Raonik
Raonik, u literaturi na bosanskom poznatiji pod latinskim imenom vomer, je jedna od neparnih kostiju lica u lobanji čovjeka. Nalazi se u srednjesagitalnoj liniji, a zglobljava se sa klinastom, sitastom, a lijevo i desno, sa nepčanim, kao i sa gornjrviličnom kostima. Formira donji dio nosne pregrade, a sa gornjim dijelom okomitu ploču sitaste kosti.[1][2][3][4]
| Raonik (Vomer) | |
|---|---|
 Raonik (vomer) je obilježen na lijevoj strani. | |
 Kosti i hrskavice nosne pregrade – desna strana (Vomer je vidljiv na dnu, lijevo.) | |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.170 |
| MeSH | A02.165.407.600 |
| TA | A02.1.11.001 |
| FMA | 9710 |
| Anatomska terminologija | |
Struktura
urediGornji rub vomera, sa svake strane, sadrži koštane krilaste nastavke (alae vomeris), koji su na svakoj strani spojeni je sa vrškom klinaste kosti i sa klinastim nastavkom nepčane kosti.
Donji rub vomera je spojen sa grebenovima gornje vilice i nepčane kosti. Prednji rub je najduži, a njegova gornja polovina je spojena je sa okomitom pločom sitaste kosti (lamina perpendicularis ). Donja onja polovina je konkavna za vezanje sa donjim rubom hrskavice nosne pregrade.[4][5][6]
Stražnji rub raonika je slobodan i razdvaja dvije šupljine hoane.
Rubovi
urediGornji rub' je najdeblji, a predstavlja duboku brazdu, obostrano ograničenu horizontalno projicirajućeg proširenja kosti – pod nazivom krilo raonika. Brazda razdu prima šiljak klinaste kosti, dok se margina krila zglobljava sa usminskim (vaginalnim) nastavkom medijalnih krilastih ploča iza klinaste kosti, a sa klinastim nastavkom nepčana kost|nepčanih kostiju]] ispred. Donjio rub se zglobljava sa grebenom kojeg forniraju gornje vilice nepčane kosti. Prednji rub je najduža kosina prema dolje i naprijed. Njegova gornja polovina je spojena sa vertikalnon pločom sitaste kosti. Donja polovina udubljena za donji rub pregradne nosne hrskavice. Zadnji rub je slobodan i bez koštanih zglobljavanja; konkavan je i razdvaja hoane
Zglobljavanja
urediRaonik se zglobljava sa šest kostiju:
- dvije lobanjske: klinasta i sitasta;
- četiri kosti lica: dvije gornjeviličnee i dvije nepčane kosti.
Također se zglobljava i sa hrskavičnom nosnom pregradom.
Funkcija
urediVomeronazalni organ, zvani Jacobsonov organ, je hemoreceptorni organ, koji je imenovan po bliskosti vomera i nosnih kostiju, a posebno je razvijen kod životinja kao što su mačke. Misli se da je povezan i sa percepcijom određenih feromona. Postoje pretpostavke da sličnu ulogu kod čovjeka ima tzv. vomerni organ.
Ostale životinje
urediKod košljoriba, raonici su spljošteni, upareni, kosti koje čine prednji dio krova usta, odmah iza premaksilske kosti. U mnogim vrstama, oni imaju zube, dopunu onima pravim u vilicama; u nekih izumrlih vrsta, zubi na vomerima su zapravo veći u primarnom setu.[5][6]
U vodozemaca i gmizavaca, raonici postaju uži, zbog prisustva uvećanih hoana (unutrašnjih dijelova nozdrva) na obje strane. Oni se mogu dodatno proširiti natrag u vilice. Kod ptica, obično su mali, gdje čine gornji zadnji dio kljuna, koji se ponovo se nalazi između hoana.[7]
Kod sisara, vomeri su postali još uži i spojeni u jednu, vertikalno orijentiranu kosti. Razvoj tvrdog nepca ispod vomer znači da se kost sada nalazi u nosnoj komori, odvojeno od usta.[7]
Dodatne slika
uredi-
-
-
-
Medijalni zid lijeve nosne šupljine sa raonikom in situ -
Raonik -
Baza lobanje – donja površina -
Sagittal section of skull. -
-
Raonik -
Raonik
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Illustrated Anatomy of the Head and Neck, Fehrenbach and Herring, Elsevier, 2012, page 52
- ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ a b Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ a b Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ a b Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 220–243. ISBN 0-03-910284-X.
