" (1934)
• "Ambuscade" (1934)
• "Retreat" (1934)
• "Lo!" (1934)
• "Raid" (1934)
• "Skirmish at Sartoris" (1935)
• "Golden Land" (1935)
• "That Will Be Fine" (1935)
• "Uncle Willy" (1935)
• "Lion" (1935)
• "The Brooch" (1936)
• "Two Dollar Wife" (1936)
• "Fool About a Horse" (1936)
• "The Unvanquished" (1936)
• "Vendee" (1936)
• "Monk" (1937)
• "Barn Burning" (1939)
• "Hand Upon the Waters" (1939)
• "A Point of Law" (1940)
• "The Old People" (1940)
• "Pantaloon in Black" (1940)
• "Gold Is Not Always" (1940)
• "Tomorrow" (1940)
• "Go Down, Moses" (1941)
• "The Tall Men" (1941)
• "Two Soldiers" (1942)
• "Delta Autumn" (1942)
• "Medvjed", (1942)
• "Afternoon of a Cow" (1943)
• "Shingles for the Lord" (1943)
• "My Grandmother Millard and General Bedford Forrest and the Battle of Harrykin Creek" (1943)
• "Shall Not Perish" (1943)
• "Appendix, Compson, 1699-1945" (1946)
• "An Error in Chemistry" (1946)
• "A Courtship" (1948)
• "Knight's Gambit" (1949)
• "A Name for the City" (1950)
• "Notes on a Horsethief" (1951)
• "Mississippi" (1954)
• "Sepulture South: Gaslight" (1954)
• "Race at Morning" (1955)
• "By the People" (1955)
• "Hell Creek Crossing" (1962)
• "Mr. Acarius" (1965)
• "The Wishing Tree" (1967)
• "Al Jackson" (1971)
• "And Now What's To Do" (1973)
• "Nympholepsy" (1973)
• "The Priest" (1976)
• "Mayday" (1977)
• "Frankie and Johnny" (1978)
• "Don Giovanni" (1979)
• "Peter" (1979)
• "A Portrait of Elmer" (1979)
• "Adolescence" (1979)
• "Snow" (1979)
• "Moonlight" (1979)
• "With Caution and Dispatch" (1979)
• "Hog Pawn" (1979)
• "A Dangerous Man" (1979)
• "A Return" (1979)
• "The Big Shot" (1979)
• "Once Aboard the Lugger (II)" (1979)
• "Dull Tale" (1979)
• "Evangeline" (1979)
• "Love" (1988)
• "Christmas Tree" (1995)
• "Rose of Lebanon" (1995)
• "Lucas Beauchamp" (1999)