[go: up one dir, main page]
Wikipedia

San Francisco

grad i okrug u Kaliforniji, Sjedinjene Američke Države
37°46′45.48″N 122°25′9.12″W / 37.7793000°N 122.4192000°W / 37.7793000; -122.4192000

San Francisco je kulturni, komercijalni i finansijski centar i 4. najveći grad u Kaliforniji nakon Los Angelesa, San Diega i San Josea. Također je jedini grad-okrug u ovoj saveznoj državi[13] te obuhvata sjeverni kraj istoimenog poluostrva. Najgušće je naseljeni veći grad (sa brojem stanovnika većim od 200.000 ljudi) u Kaliforniji i drugi grad po gustoći naseljenosti u SAD-u, odmah iza New Yorka.[14] San Francisco je četvrti po veličini grad u Kaliforniji. Po broju stanovnika nalazi se na 14. mjestu u SAD-u; po procjeni iz 2013. imao ih je 837.442.[10] Grad i okolno područje poznati su kao Zalivska oblast San Franciska, koja je dio kombinirane statističke površine gradova San Josea, San Franciska i Oaklanda s procijenjenim brojem od 8,5 miliona stanovnika.

San Francisco
Grad-okrug
Od gornje slike, slijeva nadesno: Red kuća napravljenih u viktorijanskom stilu, krivudava Ulica Lombard, žičare San Franciska, dugina zastava u distriktu Castro i most "Golden Gate".
Zastava
Grb
Službeni naziv: City and County of San Francisco
(bosanski: Grad i okrug San Francisco)
Slogan: Oro en Paz, Fierro en Guerra
(bosanski: Zlato u miru, željezo u ratu)
Nadimak: The City by the Bay; Fog City; San Fran;[1] Frisco (zastario);[2][3][4][5] The City that Knows How (zastario);[6] Baghdad by the Bay (zastario);[7] The Paris of the West[8]
Država  Sjedinjene Američke Države
Savezna država Kalifornija
Okrug San Francisco
Nadmorska visina 16 m
Koordinate 37°46′45.48″N 122°25′9.12″W / 37.7793000°N 122.4192000°W / 37.7793000; -122.4192000
Površina
 - Zemlje 121,4 km2
 - Voda 479,2
 - Grad 600,6[9] km2
 - Metro 9.128 km2
Stanovništvo   (2013[10])
 - Metro 4.516.276
 - Grad 837.442
 - CSA 8.469.854
Gustoća
 - Grad 6.898 /km2 
Gradonačelnik London Breed (Demokrati)
Vremenska zona PVZ (UTC-8)
 - ljeto PVZ (UTC-7)
Poštanski broj 94102–94105, 94107–94112, 94114–94134, 94137, 94139–94147, 94151, 94158–94161, 94163–94164, 94172, 94177, 94188[11]
Pozivni broj 415/628[12]
FIPS kod 06-67000 (grad)
06-075 (okrug)
Veb-sajt: www.sfgov.org

San Francisco (špa. Sveti Franjo) osnovan je 29. juna 1776, kad su španski kolonisti sagradili tvrđavu na Golden Gateu i imenovali je po Franji Asiškom.[15] Nakon pronalaska rezervi zlata 1848. te srebra 1859. grad doživljava period ubrzanog širenja i postaje najveći grad na zapadnoj obali u to vrijeme. Zbog porasta broja stanovništva, grad je 1856. ujedno postao i okrug.[16] Nakon što je u potpunosti bio uništen u zemljotresu i požaru 1906,[17] grad je brzo obnovljen i 9 godina kasnije već je bio domaćin Međunarodne izložbe "Panama-Pacific". Tokom Drugog svjetskog rata služio je kao luka za ukrcavanje vojnika i ostalih službenika koji su upućivani na pacifičko ratište.[18] Niz događaja, poput povratka vojnih lica, masovne imigracije, rasta hipijevske protivkulture, seksualne revolucije i porasta broja mirovnih pokreta zbog umiješanosti SAD-a u Vijetnamski rat, kao i ostala dešavanja koja su dovela do "Ljeta ljubavi" i pokreta za prava LGBT-osoba, utemeljili su San Francisco kao centar liberalnog aktivizma u SAD-u. U političkom smislu, građani značajno favoriziraju liberalne stranke, poput Demokratske.

San Francisco je popularno turističko odredište[19] poznato po svježim ljetima, magli, strmim brežuljcima, mješavini arhitektonskih stilova i popularnim znamenitostima, poput mosta "Golden Gate", žičara, ostrva Alcatraza i Kineske četvrti. Također je sjedište sljedećih tehnoloških kompanija: Gap Inc, Pacific Gas and Electric Company, Yelp, Pinterest, Twitter, Uber, Mozilla, Craigslist i mnogih drugih.

Historija

uredi
Hronološka pripadnost

  Špansko Carstvo (1776–1821)
  Prvo Meksičko Carstvo (1821–1823)
  Meksiko (1823–1848)
  Kalifornijska Republika (1846)
  SAD (1848–danas)

 
Misija Sv. Franjo Asiški (misija Dolores)

Najraniji arheološki dokazi ljudske prisutnosti na teritoriji današnjeg San Franciska datiraju iz perioda oko 3000. p. n. e.[20] Grupa Yelamu naroda Ohlone boravila je u nekoliko manjih sela kada su 2. novembra 1769. došli španski kolonisti, koje je predvodio Gaspar de Portolà, što je prva dokumentirana posjeta Evropljana zalivskoj oblasti San Franciska.[21] Sedam godina kasnije, 28. marta 1776, Španci su osnovali vojnu bazu Presidio, nakon koje su osnovali misiju "Sv. Franjo Asiški" (poznatu još pod imenom "Dolores"), koju je osnovao Juan Bautista de Anza.[15]

Nakon stjecanja nezavisnosti od Španije 1821. područje je postalo dio Meksika. Pod meksičkom vladavinom sistem misija postepeno je ukinut i zemljišta su privatizirana. 1835. godine Englez William A. Richardson formirao je prvo nezavisno imanje[22] blizu sidrišta na današnjem području trga Portsmouth. Zajedno s alkaldeom Franciscom de Harom osmislio je ulični plan za prošireno naselje i grad pod imenom Yerba Buena, što je počelo privlačiti američke doseljenike. Komodor John D. Sloat pripojio je Kaliforniju SAD-u 7. jula 1846. tokom Meksičko-američkog rata te je kapetan John B. Montgomery došao do naselja Yerba Buena da bi ga nakon 2 dana pripojio. Yerba Buena preimenovana je u San Francisco 30. januara sljedeće godine te je na kraju rata Meksiko službeno ustupio teritoriju SAD-u. Uprkos privlačnom položaju San Franciska kao luke i pomorske baze, grad je i dalje bio manje naselje s negostoljubivom geografijom.[23]

 
Francis Samuel Marryat, Vrh San Franciska u Kaliforniji, gleda na zaliv, M. & N. Hanhart, hromolitografija (1849)
 
Luka San Franciska 1851.

Kalifornijska zlatna groznica sa sobom je dovela mnoštvo tragača za blagom. Tragači za zlatom, zajedno sa svojim hljebom od kiselog tijesta,[24] gomilali su se u San Francisku na račun grada Benicije,[25] podigavši broj stanovnika sa 1.000 na 25.000 do decembra 1849.[26] Želja za nezamislivim bogatstvom bila je toliko velika da su posade odmah pri iskrcavanju napuštale brodove i jurile ka zlatnim poljima, ostavivši gomilu jarbola u luci San Franciska.[27] Kalifornija je vrlo brzo postala savezna država SAD-a te je vojska sagradila Fort Point blizu moreuza Golden Gate i tvrđavu na ostrvu Alcatrazu kako bi osigurala zalivsku oblast San Franciska. Otkriće srebra, uključujući Comstockove žile srebra 1859, također je znatno doprinijelo porastu broja stanovništva.[28] Pošto su gomile ljudi dolazile kako bi se obogatile, nepoštivanje zakona bilo je često i dio grada Barbary Coast postao je poznat kao utočište kriminalaca i središte prostitucije i kockanja.[29]

Poduzetnici su nastojali kapitalizirati bogatstvo koje je proisteklo od Kalifornijske zlatne groznice. Prvi uspjesi ostvareni su u bankarstvu osnivanjem kompanija Wells Fargo 1852. i Kalifornijske banke 1864. Razvoj luke San Franciska i stvaranje pristupa željezničkom sistemu u istočnom dijelu SAD-a 1869. preko nove Pacifičke željeznice (grad je nerado pružio pomoć za izgradnju ove željeznice[30]) omogućili su zalivskoj oblasti San Franciska da postane centar trgovine. Levi Strauss započeo je biznis s tekstilnom robom, a Domingo Ghirardelli počeo je s proizvodnjom čokolade kako bi udovoljili potrebama novih stanovnika. Imigrantski radnici učinili su grad višejezičkim, te su kineski radnici na željeznici napravili Kinesku četvrt. Već 1870. Azijati su sačinjavali 8% stanovništva.[31] Prva žičara počela je s prijevozom građana San Franciska 1873. Veći broj građevina počeo se praviti u viktorijanskom stilu, a civilne vođe vodile su kampanje za izgradnju prostranog javnog parka, što je rezultiralo planovima za park Golden Gate. Građani su sagradili škole, crkve, kina i sva obilježja građanskog života. Presidio se razvio u najvažniji američki vojni objekt na Pacifičkoj obali.[32] Do 1890. broj stanovnika San Franciska popeo se na 300.000 te je time postao 8. grad po veličini u SAD-u u to vrijeme. San Francisco je već oko 1901. bio veliki grad poznat po svom kitnjastom stilu, skupim hotelima, razmetljivim vilama na Nob Hillu i uspješnoj umjetničkoj sceni.[33] Prva sjevernoamerička epidemija kuge pogodila je San Francisco 1900. i trajala je sve do 1904.[34]

Veliki zemljotres pogodio je San Fransico i sjevernu Kaliforniju 18. aprila 1906. u 05:12. Kako su se zgrade rušile, oštećeni gasovodni sistem izazvao je požar, koji se brzo proširio gradom i gorio izvan kontrole nekoliko dana. Budući da vodovodna mreža nije bila u funkciji, artiljerijski korpus Presidio pokušao je suzbiti požar koristeći dinamit da sruši blokove zgrada kako bi napravio protivpožarne pregradne zidove.[35] Više od tri četvrtine grada ležalo je u ruševinama, uključujući skoro cijeli centar grada.[17] Tadašnji izvještaji prijavili su da je 498 ljudi izgubilo živote, dok savremene procjene dižu ovaj broj na nekoliko hiljada.[36] Više od 400.000 stanovnika ostalo je bez domova.[37] Izbjeglice su se privremeno naselile u kamp naselja u parku Golden Gate, Presidiju, na plažama i drugim mjestima. Mnoštvo stanovnika trajno se preselilo u East Bay.

 
"Nikada u historiji ovakav moderan i carski grad nije uništen. Nema više San Franciska." – Jack London nakon zemljotresa i požara u San Francisku 1906.[38]
 
Palača lijepih umjetnosti na Međunarodnoj izložbi "Panama-Pacific" 1915.

Obnova je bila brza i izvođena je u velikim razmjerima. Odbivši prijedlog za potpunu rekonstrukciju ulične mreže (onakva kakva je bila), građani San Franciska fokusirali su se na brzinu.[39] Gianninijeva Banka Italije, koja će kasnije postati Banka Amerike, davala je kredite znatnom broju ljudi koji nisu imali sredstava za život. Utjecajna asocijacija za planiranje i urbanističko istraživanje (SPUR) osnovana je 1910. kako bi se bavila kvalitetom udomljavanja nakon zemljotresa.[40] Zemljotres je ubrzao razvoj zapadnih naselja koja su preživjela požar, uključujući Pacific Heights, u kojem je većina bogataša ponovo izgradila svoje kuće.[41] Uništene vile u Nob Hillu postale su hoteli. Gradska vijećnica ponovo je izgrađena u stilu secesije i grad je proslavio svoj preporod na Međunarodnoj izložbi "Panama-Pacific" 1915.[42]

Tokom ovog razdoblja izgrađen je veći dio gradske infrastrukture. U septembru 1912. gradonačelnik James Rolph angažirao je građevinskog inženjera Michaela O'Shaughnessyja kao glavnog inženjera za grad kako bi nadgledao izgradnju rezervoara Twin Peaks, tunelâ Stockton Street i Twin Peaks, općinske željeznice San Franciska, pomoćnog vodovoda i nove kanalizacije. O'Shaughnessy je od 1915. do 1927. omogućio izgradnju tramvajskog sistema San Franciska, čije su vozne linije J, K, L, M i N aktivne i danas. Najveći utjecaj na San Francisco imali su O'Shaughnessyjeva brana, rezervoar Hetch Hetchy i akvadukt Hetch Hetchy.[43] Obilna vodoopskrba omogućila je San Francisku da se razvije u grad koji je danas.

 
Most San Francisco–Oakland u izgradnji 1935. Izgradnja je trajala 40 mjeseci.

San Francisco je u narednih nekoliko godina učvrstio svoj položaj kao glavni finansijski grad; kad je 1929. došlo do kraha berze, nijedna banka iz San Franciska nije propala.[44] Čak naprotiv, Velika depresija bila je razdoblje u kojem je San Francisco poduzeo dva velika građevinska projekta, istovremeno izgradivši mostove San Francisco–Oakland i "Golden Gate", završivši prvi 1936, a drugi 1937. Tokom ovog razdoblja Ostrvo Alcatraz, koje je prije korišteno kao vojni zatvor, postalo je lokacija saveznog zatvora maksimalne sigurnosti, u koji su bili smješteni poznati zatvorenici, poput Ala Caponea i Roberta Franklina Strouda, koji je nosio nadimak Alkatraski ptičar. San Francisco je kasnije proslavio svoju ponovo stečenu grandioznost Međunarodnom izložbom "Golden Gate" 1939. i 1940. Ostrvo Treasure napravljeno je usred zaliva kako bi se na njemu održala ova izložba.

 
USS San Francisco ispod mosta Golden Gate 1942. tokom Drugog svjetskog rata

Mornaričko brodogradilište Hunters Point postalo je središte aktivnosti, a Fort Mason glavna luka za ukrcavanje vojnika koji su upućivani na Pacifički front tokom Drugog svjetskog rata.[18] Iznenadna potreba za radnicima privukla je mnoštvo ljudi u ovo područje, pogotovo Afroamerikance s juga SAD-a. Mnogi vojnici koji su se vratili sa službe u inozemstvu i civili koji su prvobitno došli samo da rade odlučili su ostati u gradu nakon završetka rata. Povelja Ujedinjenih nacija, kojom su formirane Ujedinjene nacije, potpisana je u San Francisku 1945, a sporazumom u San Francisku 1951. službeno je završen rat s Japanom.

Projekti urbanističkog planiranja sredinom 1950-ih i 1960-ih označili su rušenje i ponovnu gradnju susjedstava na zapadnoj strani grada, kao i novih autoputeva, od kojih je samo djelić izgrađen prije no što je gradska opozicija zaustavila izgradnju.[45] Korištenje kontejnera učinilo je pristaništa San Franciska zastarjelim, pa su aktivnosti utovara i istovara tereta premještene u veću luku u Oaklandu.[46] Grad je počeo gubiti industrijske poslove i prebacio je ekonomski fokus na turizam, kao najvažniji dio gradske ekonomije.[47] Predgrađa su rasla vrlo brzo tako da je San Francisco prošao kroz veliku demografsku promjenu jer je jedan broj bijelaca napustio grad, a zamijenili su ih useljenici iz Azije i Južne Amerike.[48][49] Od 1950. do 1980. grad je izgubio preko 10% stanovništva.

San Francisco je tokom ovog razdoblja postao magnet za američku protivkulturu. Spisatelji bitničke generacije podstakli su renesansu San Franciska i središte postavili u susjedstvu North Beach 1950-ih.[50] Hipiji su pohrlili u Haight-Ashbury 1960-ih, s najvećim brojem tokom Ljeta ljubavi 1967.[51] U tzv. "Zebra ubistvima" 1974. stradalo je najmanje 16 ljudi.[52] 1970-ih grad je postao centar za pokrete za prava LGBT-osoba te se Castro pojavio kao urbano LGBT-selo; Harvey Milk izabran je u Općinsko vijeće, ali je 1978. izvršen atentat na njega i gradonačelnika, Georgea Mosconea.[53]

Banka Amerike završila je izgradnju zgrade 555 California Street 1969, a Piramida Transamerica završena je 1972,[54] što je pokrenulo talas "menhetnizacije", koji je trajao do kraja 1980-ih – razdoblje izgradnje nebodera u centru grada.[55] 1980-e bile su period u kojem se dramatično povećao broj beskućnika; taj problem i danas je prisutan u gradu uprkos nekolicini pokušaja da se riješi.[56] Zemljotres u Loma Prieti 1989. prouzrokovao je uništenje i ljudske žrtve širom Zalivske oblasti. U San Francisku je oštetio građevine u distriktu Marina i South of Marketu i ubrzao uništenje već oštećenog autoputa Embarcadero i većeg dijela Centralnog autoputa, dozvoljavajući gradu da ponovo izgradi Embarcadero kao historijsku lučku četvrt u centru grada i revitalizira susjedstvo Hayes Valley.

U posljednjih 20 godina desila su se dva "buma" prouzrokovana internetskom industrijom. Prvi je bio krajem 1990-ih (tzv. "dot-com bum"), tokom kojeg su novonastale nezavisne kompanije oživile ekonomiju San Franciska. Veliki broj poduzetnika i programera preselio se u grad, a slijedili su ih marketinški, dizajnerski i prodajni stručnjaci, mijenjajući društveni pejzaž budući da su prijašnja siromašna susjedstva postala sve džentrificiranija.[57] Potražnja za novim domovima i radnim prostorom pokrenula je drugi bum izgradnje nebodera i sličnih građevina, ovog puta u distriktu South of Market.[58] Broj stanovnika je zaključno sa 2000. godinom premašio prijašnji rekord iz 1950. Kad je ovaj ekonomski balon pukao 2001, mnoge kompanije su zatvorene te su otpustile svoje zaposlenike. Uprkos ovome, visoka tehnologija i poduzetništvo i dalje su jedni od stubova ekonomije San Franciska. Sredinom prve decenije 21. stoljeća počeo je bum društvenih medija, tako da je San Francisco postao popularna lokacija za tehnološke urede i popularno mjesto za življenje za ljude koji su bili zaposleni u kompanijama Silicijske doline, kao što je Google.[59]

Geografija

uredi
 
Poluostrvo San Francisco

San Francisco se nalazi na zapadnoj obali SAD-a, na sjevernom kraju istoimenog poluostrva i dobro je povezan s Tihim okeanom i zalivom San Franciska. Nekoliko slikovitih ostrva, poput Alcatraza, Treasurea i Yerba Buene, kao i malih dijelova Alamede, Red Rocka i Ostrva anđela, dio su grada. Dio grada su i nenastanjena ostrva Farallon, 43 km od obale. Kopneno područje grada tvori kvadrat dimenzija 11 x 11 km iako cijelo područje, uključujući vodene površine, ima površinu od skoro 600 km2.

 
Automobili putuju ulicom Lombard kako bi se spustili niz Russian Hill.

Unutar granica grada postoji više od 50 brda.[60] Neka susjedstva dobila su naziv po brdu na kojem se nalaze, poput Nob Hilla, Potrero Hilla i Russian Hilla. Blizu geografskog centra grada nalaze se manje naseljena brda. Twin Peaks, par brda koja formiraju jednu od najviših tačaka grada, predstavljaju dobro mjesto za pogled na grad. Najviše brdo San Franciska, Mount Davidson, visoko je 283 m i na njemu stoji krst visine 31 m sagrađen 1934.[61] Nad ovim područjem dominira Sutro, veliki crveno-bijeli radijski i TV-toranj.

Obližnji rasjedi San Andreas i Hayward odgovorni su za većinu zemljotresa iako nijedan fizički ne prolazi kroz grad. Rasjed San Andreas prouzrokovao je zemljotrese 1906. i 1989. Manji zemljotresi dešavaju se redovno. Prijetnja od većih zemljotresa igra veliku ulogu u razvoju gradske infrastrukture. Izgrađen je rezervni vodovodni sistem, a grad je nekoliko puta mijenjao svoje kodekse za gradnju, zahtijevajući modernizaciju starijih zgrada i više inženjerske standarde za novoizgrađene objekte.[62] Uprkos ovome, i dalje postoje hiljade manjih zgrada podložnih šteti u slučaju zemljotresa.[63] USGS počeo je izdavati prognozu za zemljotrese za Kaliforniju,[64] koja izrađuje modele dešavanja zemljotresa u Kaliforniji.

Obala San Franciska proširila se izvan svojih prirodnih ograničenja. Cijela susjedstva, poput Marine, Mission Baya, Hunters Pointa, kao i veći dijelovi Embarcadera nalaze se na područjima deponija. Ostrvo Treasure izgrađeno je od materijala iskopanog iz zaliva i onog nastalog gradnjom tunela kroz ostrvo Yerba Buenu tokom pravljenja mosta San Francisco–Oakland. Takvo zemljište zna biti nestabilno tokom zemljotresa. Rezultirajuća likvefakcija tla stvara znatnu štetu imovini koja je izgrađena na ovom području, kao što se desilo u distriktu Marina tokom zemljotresa u Loma Prieti 1989.[65] Većina prirodnih vodotoka grada, poput Islais Creeka i Mission Creeka, pretvorena je u odvodne kanale, preko kojih je sagrađeno još objekata, iako komisija za komunalije razmatra prijedloge za obnavljanje nekih vodotoka.[66]

Gradski pejzaž

uredi
 
Centar San Franciska (pogled s Twin Peaksa u oktobru 2006)
 
Centar San Franciska u sumrak (pogled s Twin Peaksa u junu 2011)

Susjedstva

uredi
 
Kineska četvrt jedno je od najstarijih naselja Kineza i jedno od najvećih u Sjevernoj Americi.

Historijski centar San Franciska je sjeveroistočni kvadrant grada, koji okružuju Market Street i riva. Ovdje se nalazi Finansijski distrikt, u blizini kojeg je Union Square, glavno mjesto za kupovinu i hotele. Žičare voze putnike uza strmine do vrha Nob Hilla, koji je nekad bio centar poslovnih tajkuna, te ih dovodi do turističkih atrakcija na rivi, Fisherman's Wharfa i Pristaništa 39, s restoranima koji serviraju posebnu vrstu rakova koji se dobijaju od još uvijek aktivne ribolovne industrije. U ovom kvadrantu nalaze se i Russian Hill, stambeno susjedstvo, u kojem se nalazi poznata krivudava ulica Lombard, zatim North Beach (poznat i kao Mala Italija), koji je bio prijašnji centar bitničke generacije, i Telegraph Hill, u kojem je toranj Coit. Između Russian Hilla i North Beacha nalazi se Kineska četvrt, najstarije mjesto naseljeno Kinezima u Sjevernoj Americi.[67][68][69][70] Distrikt South of Market, koji je nekad bio industrijsko jezgro San Franciska, podvrgnut je znatnim razvojnim promjenama nakon izgradnje stadiona AT&T Park i pojavljivanja malih kompanija. Ovo područje popunjavaju novi neboderi, stanovi, kao i apartmani. Daljnji razvoj dešava se južno od Mission Baya, bivše željezničke garaže, koja danas graniči sa drugim kampusom Univerziteta Kalifornije.

Zapadno od centra grada, nasuprot Aveniji Van Ness, nalazi se veliko susjedstvo Western Addition, u koje se nakon Drugog svjetskog rata doselio veliki broj Afroamerikanaca. Western Addition obično se dijeli na nekoliko manjih susjedstava, uključujući Hayes Valley, Fillmore i Japanska četvrt, koja je prije bila najveće naselje Japanaca u Sjevernoj Americi, ali je izgubila tu titulu nakon što je dosta Japanaca nasilno iseljeno tokom Drugog svjetskog rata. Western Addition preživio je zemljotres 1906. s većinom viktorijanskih građevina potpuno čitavih, uključujući poznate "Obojene dame", koje se nalaze u Alamo Squareu. Južno, u blizini geografskog centra grada, nalazi se distrikt Haight-Ashbury, koji je poznat po hipijevskoj kulturi 1960-ih. U njemu su danas neki od najskupljih butika[71] i nekoliko kontroverznih maloprodajnih lanaca[72] iako i dalje zadržava svoj boemski karakter. Sjeverno od Western Additiona nalazi se Pacific Heights, bogato susjedstvo s vilama koje su sagradili bogataši nakon zemljotresa 1906. Direktno sjeverno od Pacific Heightsa nalazi se Marina, susjedstvo popularno među mladim profesionalcima, koje je većinom izgrađeno na zemlji "otetoj" od zaliva.[73]

 
Piramida Transamerica, najviša zgrada u San Francisku

U jugoistočnom kvadrantu grada nalazi se Distrikt Mission, koji su u 19. stoljeću naselili Kalifornijci i useljenici iz Njemačke, Irske, Italije i skandinavskih zemalja koji su pripadali radničkoj klasi. Talas srednjoameričkog stanovništva naselio se u Missionu tokom 1910-ih, a useljenici iz Meksika postali su najdominantniji tokom 1950-ih.[74] Posljednjih godina Džentrifikacija je promijenila demografiju dijelova Missiona s Lationamerikanaca na 20-godišnje profesionalce. Noe Valley jugozapadno i Bernal Heights južno postaju sve popularniji za mlade porodice sa djecom. Istočno od Missiona nalazi se Potrero Hill, prventstveno stambeno susjedstvo koje sadrži jedne od najboljih pogleda na centar San Franciska. Zapadno od Missiona nalazi se područje historijski poznato kao Eureka Valley, sada popularno zvano Castro, koje je jednom bilo područje na Skandinavce i Irce iz radničke klase. Postalo je prva i najpoznatija gej-četvrt i sad je centar gej-života u gradu.[75] Distrikt Excelsior, koji se nalazi blizu južne granice grada, etnički je najraznovrsnije naselje u San Francisku. Naseljeno većinom Afroamerikancima, Bayview-Hunters Point, u krajnjem jugoistočnom uglu grada, jedno je od najsiromašnijih susjedstava i ima visoku stopu kriminala iako je bilo fokus nekoliko projekata oživljavanja i urbanističkog renoviranja.

Izgradnja tunela Twin Peaks 1918. godine povezala je jugozapadna susjedstva s centrom grada tramvajem, ubrzavajući izgradnju West Portala i obližnjeg Forest Hilla i St. Francis Wooda. Idući dalje ka zapadu, sjeverno od parka Golden Gate i protežući se sve do Tihog okeana, nalazi se Sunset, veliko susjedstvo u kojem većinu stanovništva čine Azijati iz radničke klase.[76] U sjeverozapadnom kvadrantu grada nalazi se Richmond, također većinom naseljen ljudima iz srednje klase, ali ima i nešto Azijata i ruskih i ukrajinskih useljenika. Ova područja zajedno se nazivaju The Avenues (bosanski: Avenije). Oba distrikta ponekad se mogu podijeliti u dva regiona: Vanjski Richmond i Vanjski Sunset mogu se odnositi na zapadne dijelove oba distrikta dok se Unutrašnji Richmond i Unutrašnji Sunset odnose na istočne dijelove ovih distrikta.

Klima

uredi

Popularni citat, koji se pogrešno pripisuje Marku Twainu, glasi: "Najhladnija zima koju sam ikad iskusio bila je ljeto u San Francisku".[77][78] San Francisco je karakterističan po mediteranskoj klimi[79] sa svježim ljetima, koja vlada duž obale Kalifornije i koja "uopćeno ima vlažne, blage zime i suha ljeta".[80] Budući da je okružen vodom s tri strane, Kalifornijska struja znatno utječe na vrijeme u San Francisku i promjene temperature, uzrokujući izrazito blagu klimu cijele godine s malo varijacija u temperaturi po godišnjim dobima.

 
Magla je česta pojava tokom ljeta u San Francisku.

Među većim gradovima u SAD-u San Francisco ima najhladnije prosječne dnevne, minimalne i maksimalne temperature za juni, juli i august.[81] Tokom ljeta vrući zrak diže se u dolinama u unutrašnjosti Kalifornije i stvara područje niskog pritiska, koje privlači vjetrove iz Sjevernopacifičkog anticiklona kroz Golden Gate, što stvara hladne vjetrove i maglu, po kojima je grad poznat.[82] Magla ima vlastiti račun na Twitteru, @KarlTheFog, koji prati znatan broj ljudi.[83] Manje se pojavljuje u istočnim susjedstvima i tokom poznog ljeta i rane jeseni budući da su to najtoplija razdoblja godine.

Zbog oštre topografije i utjecaja mora San Francisco ima mnoštvo mikroklima. Velika brda u geografskom centru grada odgovorna su za 20-postotnu varijaciju u godišnjim padavinama između različitih dijelova grada. Također štite susjedstva koja su neposredno na istoku u odnosu na njih (kao što je Noe Valley) od maglovitih, ponekad veoma hladnih i vjetrovitih uvjeta koji se mogu doživjeti u Sunsetu; San Francisco je sunčaniji za one koji žive na istočnoj strani grada, s prosjekom od 260 vedrih i samo 105 oblačnih dana godišnje.

Temperature dostignu ili pređu 27 °C samo 21 ili 23 dana godišnje (prosječno) u centru grada i na Međunarodnom aerodromu u San Francisku (poznat po skraćenici SFO).[84] Sušno razdoblje od maja do oktobra može biti blago i toplo s prosječnom dnevnom temperaturom od 17,1 °C u septembru.[84] Kišovito razdoblje od novembra do aprila malo je hladnije, s najnižom prosječnom temperaturom od 10,7 °C u januaru.[84] U godini budu prosječno 73 kišna dana, a prosječna godišnja količina padavina iznosi 601 mm.[84] Variranje količine padavina od godine do godine visoko je; u 2013, koja je u Kaliforniji bila izuzetno sušna, u centru San Franciska palo je svega 142 mm, što je najmanje od 1849, otkad se vode podaci.[84] Snijeg je rijetka pojava u gradu; pao je samo 10 puta od 1852, posljednji put 1976, kad je palo 130 mm na Twin Peaks.[85][86]

Najviša izmjerena temperatura iznosila je 39 °C 17. jula 1988. i 14. juna 2000, a najniža −3 °C 11. decembra 1932.[87] Nacionalna meteorološka služba pruža grafike[88] koje prikazuju informacije u donjoj tabeli kako bi se mogao prikazati tipični godišnji iznos padavina i temperatura po mjesecima.

Prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, San Francisco spada u zonu 10b u pogledu otpornosti biljaka na mraz.[89]

Podaci za područje centra grada[90] Prosječne temperature 1981–2010.[84]
JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Prosječna temperatura (°C)10,712,212,813,414,215,315,716,417,116,413,710,9Ø14,1
Najviša prosječna temperatura (°C)13,815,716,617,317,919,119,220,121,220,717,313,9Ø17,7
Najniža prosječna temperatura (°C)7,68,69,29,610,611,612,312,812,812,110,17,8Ø10,4
Padavine (mm)114,3113,182,837,117,84,101,55,328,480,3115,8Σ600,5
Broj kišnih dana11,711,111,06,53,81,50,31,01,73,98,911,6Σ73
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
13,8
7,6
15,7
8,6
16,6
9,2
17,3
9,6
17,9
10,6
19,1
11,6
19,2
12,3
20,1
12,8
21,2
12,8
20,7
12,1
17,3
10,1
13,9
7,8
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
114,3
113,1
82,8
37,1
17,8
4,1
0
1,5
5,3
28,4
80,3
115,8
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: NOAA (sun 1961–1974)[84][91][92]
Podaci za SFO aerodrom, prosječne temperature 1981–2010.
JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Prosječna temperatura (°C)10,211,612,713,815,316,817,618,118,216,613,210,3Ø14,5
Najviša prosječna temperatura (°C)13,515,316,718,219,821,422,222,632,121,317,213,7Ø19,5
Najniža prosječna temperatura (°C)6,87,98,79,510,912,113,013,513,211,89,37Ø10,3
Padavine (mm)106,4103,175,232,811,92,8014,324,160,5102,4Σ524,5
Broj kišnih dana11,41110,763,31,10,20,41,43,2811,1Σ67,8
Prosječna vlažnost zraka (%)78,375,873,270,971,271,473,274,571,971,974,877,5Ø73,7
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
13,5
6,8
15,3
7,9
16,7
8,7
18,2
9,5
19,8
10,9
21,4
12,1
22,2
13,0
22,6
13,5
32,1
13,2
21,3
11,8
17,2
9,3
13,7
7
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
106,4
103,1
75,2
32,8
11,9
2,8
0
1
4,3
24,1
60,5
102,4
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: NOAA (relative humidity 1961–1990)[84][93][94]

Demografija

uredi
Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika 		Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1860. 56.802 –
1870. 149.473 163,1 %
1880. 233.959 56,5 %
1890. 298.997 27,8 %
1900. 342.782 14,6 %
1910. 416.912 21,6 %
1920. 506.676 21,5 %
1930. 634.394 25,2 %
1940. 634.536 0 %
1950. 775.357 22,2 %
1960. 740.316 −4,5 %
1970. 715.674 −3,3 %
1980. 678.974 −5,1 %
1990. 723.959 6,6 %
2000. 776.733 7,3 %
2010. 805.235 3,7 %
Izvori:[10][26][95][96]
Također pogledajte: Datoteka:SFPopulation.svg

Prema popisu stanovništva iz 2010,[97] San Francisco je imao 805.235 stanovnika. Bio je drugi veći grad u SAD-u po gustoći naseljenosti sa 6632 st/km2 (među gradovima sa više od 200.000 stanovnika).[14]

San Francisco je fokusna tačka Zalivske oblasti San Franciska i formira dio metropolitanskog statističkog područja San Francisco–Oakland–Fremont, koje obuhvata 4,5 miliona ljudi. Također se navodi u većem kombiniranom statističkom području od 12 okruga, odnosno San Jose-San Francisco-Oakland, koje obuhvata 8,4 miliona ljudi i peto je područje po veličini u SAD-u prema podacima iz 2013.[98] Najnovija procjena iz jula 2013. povećava broj stanovnika na 837.442.[10]

Rase i etnicitet

uredi

Prema popisu iz 2010, ethnička struktura San Franciska bila je sljedeća: 390.387 bijelaca (48,1%), 267.915 Azijata (33,3%), 48.870 Afroamerikanaca (6,1%), 4.024 domorodaca (0,5%), 3.359 Pacifičkih ostrvljana (0,4%), 53.021 drugih rasa (6,6%) i 37.659 ljudi sa dvije ili više rase (4,7%). Bilo je 121.744 Latinoamerikanaca bilo koje rase (15,1%).

Bijelci koji nisu Latinoamerikanci sačinjavaju manje od pola stanovništva, odnosno 41,9%, dok je taj broj 1940. iznosio 92,5%.[31] Glavne grupe Latinoamerikanaca sačinjavali su Meksikanci (7,4%), Salvadorci (2,0%), Nikaragvanci (0,9%), Gvatemalci (0,8%) i Portorikanci (0,5%). Latinoameričkog stanovništva najviše ima u distriktima Mission, Tenderloin i Excelsior.[99] Afroameričko stanovništvo je u opadanju u novije vrijeme[31] s 13,4% 1970. na 6,1%.[100] Trenutni postotak Afroamerikanaca u San Francisku sličan je postotku u Kaliforniji[100]; suprotno tome, postotak latinoameričkog stanovništva u gradu duplo je manji od postotka istog stanovništva u Kaliforniji. Većina Afroamerikanaca živi u susjedstvima Bayview-Hunters Point i Visitacion Valley na jugoistoku grada i distriktu Fillmore na sjeveroistoku.[99]

Stanovnici kineskog etniciteta su 2010. bili najveća etnička manjina u San Francisku sa 21,4% stanovnika; ostale zabilježene azijatske grupe bili su Filipinci (4,5%), Vijetnamci (1,6%), Japanci (1,3%), Indoamerikanci (1,2%), Korejci (1,2%), Tajlanđani (0,3%), Burmanci (0,2%), Kambodžanci (0,2%) dok su Indonežani, Laošani i Mongoli sačinjavali manje od 0,1% stanovništva.[9] Najviše kineskog stanovništva nalazi se u Kineskoj četvrti, Sunsetu i Richmondu, dok se najviše Filipinaca nalazi u Crocker-Amazonu (koji se nastavlja na Daly City, koji ima jednu od najvećih koncentracija Filipinaca u Sjevernoj Americi), kao i u South of Marketu (SoMa).

Filipinska zajednica u gradu doživjela je preporod nakon pada stanovništva 1970-ih i 1980-ih. Zalivska oblast San Franciska dom je za više od 382.950 Amerofilipinaca te je jedna od najvećih zajednica Filipinaca izvan matične zemlje.[9][101] U Tenderloinu živi veliki broj vijetnamskog stanovništva i sadrži velik broj različitih vrsta poslova i restorana, te je taj distrikt poznat pod imenom Little Saigon (bosanski: Mali Sajgon). Veliku prisutnost u Western Additionu imaju Korejci i Japanci budući da se tu nalazi Japantown. Pacifički ostrvljani sačinjavaju 0,4% (0,8% uključujući osobe sa djelomičnim porijeklom) stanovništva. Preko polovine ove grupe stanovništva samoanskog je porijekla, a veći broj ovog stanovništva boravi u Bayview-Hunters Pointu i Visitacion Valleyu; Pacifički ostrvljani sačinjavaju preko 3% stanovništva u obje zajednice.[9]

Kalifornijski domoroci čine relativno mali postotak gradskog stanovništa: samo je 37,7% stanovnika rođeno u Kaliforniji dok je 25,2% stanovnika rođeno u nekoj drugoj saveznoj državi. Više od trećine stanovnika grada (35,6%) rođeno je izvan SAD-a.[100]

Demografski profil[102][103][104] 2010. 2000. 1990. 1970. 1940.
Bijelci 48,5% 49,7% 53,6% 71,4% 95,0%
Azijski Amerikanci 33,3% 30,8% 29,1% 13,3% 4,2%
Afroamerikanci 6,1% 7,8% 10,9% 13,4% 0,8%
Domoroci SAD-a ili Aljaske 0,5% 0,4% 0,5% 0,4% –
Domoroci Havaja i ostali Pacifički ostrvljani 0,4% 0,5% 0,5% – –
Druga rasa 6,6% 6,5% 5,9% 1.5% -
Dvije ili više rasa 4,7% 4,0% - - -
Latinoamerikanci (bilo koje rase) 15,1% 14,1% 13,9% 11,6%[105] 2,5%
Latinoamerikanci koji nisu bijele rase 41,9% 43,6% 46,6% 60,4%[105] 92,5%
Izvor: Američki popis stanovništva

Obrazovanje, domaćinstva i prihodi

uredi

Od svih većih gradova u SAD-u San Francisco je drugi po najvećem broju stanovnika s visokom stručnom spremom, odmah poslije Seattlea. Preko 44% odraslih osoba ima završen postdiplomski studij ili viši nivo obrazovanja.[106] Kompanija USA Today izvijestila je da je Rob Pitingolo, istraživač koji je mjerio broj diplomaca po kvadratnom kilometru, ustvrdio da San Francisco ima više od 344.000 diplomaca na 121 km² gradskog područja.[107]

Podaci iz popisa saopćili su da 780.971 osoba (97% stanovništva) živi u domaćinstvima, 18.902 (2,3%) živi u neinstitucionaliziranim grupnim četvrtima i da je 5362 (0,7%) bilo institucionalizirano. Bilo je 345.811 domaćinstava, od kojih je 63.577 (18,4%) imalo djecu mlađu od 18 godina, 109.437 (31,6%) bili su parovi suprotnog spola koji žive zajedno, 28.677 (6,3%) bile su žene na čelu domaćinstva bez prisutnog supružnika, 12.748 (3,7%) bili su muškarci na čelu domaćinstva bez prisutnog supružnika. Bilo je 21.677 (6,3%) nevjenčanih parova suprotnog spola i 10.384 (3,0%) vjenčanih parova ili u partnerstvu istog spola. 133.366 domaćinstava (38,6%) bila su domaćinstva od samo jedne osobe i 34.234 (9,9%) domaćinstava sadržavalo je osobu preko 65 godina koja živi sama. Prosječna veličina domaćinstva bila je 2,26. Bilo je 151.029 porodica (43,7% od svih domaćinstava) dok je prosječna veličina porodice bila 3,11. Bilo je 376.942 stambenih jedinica s prosjećnom gustoćom od 627,6/km2, od čega je 123.646 (35,8%) bilo zauzeto od strane vlasnika i 222.165 (64,2%) od strane iznajmljivača. Upražnjenih mjesta bilo je 2,3%, dok je postotak upražnjenih mjesta bio 5,4% za iznajmljene objekte. 327.985 osoba (40,7% stanovništva) živjelo je u stambenim jedinicama koje su bile njihove dok je 452.986 osoba (56,3% stanovništva) živjelo u iznajmljenim stambenim jedinicama.

San Francisco je imao najveći postotak od 15,4% gej i lezbijskih pojedinaca od bilo kojeg drugog od 50 većih gradova u SAD-u prema društvenoj anketi iz 2005.[108] San Francisco također ima najveći postotak istospolnih domaćinstava od bilo kojeg američkog okruga, a Zalivska oblast San Franciska ima najveću koncentraciju istospolnih domaćinstava od bilo kojeg drugog metropolitanskog područja.[109]

Prihodi 2011.
Prihod po stanovniku[110] 46.777 $
Prosječan domaćinski prihod[111] 72.947 $
Prosječan porodični prihod[112] 87.329 $

San Francisco je na trećem mjestu po prosječnom prihodu domaćinstava,[113] koji je 2007. iznosio 65.519 $.[100] Prosječan porodični prihod iznosio je 81.136 $[100] i San Francisco je na 8. mjestu od svih većih gradova u svijetu po broju milijardera koji žive unutar grada.[114] Prateći državni trend, emigracija porodica srednje klase doprinosi nejednakosti prihoda[115] i ostavila je grad s manjim brojem djece od bilo kojeg drugog većeg američkog grada s postotkom od 14,5%.[116]

Stopa siromaštva je 11,8%, a postotak siromašnih porodica je 7,4%. Obje cifre su ispod državnog prosjeka.[117] Stopa nezaposlenosti je 5,3% prema podacima iz januara 2014.[118]

Beskućništvo

uredi

Beskućništvo je hronični i kontroverzni problem u San Francisku već od 1970-ih, kad je mnoštvo psihičkih bolesnih pacijenata pušteno zbog promjena zdravstvene zaštite i medicinskih usluga tokom 1960-ih.[119] Broj beskućnika se procjenjuje da je 13.500 od kojih 6.500 živi na ulicama.[120] Smatra se da grad ima najviše beskućnog stanovništva od ukupnog broja stanovnika od bilo kojeg drugog većeg grada u SAD-u.[121][122] Incidenti prijavljenih nasilnih i imovinskih šteta 2009 (736 i 4.262 incidenata po 100.000 stanovnika)[123] su malo manji od drugih gradova slične veličine u SAD-u.[124]

Jezici i starost

uredi

Prema podacima iz 2010, 54,58% (411.728) stanovnika preko 5 godina starosti govori engleskim jezikom kao glavnim jezikom dok 18,60% (140.302) govori kineski, 11,68% (88.147) španski, 3,42% (25.767) tagaloški, 1,86% (14.017) ruski, 1,45% (10.939) vijetnamski, 1,05% (7.895) francuski, 0,90% (6.777) japanski, 0,88% (6.624) korejski, 0,56% (4.215) njemački, 0,53% (3.995) italijanski dok je jezicima pacifičkih otočana govorilo 0,47% (3.535) stanovništva preko pet godina starosti. Peko 45,42% (342.693) stanovništva, preko pet godina starosti, je govorilo maternji jezik koji nije bilo engleski.[125]

Starosni raspon grada je sljedeći: 107.524 osoba (13,4%) ispod 18 godina starosti, 77.664 osoba (9,6%) od 18 do 24 godine starosti, 301.802 osoba (37,5%) od 25 do 44 godine starosti, 208.403 osoba (25,9%) od 45 do 64 godina starosti i 109.842 osoba (13,6%) koji su imali ili bili preko 65 godina starosti. Prosječna starost je bila 38,5 godina. Za svakih 100 žena je bilo 102,9 muškaraca, dok je za svakih 100 žena preko 18 godina bilo 102,8 muškaraca.

Ekonomija

uredi

San Francisco ima raznovrsnu ekonomiju sa poslovima u raznim industrijama poput stručnih usluga, finansijalnih usluga, turizma i visoke tehnologije, čiji se poslovi znatno povećavaju.[126] Otprilike 25% radnika je 2012. godine bilo zaposleno u nekom poslu stručnih usluga; 16% u vladinim službama; 15% u ugostiteljstvu; 11% u obrazovanju i zdravstvu i 9% u finansijskom sektoru.[126] BDP peto-okružnog metropolitanskog područja San Franciska je 2013. godine iznosio $388,3 milijarde.[127]

 
Kalifornijska ulica u finansijskom distriktu.

Kalifornijska zlatna groznica je pretvorila San Francisco u bankovni i finansijalni centar zapadne obale u ranom 20. vijeku.[128] Montgomery Street i Financial District su postali poznati kao "Wall Street zapada" i sadržavaju federalnu rezervnu banku San Franciska, sjedište kompanije Wells Fargo i bile su sjedište dioničke berze pacifičke obale.[128] Banka Amerike, pioner u pružanju bankovnih usluga dostupnim srednjoj klasi, je osnovana u San Francisku 1960ih, te je izgradila moderan neboder i izabrala 555 California Street kao svoje sjedište. Mnoge veće finansijske institucije, multinacionalne banke i firme preduzetničkog kapitala se nalaze ili imaju regijsko sjedište u gradu. Sa preko 30 međunarodnih finansijskih institucija[129] šest kompanija iz Bogatih 500[130] i velike infrastrukture stručnih usluga—uključujući pravo, odnose sa javnošću, arhitekturu i dizajn—San Francisco je dizajniran kao "alpha" svjetski grad[131] i na 10. je mjestu među najvećim međunarodnim finansijskim centrima.[132]

 
Otok Alcatraz dobija više od 1,5 miliona godišnjih posjetitelja.[133]

Turizam je jedna od najvećih gradskih industrija u privatnom sektoru,[134] čineći ovu industriju odgovornu za više od jedan od sedam poslova u gradu.[135] Pojavljivanje grada u muzici, filmovima i popularnoj kulturi je učinilo grad i njegove znamenitosti poznatim širom svijeta.[136] San Francisco je 5. po najvećem broju stranih turista od bilo kojeg drugog grada u SAD-u i 50. je od 100 najposjećenijih gradova međunarodno prema podacima organizacije Euromonitor International.[137] Više od 16,9 miliona turista je posjetilo San Francisco 2013. godine, doprinjevši $9,4 milijardi ekonomiji.[138] Sa znatno razvijenom infrastrukturom hotela i objektom za konvencije Moscone, San Francisco je popularna destinacija za godišnje konvencije i konference.[139]

Ekonomija San Franciska se uraznovrstila od finansijke i turističke u nova polja, odnosno industrije, uključujući visoko tehnološku, biotehnološku i medicinsko istraživanje od 1990ih.[135] Tehnološki poslovi su bili zaslužni za 1% ekonomije 1990. godine, rastući na 4% 2010. godine i procjenjenih 8% za kraj 2013. godine.[140] San Francisco je postao epicentar novim kompanija tokom "dot-com" balona 1990ih i naknadno društvenih mreža poznih 2000ih.[141] San Francisco je od 2010. godine privukao sve veći broj investitora preduzetničkog kapitala u poređenju sa silicijskom dolinom, dostigavši $4,58 milijarde 2013. godine.[142][143][144] Grad je 2004. godine odobrio porezne izuzetke za biotehnološke kompanije[145] kako bi povećali rast Mission Bay susjedstva, koje sadrži drugi objekat i bolnicu Univerziteta Kalifornije, San Franciska (još poznatog pod imenom UCSF). Mission Bay sadrži Kalifornijski institut za regenerativnu medicinu, Kalifornijski institut za kvantitativnu bionauku i Gladstone institut[146] kao i preko 40 naučnih kompanija privatnog sektora.[147]

 
Brodovi usidreni u pristaništu broj 3. Neboderi finansijskog distrikta se mogu vidjeti u pozadini.

Najveći poslodavac grada je gradska vlada, zapošljavajući 5,3% (preko 25.000 ljudi) gradskog stanovništva, nakon kojeg je na drugim mjestu UCSF sa preko 22.000 zaspolenih. Treće mjesto sa 1,8% (8.500+ ljudi) pripada Kaliforijskom pacifičkom medicinskom centru, koji je najveći poslodavac privatnog sektora.[148] Mali biznisi sa manje od 10 zaposlenika i samo-zaposlene firme čine 85% zaposlenih[149] i broj građana u kompanijama preko 1.000 zaposlenih je pao za pola od 1977. godine.[150] Rast nacionalnih supermarketa je otežan političkim i građanskim konsenzusom. Kako bi kupili male privatne biznise i održali jedistvenost prodavnica grada, komisija malih biznisa podržava javnu kampanju za zadržavanje većeg dijela maloprodajnog novca u lokalnoj ekonomiji[151] i nadzorni odbor je koristio planski kôd da ograniče susjedstva gdje se supermarketi mogu osnovati,[152] što su podržali glasači San Franciska.[153]

Kao i mnogi drugi gradovi u SAD-u, San Francisco je jednom imao znatno aktivan proizvođački sektor sa više od 60.000 radnika 1969. godine, ali se skoro sva proizvodnja premjestila na jeftinije lokacije 1980ih.[154] Prema podacima iz 2014. godine, San Francisco je zabilježio mali preporod proizvođačkim poslova sa 4.000 radnika u 500 kompanija, što je dvostruko više nego 2011. godine. Najveći poslodavac proizvođačkog sektora je Anchor Brewing Company, a najveći po prihodima je Timbuk2.[154]

Početkom 1900ih porastao je interest hotelske industrije: "1959. godine, grad je imao manje od 3.300 prvoklasnih hotela; taj broj je porastao na 9.000 1970. godine i 1999. godine je opet porastao na 30.000."[155] Stvaranje konvencijskih centara poput Yerba Buena, je pomogao konvencijsko-turističkoj ekonomiji San Franciska, postavljajući osnovu za velike uspjehe restoranskih i hotelskih industrija.

Kultura i savremeni život

uredi
 
Butici širom ulice Fillmore u susjedstvu Pacific Heights.

Iako su finansijalni distrikt, Union trg i Fisherman's Wharf poznati širom svijeta, San Francisco je također poznat po nekolicini kulturno bogatih ulica koji sadržavaju susjedstva mješovite upotrebe okruženih sa centralnim komercijalnim hodnicima po kojima stanovnici kao i posjetitelji mogu hodati. Walkscore.com je, baš zbog ovoga, rangirao San Francisco na drugo mjesto kao "najbolji grad za hodanje" u Sjedinjenim Američkim Državama.[156] Mnoga susjedstva sadrže mješavinu raznih poslova, restorana i prostora koji su potrebni stanovnicima i posjetiteljima. Poneka susjedstva sadrže butike, kafiće i noćni život poput Union ulice u Cow Hollowu, 24. ulice u Noe Valley, Valencia ulice u Missionu, i Irving ulice u unutrašnjem Sunsetu. Ovaj pristup je znatno uticao na ponovno razvijanje poslova i usluga u susjedstvima distrikta South of Market.[157]

 
Neboderi okružuju vrtove Yerba Buena, u susjedstvu South of Market.

Počevši od 1990ih, potražnja za vještim radnicima u grani informatičke tehnologije za lokalne poslove u začetku u silicijskoj dolini je privukla mnoge radnike širom svijeta i uticala je na veći životni standard San Franciska.[158] Mnoga susjedstva koja su se sastojala od srednje i niže klase su se počeli dizati na veće nivoe tokom renesanse San Franciska, uključujući susjedstva South Beach i Mission Bay. Vrijednost imovine i prihodi stanovnika su se popeli na jedne od najviših u SAD-u,[159][160][161] pravivši veliku scenu za zabavu, restorane i maloprodaju. Prema istraživanju iz 2008. godine svih većih gradova, San Francisco je bio na drugom mjestu po kvalitetu života od bilo kojeg drugog grada u državi.[162] Međutim, zbog nevjerovatnog rasta troškova života, mnoge porodice srednjih i nižih klasa su se preselili u vanjska pregrađa zalivskog područja ili u centralnu dolinu Kalifornije.[115]

Međunarodni ugled koji San Francisco i dalje ima je postajao od svog osnivanja pa sve do danas sa velikim brojem imigranata iz Azije i Južne Amerike. 39% stanovnika nije rođeno u SAD-u,[150] te je značan broj susjedstva pretrpan sa poslovima i građanskim ustanovama koje su namijenjene novim građanima. Na primjer, od dolaska mnogih etničkih kineza, počevši od 1970ih, historijski je pretvorilo Kinesku četvrt i paradu kineske nove godine u najveći događaj svoje vrste izvan Kine.[163]

 
Zastava duginih boja, simbol LGBT ponosa, nastala je u San Francisku; bajraci poput ovog ukrašavaju ulicu Castro.

Sa dolaskom "beat" spisatelja i umjetnika tokom 1950ih i društvenih promjena radi kojih je napravljen Haight-Ashbury distrikt i Ljeto ljubavi tokom 1960ih, San Francisco je postao centar liberalnog aktivizma i protivkulture tog vremena. Demokratska stranka, i manjim dijelom stranka zelenih dominiraju gradsku politiku od kraja 1970ih, nakon što je zadnji Republikanski kandidat izgubio u izborima za gradonačelnika 1975. godine. Od 1988. godine, San Francisco nije nikad glasao preko 20% za Republikanskog predsjedničkog ili senatskog kandidata.[164] 2007. godine, grad je proširio svoje zdravstvene usluge kao dio programa "Zdrav San Francisco"[165] što bi subvenciralo neke zdravstvene usluge građanima.[166][167][168]

San Francisco ima dugu historiju podržavanja LGBT prava. Dom je prvoj organizaciji za lezbjiska prava u SAD-u pod nazivom Daughters of Bilitis; prvoj javno gay osobi da se kandiduje za javne funkcije u SAD-u, José Sarriau; prvom javnog gay čovjeku da bude izabran za javnu funkciju u SAD-u, Harvey Milku; prvoj javno lezbijskog sutkinji Mary C. Morgan i prvom transrodnom policijskom komesaru, Theresi Sparks. Veliki broj gay građana je zadržao političku i kulturnu zajednicu kroz nekoliko decenija i samim time je stvorio moćnu prisutnost u gradskom životu San Franciska. Grad održava paradu San Francisco Pride, jednu od najvećih i najstarijih pride parada.

San Francisco Pride se održava od 1972. godine. Događaji su u određenoj temi, koja se bira svake godine. Preko 100.000 osoba je prisustvovalo 44oj SF Pride paradi, mada su očekivali 1,5 milion ljudi kao prošle godine.[169] 43. Pride parada je održana kada su istospolni brakovi u Kaliforniji postali legalni, što su bile važne novosti za LGBT zajednicu i mnogi su izašli kako bi to proslavili. Chelsea Manning je imenovana za počasnog maršala, pošto je transrodna osoba u vojsci. Bilo je pritužbi oko njenog imenovanja kao maršala, jer je u zatvoru zbog kršenja akta o špijunaži te je njen orden kao maršal opozvan.[170]

San Francisco također ima znatno aktivnu ekološku zajednicu. Počevši sa osnivanjem Sierra kluba 1892. godine do osnivanja organizacije Prijatelja urbanih šuma 1981. godine, San Francisco ima historiju globalnih razgovora o okolišu.[171][172] Reciklažni program San Franciska iz 1980. godine je jedan od najstarijih reciklažnih programa bilo kojeg grada.[173] Grad ima inicijativu GoSolarSF koja promovira korištenje solarne energije. Komisija komunalija San Franciska pruža program prodaje električne energije iz obnovljivih izvora.[174][175] SF Greasecycle je program reciklaže korištenog ulja kako bi se pretvorilo u biodizel.[176]

Novozavršeni Sunset rezervoarski solarni projekt je instalirao 25.000 solarnih ploča na 45.000 km2 krova rezervora. Elektrana od 5 megawatti je utrostručila solarni kapacitet od 2 megawatta od svog otvaranja u decembru 2010. godine.[177][178]

Zabava i scenska umjetnost

uredi
 
Operna kuća ratnog memorijala u San Francisku. Jedna je od poslijednjih zgrada u Beaux Arts stilu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Centar ratnog memorijala i scenske umjetnosti San Franciska sadrži neke od najtrajnih kompanija scenske umjetnosti u SAD-u. Operna kuća ratnog memorijala sadrži operu San Franciska, koja je druga po veličini operna kompanija u Sjevernoj Americi,[179] kao i balet San Franciska dok se simfonija San Franciska izvodi u Davies simfonijskoj hali. Teatar Herbst sadrži eklektičan miks muzičkih izvođenja kao i gradsku umjetnost i lekcije javnog radija.

The Fillmore je muzička zgrada u Western Additionu. Druga je inkarnacija historijske zgrade koja je dobila slavu tokom 1960ih pod izvođenjem Bill Grahama, tako što je bila dom poznatim muzičarima Grateful Dead, Janis Joplin, Led Zeppelin i Jefferson Airplane, napravivši zvuk San Franciska. Beach Blanket Babylon je avenija koja vrši izvođenja publici North Beacha od 1974. godine.

Komičar i glumac Robin Williams je pomogao San Francisku da postane poznat kao dobar grad za komedijske klubove. Dostigao je slavu 1970ih tako što je izvodio svoje komične rutine u klubovima Holy City Zoo, Punchline kao i drugima.[180] Također je snimio sedam filmova u San Francisku.[180]

A.C.T. teatar je uticajan u zalivskoj oblasti od 1967. godine. Redovno producira razne događaje i redovno vrši produkcije Broadway predstava.

 
Struktura muzeja moderne umjetnosti napravljena od crvenih cigla i kružno. Pogled iz vrtova Yerba Buena. Iza muzeja se vidi zgrada u Art Deco stilu gradnje.

Muzeji

uredi

Muzej moderne umjetnosti San Franciska (još poznat pod nazivom SFMOMA) sadrži moderna i djela iz 20. vijeka. Muzej je premješten u trenutnu zgradu u susjedstvu South of Market 1995. godine i sada privlači više od 600.000 posjetitelja godišnje.[181] Palata legije časti uglavnom sadrži evropske antikvitete i umjetnička djela te se zgrada nalazi u Lincoln parku i njen eksterior je modeliran po istoimenoj zgradi u Parizu. Njime upravljaju Muzeji fine umjetnosti San Franciska, koji također upravljaju de Young muzejom u Golden Gate parku. Kolekcija de Younga sadrži američke dekorativne objekte i antropološka nalazišta iz Afrike, Okeanije i Amerikâ. Prije pravljenja trenutne građevine, koja se završila sa izgradnjom 2005. godine, de Young je također sadržavao muzej azijske umjetnosti koji je sadržavao azijske historijske artefakte stare preko 6.000 godina te je 2003. godine premješten u nekadašnju javnu biblioteku pored civilnog centra.

Nasuprot muzičkom konkursu se nalazi Kalifornijska akademija nauka. To je prirodni historijski muzej koji sadrži Morrison planetarij i Steinhart akvarij. Trenutna struktura građevine sa providnim plafornom je otvorena 2008. godine. Exploratorium je interaktivni naučni muzej koga je osnovao Frank Oppenheimer 1969. godine i nalazi se na 15. pristaništu Embarcadera. Dva muzejska broda su usidrena blizu Fisherman's Wharfa, SS Jeremiah O'Brien i podmornica USS Pampanito'. Na Nob Hillu se nalazi žičarni muzej sa prikazom napojnog sistema koji pogoni žičare i skladišta automobila.

Sport i rekreacija

uredi
 
AT&T park. Otvoren 2000. godine.

Bejzbolski tim San Francisco Giants su napustili saveznu državu New York i preselili se u Kaliforniju prije 1958. sezone. Tim sadrži poznate zvijezde poput Willie Maysa, Willie McCoveya i Barry Bondsa, te je igrao 52 godine prije nego što je osvojio World Series titulu 2010. godine kao i dvije dodatne titule 2012. i 2014. godine. Giantsi igraju u AT&T parku koji je otvoren 2000. godine i bio je projekt ponovnog razvijanja susjedstva South Beach i Mission Bay.[182] San Francisco je 2012. godine postavljen na prvo mjesto kao najbolji grad u Americi za bejzbol. Proučavano je koja su metropolitanska područja udomljavala najviše Major League timova od 1920. godine.[183]

 
Park Candlestick je bio domaćin timovima Giants od 1960-99 i 49ers od 1971–2013. godine.

San Francisco 49ers, tim NFL lige su bili jedni od najstarijih i najredovnijih franšiza sporta grada. Tim je počeo sa igrom 1946. godine kao član AAFCa (američke fudbalske konferencije) te je prešao u NFL 1950. godine i preselio se u Candlestick park 1971. godine. Tim je počeo igrati svoje domaće mečeve na Levi stadionu u Santa Clari 2014. godine, te se i dalje nazivaju "San Francisco 49ers" iako su znatno bliži gradu San Jose.[184][185] 49ers su osvojili pet Super Bowl titula 1980ih i 1990ih kada su treneri ekipe bili Bill Walsh i George Seifert i imali su sljedeće poznate igrače: Joe Montana, Steve Young, Ronnie Lott, i Jerry Rice.

 
Muški košarkaški tim univerziteta San Franciska igra u sali ratnog memorijala.

Na univerzitetskom nivou, Dons, tim Univerziteta San Franciska, se natiču u prvoj ligi NCAA te ih je Bill Russel vodio kroz košarkaška prventstva 1955. i 1956. godine. San Francisco Gators i Urban Knights se natiču u drugoj ligi. AT&T park se koristio kao domaćinski stadion za godišnje igre američkog nogometa od 2002. godine. 2011. godine, San Franciso je bio domaćin kalifornijskom fudbalskom timu Golden Bears koji su igrali na Candlestick parku i AT&T parku dok se njihov stadion renovirao.

Pješačka trka Bay to Breakers, koja se održava svake godine od 1912. godine, je najpoznatija po svojim šarenim kostimima i veselom duhu natjecanja.[186] Maraton San Franciska privlači više od 21.000 učesnika.[187] Triatlon Espace from Alcatraz je od 1860. godine privukao više od 2.000 profesionalnih i amaterskih sportaša.[188] Olympic Club je jedan od najstarijih sportskih klubova u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovan je 1860. godine. Sadrži privatni teren za golf koji graniči sa Daly Cityjem te je teren pet puta bio domaćin U.S. Opena. Javni Harding Park teren za golf se povremeno koristi za PGA Tour. San Francisco je 2013. godine bio domaćin trke jahti.[189]

Sa idealnom klimom za događaje na otvorenom, San Francisco ima nevjerovatan broj resursa i mogućnosti za amatersko učestvovanje u sportu i rekreaciji. Postoji više od 320 km staza za bicikle širom grada[190] te su susjedstva Embarcadero i Marina Green omiljena mjesta za skejtbording. Obimni javni tereni za igranje tenisa su dostupni u parkovima Golden Gate i Dolores kao i u manjim terenima po susjedstvima širom grada. Građani San Franciska su često na vrhu listâ najsposobnijih osoba u SAD-u.[191]

Plovidba i jedrenje su dvije od mnoštva popularnih aktivnosti zaljeva San Franciska. Grad sadrži marinu u istoimenom distriktu.[192][193] Jahtni klubovi St. Francis i Golden Gate se nalaze u marini. Jahtni klub South Beach, koji se nalazi kraj AT&T parka i 39. pristaništa ima obimnu marinu.[194][195]

 
18. rupa terena kluba Olympic.

Historijski distrikt Aquatic Park, koji se nalazi uz sjeverni dio obale San Franciska, je domaćin nekolicini plivačkih i veslačkih klubova.[196][197] Veslački klub South End, koji je osnovan 1873. godine, kao i klub Dolphin i dalje nastavljaju sa prijateljskim suparništvom. Plivači se također dnevno mogu primijetiti.

Vožnja biciklom postaje sve popularnija u San Francisku. Prema izvještaju agencije za općinski prevoz (eng. Municipal Transportation Agency, odnosno skraćeno MTA) 2010. godine, broj biciklista je porastao u 33 lokacije za 58% u odnosu na prethodni izvještaj iz 2006. godine.[198] MTA procjenjuje da se svaki dan u gradu obavi više od 128.000 vožnji biciklom, što bi bilo 6% od cjelokupnog saobraćaja grada.[199] Poboljšanje infrastrukture vožnje bicikla građenjem dodanih mjesta za vožnju je omogućilo sigurniju i pristupačniju vožnju bicikla u San Francisku. Od 2006. godine, San Francisco ima zlatni biciklistički status od lige američkim biciklista.

Plaže i parkovi

uredi
 
Ocean plaža San Franciska sa pogledom na litičnu kuću.
 
Konzervatorijum cvijeća u parku Golden Gate.

Nacionalno rekreacijsko područje Golden Gatea (još poznato po engleskoj skraćenici GGNRA) sadrži veći dio parkova San Franciska i sve njegove plaže. Jedno je najposjećenijih područja u Sjedinjenim Američkim Državama u rekreacijonom pogledu sa preko 13 miliona godišnjih posjetioca. Unutar atrakcija grada se također nalazi Ocean plaža, koja se pruža duž obalne linije Tihog okeana i posjećuje ga surferska zajednica, kao i Baker plaža koja se nalazi na zapadnoj uvali Golden Gatea kao dio Presidia, prijašnje vojne bazne. Crissy polje se također nalazi unutar Presidia. GGNR također upravlja Fort Funstonom, Lands Endom, Fort Masonom i Alcatrazom. Služba nacionalnih parkova zasebno upravlja Maritime historijski nacionalni park San Franciska koji se sadrži od čete historijskih brodova i rive oko Aquatic parka.

 
Trg Alamo je jedan od najpoznatijih parkova u ovom području i često se koristi kao simbolična lokacija San Franciska u filmovima i popularnoj kulturi.

Odjel za rekreakciju i parkove San Franciska održava više od 220 parkova.[200] Najveći i najpoznatiji je Golden Gate park,[201] koji se rasteže od zapadnog dijela grada do Tihog okeana. Park je osnovan 1860ih i napravljen je sadnjom stranih drveća i biljaka dok je prije bio omeđen samo prirodnom travom i dinama. Park sadrže mnoge kulturne i prirodne atrakcije poput staklene bašte cvijeća, japanske čajne bašte i botaničke bašte San Franciska. Blizu gradskog zoološkog vrta koji sadrži više od 250 vrsta životinja od kojih je mnogo ugroženo,[202] se nalazi jezero Marced koje je okruženom parkom. Prvo rekreaciono područje San Franciska je bio park kojim je upravljao sistem Kalifornijskih državnih parkova pod nazivom Candlestick Point.[203]

Zakon i vlada

uredi

San Francisco—službeno poznat pod engleskim nazivom "City and County of San Francisco", odnosno "Grad i okrug San Franciska"—je grad i okrug u isto vrijeme. Ovaj status je dobio i trenutno ga posjeduje sve od 1856. godine kada se odvojio od okruga San Mateo.[16] Jedini je istovremeni grad i okrug u Kaliforniji.[13] Gradonačelnik je istovremeno i okružni izvršni organ i nadgledni odbor je gradsko vijeće. Vlada San Franciska funkcionira na sistemu poveljnog grada i sadrži dvije grane vlasti. Na vrhu izvršne grane vlasti se nalazi gradonačelnik kao i drugi zvaničnici kojih su izabrali građani kao i gradska služba. Na čelu zakonodavne grane vlasti od 11 članova nadglednog odbora se nalazi predsjednik koji je odgovoran za donošenje zakona i budžeta, mada građani San Franciska često koriste sistem direktne demokratije za donošenje zakona.

 
Gradska vijećnica San Franciska.

Članovi nadglednog odbora su izabrani kao prestavnici određenih distrikta unutar grada.[204] U slučaju smrti ili ostavke gradonačelnika, predsjednik odbora postaje privremeni gradonačelnik dok cijeli odbor ne odluči ko će biti gradonačelnik do isteka mandata. Dianne Feinstein je preuzela ured 1978. godine nakon atentata na George Mosconea, te ju je odbor izabrao kao stalnog gradonačelnika do kraja mandata. Edwin M. Lee je 2011. godine izabran da završi mandat Gavina Newsoma, koji je podnio ostavku.[205]

Zbog svog jedinstvenog statusa kao grad i okrug istovremeno, lokalna vlada ima nadležnost nad imovinom nad kojim inače ne bi trebala. Na primjer, međunarodni aerodrom San Franciska, koji se nalazi u okrugu San Mateo, je pod vlasništvom grada i okruga San Franciska. San Francisco ima gradski zatvor u okrugu San Mateo, u neinkorporiranom području pored San Bruna. San Francisco je također, Raker paktom iz 1913. godine, dobio stalni zakup nad Hetch Hetchy dolinom i marinom nacionalnog parka Yosemite.[13]

San Francisco je čvor mnogim granama federalne birokratije poput apelacionog suda Sjedinjenih Američkih Država i pričuvne federalne banke. Grad je u ranim 1990im imao velike vojne instalacije u Presidiju, Treasure Islandu i Hunters Pointu. Postojanje ovih instalacija se i dalje godišnje slavi Fleet Weekom, iako se više ne nalaze u gradu. Savezna država Kalifornija koristi San Francisco kao dom za vrhovni sud savezne države i za ostale državne agencije. Više od 70 konzulata San Franciska su strane vlasti.[206]

Okružni budžet za fiskalnu godinu 2013–14 je iznosio $7,9 milijarde.[207] Grad zapošljava oko 27.000 radnika.[208]

Kriminal i javna sigurnost

uredi

Sljedeća tabela sadrži broj prijavljenih incidenata po 1.000 osoba za svaku vrstu prekršaja.

Stope kriminala i broj stanovnika
Broj stanovnika[209] 820.363
Nasilni kriminal[209] 5.777 7,04
  Ubistva[209] 69 0,08
  Silovanja[209] 108 0,13
  Pljačke[209] 3.484 4,25
  Teških napadi[209] 2.116 2,58
Imovinski kriminalitet[209] 38.898 47,42
  Provale[209] 5.317 6,48
  Teške krađe[209] 28.242 34,43
  Krađe motornih vozila[209] 5.339 6,51
Podmetanje požara[209] 207 0,25
 
Službenici patrole Kalifornije sprovode Kalifornijski kôd vozila i progone osumljičena lica i budu na licu mjesta svih važnijih prepreka i nezgoda saobraćaja.

2011. godine, prijavljeno je 50 ubistava što je 6,1 na 100.000 ljudi.[210] Bilo je oko 134 silovanja, 3.142 krađa i oko 2.139 napada. Bilo je oko 4.469 provala, 25.100 pljački i 4.210 krađa motornih vozila.[211] Tenderloin područje San Franciska ima najveći postotak kriminala u San Francisku sa 70% nasilnog kriminala grada i oko jedne četvrtine gradskih ubistava se dogodi u ovom susjedstvu. Tenderloin područje također sadrži velike stope beskućništva, korištenja droga, nasilja bandi i prostitucije.[212] Još jedno područje sa visokom stopom kriminala je Bayview-Hunters Point. Beskućništvo je također rasteći problem grada.[213]

Nekoliko uličnih bandi se nalazi u gradu, kao što su MS-13,[214] Sureños i Norteños u Mission distriktu[215] i nekim dijelom Crips banda u Bayview–Hunters-Point.[216] Azijske bande su pristune u Kineskoj četvrti. Tadašnje suparništvo dvije kineske bande je 1977. godine dovelo do oružanog napada u restoranu u Kineskoj četvrti u kome je 5 lica usmrćeno i 11 ranjeno. Nijedna od žrtava napada nisu bili članovi bandi. Pet članova Joe Boys bande je uhapšeno i osuđeno za ovaj zločin.[217] Oružani napad u vezi sa bandama je 1990. godine usmrtio jednog muškarca i ranio šest ostalih ispred noćnog kluba blizu Kineske četvrti.[218] Šest tinejdžera je 1998. godine ranjeno u kineskom igralištu nakon čega je 16-ogodišnjak uhapšen.[219]

Gradom patrolira policija San Franciska. Ured šerifa San Franciska, BART policija (za javni prijevoz), Armtrak policija i Kalifornijska patrola kao i mnoge druge lokalne, državne i federalne agencije sprovode zakon u gradu.

Vatrogasna služba San Franciska pruža usluge suzbijanja požara kao i hitne medicinske službe.

Obrazovanje

uredi

Fakulteti i univerziteti

uredi
 
Studendski grad Lone Mountain univerziteta San Franciska.

Univerzitet Kalifornije, San Francisco je jedini studenski grad sistema Univerziteta Kalifornije koji je posebno namjenjen zdravstvenom obrazovanju i biomedicinskim naukama. Jedna je od pet najboljih medicinskih škola u Sjedinjenim Američkim Državama[220] i upravlja medicinskim centrom UCSF koji je jedan od 15 najboljih bolnica u zemlji.[221] UCSF je znatno velik lokalni poslodavac koga premašuje jedino lokalna gradska i okružna vlada.[222][223][224] Studenski grad od 170.000 m² u Mission Bayu je otvoren 2003. godine i nadovezuje se na originalnu zgradu u Parnassus Heightsu. Mjesto je zgrada za istraživanje u oblastima biotehnologije.[225] U svim pogledima, UCSF upravlja preko 20 zgrada širom San Franciska.[226] Hasting College of Law, koji je osnovan u civilnom centru 1878. godine, je najstariji pravni fakultet u Kaliforniji i ima najveći broj sudija u zakonodavnim organizacijama savezne države koji su ga pohađali.[227]

Državni univerzitet San Franciska je dio državnog sistema Kalifornije i nalazi se blizu jezera Marced.[228] Škola ima otprilike 30.000 studenata i nagrađuje studente sa dodiplomskim, magistranskim i doktoratskim diplomama u više od 100 disciplina.[228] Gradski fakultet San Franciska je jedan od najvećih community college univerziteta u zemlji sa dvogodišnjim studijem, te se nalazi u Ingleside distriktu. Ima preko 100.000 studenata i sadrži obiman program za nastavljanje školovanja.[229]

Privatni univerzitet San Franciska koji se nalazi na Lone planini je jedan od najstarijih institucija višeg obrazovanja u San Francisku kao i jedan od najstarijih univerziteta osnovanih zapadno od rijeke Mississippi.[230] Univerzitet Golden Gate je privatan, nepristran i mješovit univerzitet osnovan 1901. godine i nalazi se u finansijalnom distriktu. Uglavnom služi kao postdiplomska institucija fokusirana na učenje prava sa manjim dodiplomskim programima koji su povezati sa njegovim profesionalnim školama.

Akademija umjetnosti San Franciska je najveći institut umjetnosti i dizajna u državi sa preko 13.000 studenata.[231] Institut umjetnosti San Franciska je najstarija umjetnička škola zapadno od Mississippija.[232] Institut je osnovan 1871. godine. Kalifornijski univerzitet umjetnosti, koji se nalazi na Potrero Hillu, ima programe za arhitekturu, finu umjetnost, dizajn i pisanje.[233] Muzički konzervatorijum San Franciska je jedina nezavisna muzička škola na zapadnoj obali i pruža svojim učenicima diplome u orkestralnim instrumentima, kamernoj muzici, komponiranju i dirigiranju. Kulinarna akademija San Franciska, koja se povezuje sa Le Cordon Blue programom, pruža programe u kulinarnim vještinama, pecivima i pečenju kao i upravljanju restoranima. Kalifornijski institut integralnih studija pruža nekolicinu različitih programa u svojim ustanovama profesionalne psihologije i zdravlja, svijesti i preobraženja. Osnovan je 1968. godine. Poznat po duhovnosti i društvenim promjenama, institut također sadrži programe za nastavljanje školovanje nakon dodiplomskog.

Osnovne i srednje škole

uredi

Distrikt ujedinjenih škola San Franciska kao i državni odbor obrazovanja upravljaju javnim obrazovnim institucijama. Srednja škola Lowell je najstarija javna srednja škola u SAD-u zapadno od Mississippija.[234] Nešto niže od 30% stanovnika grada koji mogu ići u školu, upišu se u jednu od 100 privanih ili parohijskih škola San Franciska, što je znatno veći postotak u odnosu na 10% u cijelom SAD-u.[235] Skoro 40 od ovih su katoličke škole kojim upravlja rimokatolička nadbiskupija San Franciska.[236]

Mediji

uredi
 
Zgrada novina San Francisco Chronicle.

Glavne dnevne novine San Franciska su San Francisco Chronicle, koje su trenutno najveće novine sjeverne Kalifornije po tiražu.[237] Chronicle je poznat po svom, sada preminulom, kolumnistu Herbu Caenu koji je zaslužan za kritike i prestavljao je "glas San Franciska". Prijašnji kamen temeljac medijskog carstva Williama Randolpha Hearsta i Ambrosea Biercea The San Francisco Examiner, je opao u tiraži i sada se objavljuje kao besplatan dnevni tabloid pod novom upravom.[238][239] Novine Sing Tao Daily navode da su najveće novine napisane na kineskom jeziku u zaljevnoj oblasti San Franciska.[240] SF Weekly su alternativne gradske sedmične novine. San Francisco Magazine i 7x7 su glossy časopisi o San Francisku. Državne novine Mother Jones su također iz San Franciska.

Područje zalivne oblasti San Franciska je treći po veličini televizijski market[241] i četvrti po veličini radijski market u SAD-u.[242] Najstarija gradska radijska stanica, KCBS (AM), je počela kao eksperimentalna stanica u San Joseu 1909. godine, prije nego što je počela sa komercijalnim emitiranjem. KALW je bila prva FM radijska stanica kada je počela sa radom 1941. godine. Prva televizijska stanica grada je bila KPIX i počela je sa emitiranjem 1948. godine.

Sve veće televizijske mreže u SAD-u imaju lokalne urede i stanice koje poslužuju područje i većina se nalazi u gradu. MSNBC, BBC, Al Jazeera America, Russia Today i CCTV America također imaju regionalne novinske agencije u San Francisku. Bloomberg West je počeo sa radom 2011. godine iz studija na Embarcaderu. ESPN koristi lokalni ABC studio za emitiranje. Sportske stanice San Franciska, Comcast SportsNet Bay Area i Comcast SportsNet California, se nalaze u San Francisku. Pac-12 mreža je isto tako iz San Franciska.

Javne radijske i televizijske stanice se emitiraju iz ureda blizu Potrero Hill susjedstva pod imenom KQED. KQED-FM je naslušaniji državni radio pod pokroviteljstvom Nation Public Radio (bosanski: Državni javni radio) programa.[243] CNET i Salon.com su prvi počeli sa korištenjem interneta u svrhe medija. Nekomercijalni satelitski kanal Link TV je počeo svoje emitovanje 1999. godine iz San Franciska.

Izumitelji iz San Franciska su znatno važni za moderne medije. Tokom 1870ih, Eadweard Muybridge je počeo snimati pokretnu fotografiju i izmislio zoopraksiskop koji bi mogao prikazivati njegove snimke. To su bile prve pokretne slike. 1927. godine je kamerna cijev Phila Farnswortha prenijela prvu sliku. To je bio prvi televizor.

Transportacija

uredi

Autoputevi i ceste

uredi

Zbog svoje jedinstvene geografije i autoputnih buda krajem 1950ih,[244] San Francisco je jedan od nekoliko američkih gradova sa magistralnim putevima umjesto nekoliko autoputa koji prolaze kroz grad.

 
Bay most. Pruža jedinu izravnu drumsku vezu sa East Bayom.

Međudržavni put 80 počinje blizu Bay mosta i jedina je izravna poveznica automobila sa East Bayom. SAD ruta 101 povezuje zapadni terminal međudržavnog puta 80 i pruža pristup južnom dijelu grada uz obalu San Franciska do silicijske doline. Sjeverno od njega, ruta SAD-a 101 koristi magistralne puteve Mission Streeta, Van Ness avenije, Lombard ulice, Richardson avenije i Doyle Drivea kako bi se povezali na Golden Gate most i jedina je izravna poveznica automobila ka okrugu Marin i North Bayu.

 
Golden Gate most je jedina drumska veza sa North Bayom.

Državna ruta 1 također ulazi u San Francisco sa sjevera preko Golden Gate mosta i kreće se južno od rute 101, prvo kroz Presidio Blvd park kroz park Golden Gate i tada se ukršta sa zapadnim dijelom grada sa magistralnim putem 19. avenije i priključuje se međudržavnom putu 280 na južnom dijelu grada. Međudržavni put 280 nastavlja se južno kroz centralne dijelove poluostrva ka San Joseu. 280 također skreće istočno blizu južnog dijela grada i zaustavlja se južno od Bay mosta u susjedstvu South of Market. Nakon Loma Prieta zemljotresa 1989. godine, gradska uprava je odlučila da sruši autoput Embarcadero te su glasači odobrili rušenje dijela centralnog autoputa kako bi se pretvorio u bulevare.[244]

Državna ruta 35, koja prelazi većinu poluotoka po grebenu planina Santa Cruz, ulazi u grad sa zapada kao Skyline bulevar i slijedi ulice grada tok ne stane na ukrštanju sa autoputom 1. Državna ruta 82 ulazi u San Francisco sa juga kao ulica Mission i slijedi putanju historijske ceste El Camino Real i malo poslije toga se prekida na raskrsnici sa rutom 280. Neki od većih magistralnih puteva su bulevar Geary, Lincoln Way/Koridor Fell Street i ulica Market/Portola Drive.

Zapadni terminal historijskog transkontinentalnog Lincoln autoputa, prve ceste širom Amerike, se nalazi u parku Lincoln San Franciska.

Javna transportacija

uredi
 
Žičara se penje na Hyde ulici. U pozadini se vidi otok Alcatraz.

32% građana San Franciska koriste javnu transportaciju kako bi otišli na posao, što čini San Francisco prvim gradom na zapadnoj obali u ovoj statistici i trećim u Sjedinjenim Američkim Državama.[245] Općinska željeznica San Franciska, još poznata kao Muni (zbog engleskog naziva The San Francisco Municipal Railway), je glavni sistem javnog prevoza San Franciska. Muni je sedmi po veličini sistem javnog prevoza u Sjedinjenim Američkim Državama sa 210.848.310 vožnji po podacima iz 2006. godine.[246] Sistem se sastoji od kombiniranog sistema lake gradske željeznice i metroa Muni Metro i velike mreže autobusa.[247] Također sadrži historijsku tramvajnu liniju koja se prostire na ulici Market od Castra do Fisherman's Wharfa.[247] Također sadrži poznate žičare, koje su dizajnirane kao nacionalni historijski orijentir i znatna su turistička atrakcija.[248]

Regionalna prigradska željeznica, Bay Area Rapid Transit, povezuje San Francisco sa East Bayom preko podvodnog sistema Transbay. Linija se prostire ispod ulice Market to Civilnog centra gdje se okreće ka jugu do Mission distrikta, južnog dijela grada i kroz sjeverni dio okruga San Mateo pa sve do međunarodnog aerodroma San Franciska i Millbrea.[247] Još jedan sistem prigradskih željeznica pod nazivom Caltrain se prostire od San Franciska i ide duž poluostrva San Franciska pa sve do San Josea.[247] Vozovi kojima su upravljale Južne pacifičke linije su ranije išli od San Franciska do Los Angelesa preko gradova Palo Alto i San Jose.

Južnopacifička željeznica je radila iz depoa Third i Townsend sve do 1971. godine. Putnički vozovi su vozili do San Josea i do dugotrajnih puteva do Los Angelesa.

Terminal Transbay služi za duge autobusne vozne linije (poput Greyhounda) i kao čvor za regijske autobuske sisteme AC Transit (za okruge Alameda i Contra Costa), WestCAT, SamTrans (za San Mateo okrug) i Golden Gate Transit (za okruge Marin i Sonoma).[249]

Amtrak California Thruway Motorcoach pokreće lokalni autobus od San Franciska do svog željezničkog sistema preko zaliva do Emeryvillea.[250] Linije vožnje od stanice u Emeryvilleu su sljedeće: Capitol Corridor, San Joaquin, California Zephyr i Coast Starlight. Thruway servis također pruža prijevoz do San Luis Obispoa u Kaliforniji sa vezom do Pacific Surflinera.

 
Trajekt Golden Gatea M/V Del Norte. Usidren kraj trajektne zgrade.

Megabus je nedavno ponovo pokrenuo uslugu gradskih autobusa u Kaliforniji i Nevadi.[251] Putnici iz San Franciska mogu izabrati tri rute (San Francisco-San Jose-Los Angeles, San Francisco-Oakland-Los Angeles i San Francisco-Sacramento-Reno). Stanica u San Francisku se nalazi na Caltrainu. BoltBus je počeo pružati usluge putnicima zalivske oblasti do Los Angelesa u oktobru 2013. godine.[252]

Trajekt San Franciska pruža prijevoz od istoimene zgrade i pristaništa broj 39 do određenih mjesta u Oaklandu, Alamedi, otoku Bay Farm, južnom San Francisku i sjeverno do Vallejoa u okrugu Solano.[253] The Golden Gate Ferry je jedan od najstarijih trajekta koji pružaju servis od San Franciska do okruga Marin.[254] Soltrans se bavi naknadnim autobuskim prijevozom između trajektne zgrade i Vallejoa.

Vožnja biciklom je jedan od popularnih načina prijevoza u San Francisku. 75.000 stanovnika dnevno koristi bicikle.[255]

Pješački saobraćaj je također popularan. Walk Score je, 2011. godine, ocijenio San Francisco za drugi najbolji grad za pješačenje u SAD-u.[256][257]

San Francisco je jedan od najstarijih usvojitelja dijeljenja automobila u SAD-u. Bezprofitna organizacija City Carshare je otvorena 2001. godine.[258][259] Zipcar se također naknadno otvorio.

Biciklistično dijeljenje zalivske oblasti je pokrenuto u augustu 2013. godine sa 700 bicikala u centru San Franciska i nekoliko odabranih gradova južno od San Josea. Općinska agencija za transport i Distrikt za kvalitet zraka zalivske oblasti su odgovorni za upravljanje radnji Alta biciklističkog dijeljenog servisa.[260] Sistem će se proširiti u budućnosti.

Aerodromi

uredi
 
Međunarodni aerodrom San Franciska (nalazi se u okrugu San Mateo ali im upravlja San Francisco) je glavni aerodrom San Franciska i zalivske oblasti.

Iako se međunarodni aerodrom San Franciska (još poznat po skraćenici SFO) nalazi 21 km južno od centra grada u neinkorporiranom dijelu okruga San Mateo, on je ipak pod upravom grada i okruga San Franciska. SFO je središte kompanija United Airlines[261] i Virgin America.[262] SFO pruža međunarodni pristup Aziji i Evropi sa najvećim međunarodnim terminalom u Sjevernoj Americi.[263] SFO je 2011. godine bio 8. najprometniji aerodrom u Sjedinjenim Američkim Državama i 22. u svijetu sa preko 40.9 miliona putnika.[264]

Međunarodni aerodrom u Oaklandu, koji se nalazi nasuprot zaliva, je popularna jeftinija alternativa SFOu. Geografski gledano, aerodrom u Oaklandu je otprilike iste udaljenosti od centra grada kao i SFO, ali pošto se nalazi preko zaliva, veće je udaljenosti kada se treba do njega doći automobilima iz San Franciska.

Morske luke

uredi
 
Trajektna zgrada uz susjedstvo The Embarcadero.

Morska luka San Franciska je jednom bila najveća i naprometnija na zapadnoj obali. Sadržavala je nekoliko redova pristaništa okomitih s obalom, gdje su mašinerija i ljudi prevozili teret iz usidrenih brodova u obližnja skladišta. Luka je rukovala teretoma sa odredišta preko Tihog i Atlantskog okeana i bila je središte trgovinom klada na zapadnoj obali. Važan čin američkog radnog pokreta je bio štrajk 1934. godine na zapadnoj obali koji je doveo većinu morskih luka do prestanka rada. Pojavom utovara kontejnerima, počela su se polako prestati koristiti pristaništa. Najkomercijalnijia pristaništa su premješteni u morsku luku Oaklanda i Richmonda. Nekoliko aktivnih pristaništa koja se bave razlomljenim rasutim teretom su i dalje prisutna kraj kanala Islais Creek.

Veći broj pristaništa su bila prazna po nekoliko godina dok se nije srušio Embarcadero autoput i dok se opet nije otvorila riva u centru grada, što je dozvolilo ponovo razvijanje. Središte pristaništa, odnosno trajektna zgrada, je ponovo otvorena kao gurmansko tržište. Druge svrhe pristaništa su pružanje obalnih sredstava za razvijanje i podršku turizma i rekreakcije.

Luka koristi pristanište br. 35 za rukovanje sa 60–80 kruzera koji se pojave sa oko 200.000 putnika.[265] To su najčešće povratna krstarenja iz Aljaske i Meksika, odnosno ka tim mjestima. Novi terminalni projekt James R. Herman na pristaništu br. 27 se trebao otvoriti 2014. godine kao zamjena postojećem. Postojeći glavni terminal pristaništa br. 35 nema dovoljno kapaciteta da ugosti sve veći broj putnika novih kruzera niti usluge potrebne za međunarodni krstarni terminal.[266]

Princess Cruises Grand Princess je 16. marta 2013. godine postao prvi godišnji brod San Franciska. Brod pruža krstarenja do Aljaske, obala Kalifornije, Havaja i Meksika. Brod Grand Princess je bio usidren u San Francisku sve do aprila 2014. godine. Princess je pružao pristup i korištenje drugih brodova tokom ljeta 2014. godine, omogućivši ovoj kompaniji da posjeduje jedinu krstarnu liniju sa uslugama cijele godine u San Francisku.[267]

Sigurnost

uredi

San Francisco ima znatno veće postotke smrti pješaka i biciklista u odnosu na prosječan nivo u SAD-u. 2013. godine je 21 pješak usmrćen u sudarima vozila što je najveći broj od 2001. godine,[268] te sačinjava 2,5 smrti na 100.000 ljudi – 70% više o odnosu na državni prosjek od 1,5 smrti na 100.000 ljudi.[269] Nadzornica Jane Kim je 14. januara 2014. godine predstavila svoj plan pod imenom "Vision Zero" koji bi nastojao ukloniti sve smrtne slučajeve saobraćajnih nesreća do 2024. godine.[268]

Gradska partnerstva

uredi

San Francisco učestvuje u programu Sister Cities International.[270] U zalivskoj oblasti San Franciska nalazi se 41 ured konzulata i 23 počasna ureda.[271]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Ovo ime najčešće izbjegavaju koristiti ljudi iz San Franciska, poput naziva Frisco
  2. ^ Sullivan, James (14. 10. 2003). "Frisco, that once-verboten term". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 25. 2. 2013.
  3. ^ "Don't Call It Frisco". San Francisco Examiner, San Francisco Chronicle. 3. 4. 1918. str. 6. Arhivirano s originala, 6. 4. 2009. Pristupljeno 11. 7. 2011.
  4. ^ Iako većina stanovnika i dalje smatra da je nadimak "Frisco" donekle tabu, veći broj mlađih stanovnika i radnika aktivno koristi ovaj naziv. U svakom slučaju, dosta je spekulacije oko kulturne podijeljenosti grada.Sullivan, James (14. 10. 2003). "Frisco, that once-verboten term for the city by the bay, is making a comeback among the young and hip. Herb Caen is spinning at warp speed". San Francisco Chronicle. str. D-1. Pristupljeno 12. 6. 2008.
  5. ^ Neki turisti nazivaju San Francisco "Frisco". Stanovništvo ne voli koristiti ovaj naziv. Samuel D. Cohen piše da je najveći utjecaj na "friskofobiju" imao kolumnist Herb Caen, koji je 1953. objavio knjigu Don't Call it Frisco (bos. Ne zovite ga Frisco) nakon članka iz 1918. koji ga je tako nazvao. Caen je smatran osobom koja je znala šta je dostojno gradu, a šta nije te je ovo učinilo naziv Frisco neprihvatljivim.Cohen, Sam (11. 9. 1997). "Locals know best: only tourists call it 'Frisco'". Golden Gater Online. San Francisco State University. Arhivirano s originala, 23. 11. 1997. Pristupljeno 13. 7. 2008.
  6. ^ "PPIE: The City That Knows How". Amusing America. San Francisco Public Library. 29. 3. 2005. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  7. ^ Caen, Herb (1949). Baghdad-by-the-Bay. Garden City, NY: Doubleday. ISBN 978-0-89174-047-6. OCLC 31060237. LC F869.S3 C12.
  8. ^ "The City". UnknownWW2InColor. UnknownWW2InColor (Ramano-Archives). 1939. Pristupljeno 5. 6. 2009.
  9. ^ a b c d "QT-P3 – Race and Hispanic or Latino Origin: 2010". Sažetak Popisa stanovništva u SAD-u 2010, Dosje 1. United States Census Bureau. Pristupljeno 11. 7. 2011.
  10. ^ a b c d "Annual Estimates of the Resident Population – Counties". Arhivirano s originala, 15. 1. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2015.
  11. ^ "ZIP Code(tm) Lookup". United States Postal Service. Pristupljeno 9. 11. 2014.
  12. ^ "NPA City Report". North American Numbering Plan Administration. Arhivirano s originala, 4. 11. 2014. Pristupljeno 5. 11. 2014.
  13. ^ a b c "Board of Supervisors – Does San Francisco have a City Council?". SFGov SF311. Arhivirano s originala, 26. 7. 2010. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  14. ^ a b Nakon New York Cityja, jedino za gradove s više od 200.000 stanovnika. Inače nije drugi."2000 Census: US Municipalities Over 50,000: Ranked by 2000 Density". Demographia. Pristupljeno 23. 8. 2007.
  15. ^ a b Edward F. O'Day (oktobar 1926). "The Founding of San Francisco". San Francisco Water. Spring Valley Water Authority. Pristupljeno 14. 2. 2009.
  16. ^ a b Coy, Owen Cochran (1919). Guide to the County Archives of California. Sacramento: California Historical Survey Commission. str. 409.
  17. ^ a b Montagne, Renée (11. 4. 2006). "Remembering the 1906 San Francisco Earthquake". People & Places. National Public Radio. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  18. ^ a b "Port of Embarkation Essay—World War II in the San Francisco Bay Area". A National Register of Historic Places Travel Itinerary:. US Department of the Interior. 28. 8. 2007. Pristupljeno 22. 6. 2011.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  19. ^ Top U.S. Destinations for International Visitors, The Hotel Price Index; pristupljeno: 12. 4. 2014.
  20. ^ Stewart, Suzanne B. (novembar 2003). "Archaeological Research Issues For The Point Reyes National Seashore – Golden Gate National Recreation Area" (PDF). Sonoma State University – Anthropological Studies Center. Pristupljeno 12. 6. 2008.
  21. ^ "Visitors: San Francisco Historical Information". City and County of San Francisco. Arhivirano s originala, 1. 3. 2006. Pristupljeno 10. 6. 2008.
  22. ^ The Virtual Museum of the City of San Francisco (16. 7. 2004). "From the 1820s to the Gold Rush". The Virtual Museum of the City of San Francisco. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  23. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America's guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 4–5. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  24. ^ Tamony, Peter (oktobar 1973). "Sourdough and French Bread". Western Folklore. Western States Folklore Society. 32 (4): 265–270. doi:10.2307/1498306.
  25. ^ "San Francisco's First Brick Building". The Virtual Museum of the City of San Francisco. 16. 7. 2004. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  26. ^ a b Richards, Rand (1992). Historic San Francisco: A Concise History and Guide. Heritage House. ISBN 978-1-879367-00-5. OCLC 214330849.
  27. ^ Harris, Ron (14. 11. 2005). "Crews Unearth Shipwreck on San Francisco Condo Project". Associated Press. Pristupljeno 4. 9. 2006.
  28. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide - San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 31–33. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  29. ^ "The miners came in forty-nine, / The whores in fifty-one, / And when they got together / They produced the native son."Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 237–238. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  30. ^ Izgradnja Pacifičke željeznice finansirana je (mada nerado) obveznicama grada i okruga San Franciska pod sljedećom provizijom: "Akt za ovlaštenje da nadzorni odbor pruži iznos od milion dolara Zapadnopacifičkoj i Srednjopacifičkoj željezničkoj kompaniji Kalifornije i da pruži sredstva za plaćanje povezanih stvari" (eng. An Act to Authorize the Board of Supervisors of the City and County of San Francisco to take and subscribe One Million Dollars to the Capital Stock of the Western Pacific Rail Road Company and the Central Pacific Rail Road Company of California and to provide for the payment of the same and other matters relating thereto), koja je odobrena 22. 4. 1863, kao što je navedeno u 5. paragrafu Akta o kompromisu 1864 (Compromise Act of 1864) usvojenog 4. 4. 1864. Gradonačelnik i nadzorno vijeće protivili su se izdavanju obveznica te je ovo određeno tek nakon odluke Vrhovnog suda Kalifornije 1864 (izvorni naslov slučaja glasio je "The People of the State of California on the relation of the Central Pacific Railroad Company vs. Henry P. Coon, Mayor; Henry M. Hale, Auditor; and Joseph S. Paxson, Treasurer, of the City and County of San Francisco" 25 Cal 635) i 1865 ("The People ex rel The Central Pacific Railroad Company of California vs. The Board of Supervisors of the City and County of San Francisco, and Wilhelm Lowey, Clerk" 27 Cal 655)
  31. ^ a b c "Historical Census Statistics on Population Totals by Race, 1790 to 1990, and by Hispanic Origin, 1970 to 1990, for Large Cities and Other Urban Places in the United States". U.S. Census Bureau. Pristupljeno 18. 12. 2011.
  32. ^ "Under Three Flags" (PDF). Golden Gate National Recreation Area Brochures. US Department of the Interior. novembar 2004. Pristupljeno 22. 6. 2011.
  33. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 44–55. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  34. ^ Kalisch, Philip A. (1972). "The Black Death in Chinatown: Plague and Politics in San Francisco 1900–1904". Arizona and the West. Journal of the Southwest. 14 (2): 113–136. JSTOR 40168068.
  35. ^ "1906 Earthquake: Fire Fighting". Golden Gate National Recreation Area. US Department of the Interior. 24. 12. 2003. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  36. ^ "Casualties and Damage after the 1906 earthquake". Earthquake Hazards Program – Northern California. US Geological Survey. 25. 1. 2008. Arhivirano s originala, 4. 6. 2009. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  37. ^ "1906 Earthquake and the Army". Golden Gate National Recreation Area. US Department of the Interior. 25. 8. 2004. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  38. ^ "Jack London Writes of the 1906 San Francisco Earthquake and Fire". Sfmuseum.org. 5. 5. 1906. Pristupljeno 15. 6. 2013.
  39. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 56–62. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  40. ^ "SPUR Our Mission and History". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  41. ^ O'Brien, Tricia (2008). San Francisco's Pacific Heights and Presidio Heights. San Francisco: Arcadia Publishing. str. 7. ISBN 978-0-7385-5980-3.
  42. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 9. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  43. ^ "Virtual Museum of the City of San Francisco – M.M. O'Shaughnessy Employed as City Engineer". Pristupljeno 16. 3. 2013.
  44. ^ "San Francisco Gold Rush Banking – 1849". The Virtual Museum of the City of San Francisco. 24. 6. 2004. Arhivirano s originala, 9. 5. 2008. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  45. ^ Fang, Eric (februar 1999). "Urban Renewal Revisited: A Design Critique". SPUR Newsletter. San Francisco Planning and Urban Research Association. Arhivirano s originala, 17. 5. 2012. Pristupljeno 3. 8. 2009.
  46. ^ Rubin, Jasper (novembar 1999). "The Decline of the Port – A look at the transformation of the Port of San Francisco". SPUR Newsletter. San Francisco Planning and Urban Research Association. Pristupljeno 5. 1. 2013.
  47. ^ Terplan, Egon (7. 6. 2010). "Organizing for Economic Growth – A new approach to business attraction and retention in San Francisco". SPUR Report. San Francisco Planning and Urban Research Association. Pristupljeno 5. 1. 2013.
  48. ^ Willis, James; Habib, Jerry; Brittan, Jeremy (19. 4. 2004). "San Francisco Planning Department Census Data Analysis". San Francisco State University. Arhivirano s originala (PPT), 18. 7. 2011. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  49. ^ Minton, Torri (20. 9. 1998). "Race Through Time". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. SC-4. Pristupljeno 11. 9. 2013.
  50. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 240–242. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  51. ^ "American Experience: Summer of Love: Film Description". Website for American Experience documentary on the Summer of Love. PBS. 14. 3. 2007. Arhivirano s originala, 24. 12. 2008. Pristupljeno 17. 6. 2008.
  52. ^ "Fear in the Streets of San Francisco". Time. 29. 4. 1974. Arhivirano s originala, 18. 10. 2008. Pristupljeno 28. 8. 2006.
  53. ^ "San Francisco History: The 1970s and 1980s: Gay Rights". Destinations: San Francisco. Frommers.com. Arhivirano s originala, 12. 6. 2007. Pristupljeno 17. 6. 2008.
  54. ^ "Pyramid Facts and Figures". Company Profile. Transamerica Insurance and Investment Group. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  55. ^ Wiley, Peter Booth (2000). National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers. New York: John Wiley & Sons, Inc. str. 95–96. ISBN 978-0-471-19120-9. OCLC 44313415.
  56. ^ Fagan, Kevin (4. 8. 2006). "S.F.'s Homeless Aging on the Street / Chronic health problems on the rise as median age nears 50". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 6. 3. 2012.
  57. ^ Nieves, Evelyn (5. 11. 2000). "Mission District Fights Case of Dot-Com Fever". The New York Times. Pristupljeno 5. 3. 2012.
  58. ^ Nolte, Carl (2. 1. 2008). "High-rises are a sign of the times in changing San Francisco". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 9. 7. 2012.
  59. ^ Ted Egan (3. 4. 2006). "City and County of San Francisco: An Overview of San Francisco's Recent Economic Performance" (PDF). Report prepared for Mayor’s Office of Economic and Workforce Development. ICF Consulting. Arhivirano s originala (PDF), 1. 2. 2009. Pristupljeno 19. 6. 2008.
  60. ^ Graham, Tom (7. 11. 2004). "Peak Experience". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. PK-23. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  61. ^ Lee, Henry K. (16. 1. 1997). "Mount Davidson Cross Called Landmark by Panel". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 17. 6. 2008.
  62. ^ Smith, Charles (15. 4. 2006). "What San Francisco didn't learn from the '06 quake". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 30. 6. 2008.
  63. ^ Selna, Robert (29. 6. 2008). "S.F. leaders ignore weak buildings' quake risk". San Francisco Chronicle. str. A-1. Pristupljeno 30. 6. 2008.
  64. ^ Prognoza za zemljotrese u Kaliforniji (mart 2015) predviđa rizik od zemljotresa u Kaliforniji za period od 30 godina.
  65. ^ "Liquefaction Damage in the Marina District during the 1989 Loma Prieta earthquake" (PDF). California Geological Survey. Pristupljeno 17. 6. 2008.
  66. ^ Matt Baume (14. 4. 2010). "The Lure of the Creeks Buried Beneath San Francisco's Streets". Streetsblog San Francisco. Pristupljeno 31. 1. 2013.
  67. ^ The Official San Francisco Chinatown Website; pristupljeno: 16. 2. 2012.
  68. ^ Depicting Otherness: Images of San Francisco's Chinatown. College Street Journal, 11. 10. 2002; pristupljeno: 16. 2. 2012.
  69. ^ Bacon, Daniel: Walking the Barbary Coast Trail, 2. izdanje, "Quicksilver Press", 1997, str. 52–53.
  70. ^ "Chinatown/Grant Avenue". Arhivirano s originala 15. 6. 2011. Pristupljeno 13. 3. 2015.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link), San Francisco Days.
  71. ^ "The Haight". The San Francisco Chronicle. Pristupljeno 3. 8. 2009.
  72. ^ Bishop, Katherine (13. 10. 1988). "Haight-Ashbury Journal; Love and Hate Linger In Ex-Hippie District". New York Times. Pristupljeno 3. 8. 2009.
  73. ^ "The Marina". SFGate San Francisco Neighborhood Guide. San Francisco Chronicle. 27. 10. 2011. Pristupljeno 20. 8. 2013.
  74. ^ Morgan, Benjamin (Director) (2007). "Quality of Life (film website)". Mission District History. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  75. ^ "The Castro". The San Francisco Chronicle. Pristupljeno 3. 8. 2009.
  76. ^ Chow, Andrew (22. 3. 2002). "Dismal APA Turnout at First Redistricting Meetings". Asian Week.
  77. ^ Nolte, Carl (19. 8. 2005). "Fog Heaven: The sun will come out tomorrow. Or maybe not. It's summer in the city, and that means gray skies". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. A-1. Pristupljeno 13. 6. 2008.
  78. ^ "And Never the Twain Shall Tweet". Urban Legends Reference Pages. Snopes.com. 26. 9. 2007. Arhivirano s originala, 22. 8. 2011. Pristupljeno 13. 3. 2015.
  79. ^ Poznata i kao suholjetna suptropska (Köppenova klasifikacija klime – Csb)
  80. ^ Climate of San Francisco: Narrative Description Golden Gate Weather Services; pristupljeno: 5. 9. 2006.
  81. ^ Osborn, Liz. "Coolest US Cities in Summer". Weather Extremes. Current Results Nexus. Arhivirano s originala, 26. 7. 2010. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  82. ^ Gilliam, Harold (2002). "Cutting Through the Fog: Demystifying the Summer Spectacle". Bay Nature.
  83. ^ Billings, Mike (13. 6. 2013). "Behind the Tweets: The Secretive People Behind S.F.'s Fog, Seagulls, and Bridges". SF Weekly. Arhivirano s originala, 11. 12. 2014. Pristupljeno 3. 12. 2014.
  84. ^ a b c d e f g h "NowData - NOAA Online Weather Data". Nacionalna uprava za okeane i atmosferu. Pristupljeno 15. 12. 2011.
  85. ^ Climate of San Francisco: Snowfall Golden Gate Weather Services; pristupljeno: 3. 12. 2006.
  86. ^ Peter Hartlaub (29. 11. 2012). "Blizzard of awesome: The San Francisco snowfall of 1976". SFGate.com. Pristupljeno 1. 2. 2013.
  87. ^ "San Fran Mission Dolore, California (047772) Period of Record General Climate Summary – Temperature". Western Regional Climate Center. Desert Research Institute. 2010. Arhivirano s originala, 26. 7. 2010. Pristupljeno 25. 7. 2010. (Glavna stranica)
  88. ^ "San Francisco Bay Area / Monterey".
  89. ^ Agricultural Research Center, PRISM Climate Group Oregon State University. "USDA Plant Hardiness Zone Map". USDA. USDA. Arhivirano s originala, 27. 2. 2014. Pristupljeno 24. 2. 2014.
  90. ^ Koordinate stanice su 37°46′14″N 122°25′37″W / 37.7706°N 122.4269°W / 37.7706; -122.4269. Padavine, visoke temperature, niske temperature, snijeg i visina snijega prikazuju podatke od 1. oktobra 1849, 1. juna 1874, 1. januara 1875, 1. januara 1876. i 1. januara 1922, ovim redoslijedom.
  91. ^ "Station Name: CA SAN FRANCISCO DWTN". Nacionalna uprava za okeane i atmosferu. Arhivirano s originala, 24. 5. 2017. Pristupljeno 18. 3. 2014.
  92. ^ "San Francisco/Mission Dolores, CA Climate Normals 1961-1990". Nacionalna uprava za okeane i atmosferu. Pristupljeno 23. 4. 2013.
  93. ^ "Station Name: CA SAN FRANCISCO INTL AP". Nacionalna uprava za okeane i atmosferu. Arhivirano s originala, 24. 5. 2017. Pristupljeno 9. 5. 2014.
  94. ^ "SAN FRANCISCO/INTERNATIONAL A,CA Climate Normals 1961–1990". Nacionalna uprava za okeane i atmosferu. Pristupljeno 24. 3. 2014.
  95. ^ Gibson, Campbell (jun 1998). Population of the 100 Largest Cities and Other Urban Places in the United States: 1790 to 1990. U.S. Census Bureau.
  96. ^ Službeni rezultati popisa iz 1850. uništeni su u požaru. Ova cifra iz 1852. uzeta je iz državnog popisa ([1]).
  97. ^ "2010 Census Interactive Population Search: CA - San Francisco city". U.S. Census Bureau. Arhivirano s originala, 9. 1. 2015. Pristupljeno 12. 7. 2014.
  98. ^ "Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas – Population Estimate 2013". U.S. Census Bureau. Arhivirano s originala, 27. 6. 2014. Pristupljeno 13. 4. 2014.
  99. ^ a b "Interactive: Mapping the census". The Washington Post. Pristupljeno 9. 2. 2012.
  100. ^ a b c d e "QuickFacts: San Francisco County, California". United States Census Bureau. Arhivirano s originala, 13. 7. 2011. Pristupljeno 11. 7. 2011.
  101. ^ "Training and Education /PET". Filipino-American Law Enforcement Officers Association. Arhivirano s originala, 16. 1. 2013. Pristupljeno 28. 4. 2012.
  102. ^ "San Francisco (city), California". State & County QuickFacts. U.S. Census Bureau. Arhivirano s originala, 29. 8. 2012. Pristupljeno 28. 2. 2015.
  103. ^ "Demographic Profile Bay Area Census". Arhivirano s http://www.bayareacensus.ca.gov originala Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć), 30. 3. 2006. Pristupljeno 16. 10. 2019.
  104. ^ "California – Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990". U.S. Census Bureau.
  105. ^ a b Iz uzorka od 15%
  106. ^ "The brainpower of America's largest cities". Bizjournals.com (data interpreted from U.S. Census). 2006. Arhivirano s originala, 1. 7. 2006. Pristupljeno 5. 8. 2010.
  107. ^ Winter, Michael (9. 6. 2010). "New measure ranks San Francisco the 'smartest' U.S. city". USA Today. Pristupljeno 5. 8. 2010.
  108. ^ Gates, Gary (oktobar 2006). "Same-sex Couples and the Gay, Lesbian, Bisexual Population: New Estimates from the American Community Survey" (PDF). The Williams Institute, UCLA School of Law. Arhivirano (PDF) s originala, 2. 7. 2007. Pristupljeno 10. 7. 2008.
  109. ^ "Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households" (PDF). Human Rights Campaign. Arhivirano (PDF) s originala, 13. 4. 2008. Pristupljeno 26. 8. 2006.
  110. ^ U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19301. American FactFinder; pristupljeno: 21. 10. 2013.
  111. ^ U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19013. American FactFinder; pristupljeno: 21. 10. 2013.
  112. ^ U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19113. American FactFinder; pristupljeno: 21. 10. 2013.
  113. ^ "Median Household Income (In 2003 Inflation-adjusted Dollars) (Place Level)". U.S. Census Bureau. 22. 8. 2007. Arhivirano s originala, 23. 3. 2008. Pristupljeno 23. 6. 2009.
  114. ^ Obusan, Claire (12. 3. 2006). "Top Ten Billionaire cities". Forbes Magazine. Pristupljeno 22. 6. 2009.
  115. ^ a b Hendricks, Tyche (22. 6. 2006). "Rich City Poor City: Middle-class neighborhoods are disappearing from the nation's cities, leaving only high- and low-income districts, new study says". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. A-1. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  116. ^ "Families Struggle To Stay: Why Families are Leaving San Francisco and What Can Be Done" (PDF). Coleman Advocates for Children & Youth. 1. 3. 2006. Arhivirano s originala (PDF), 15. 4. 2010. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  117. ^ "Economic Characteristics". 2005–2009 American Community Survey 5-Year Estimates – Data Profile Highlights. U.S. Census Bureau. 2007. Arhivirano s originala, 3. 1. 2011. Pristupljeno 9. 1. 2015.
  118. ^ "Unemployment Rates for Metropolitan Areas".
  119. ^ "Deinstitutionalization: A Psychiatric 'Titanic'". PBS. Arhivirano s originala, 20. 7. 2014. Pristupljeno 9. 8. 2014.
  120. ^ Matier, Phillip; Ross, Andrew (27. 9. 2010). "Homeless problem lingers as S.F. spends millions". The San Francisco Chronicle. Pristupljeno 5. 12. 2011.
  121. ^ "San Francisco Program Combats Homelessness with Innovation". PBS. 5. 4. 2005. Pristupljeno 6. 9. 2007.
  122. ^ Pratt, Timothy (12. 8. 2006). "Critics say regional plan won't solve the problem". Las Vegas Sun. Pristupljeno 30. 8. 2006.
  123. ^ "Uniform Crime Reports: Table 6 Crime in the United States by Metropolitan Statistical Area, 2009". 2009 Crime in the United States. Federal Bureau of Investigation. Pristupljeno 23. 1. 2011.
  124. ^ "Uniform Crime Reports: Table 16 Crime in the United States by Metropolitan Statistical Area, 2009". 2009 Crime in the United States. Federal Bureau of Investigation. Pristupljeno 23. 1. 2011.
  125. ^ "San Francisco County, California". Modern Language Association. Arhivirano s originala, 19. 6. 2006. Pristupljeno 6. 8. 2013.
  126. ^ a b "Industry Employment Data for San Francisco County". California Employment Development Department. 2012.
  127. ^ "Economic Growth Widespread Across Metropolitan Areas In 2013" (PDF). U.S. Bureau of Labor Statistics. 16. 9. 2014. Arhivirano s originala (PDF), 12. 10. 2014. Pristupljeno 23. 10. 2014.
  128. ^ a b Federal Writers' Project of the Works Progress Administration of Northern California (2011). San Francisco in the 1930s: The WPA Guide to the City by the Bay. University of California Press. str. 114. ISBN 978-0-520-26880-7.
  129. ^ "San Francisco: Economy". City-Data.com. Advameg Inc. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  130. ^ "Fortune 500". Fortune magazine, Time Inc. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  131. ^ "The World According to GaWC 2012". Globalization and World Cities (GaWC) Study Group and Network. Loughborough University. Pristupljeno 25. 1. 2014.
  132. ^ "The Global Financial Centres Index 15" (PDF). Long Finance. mart 2014. Arhivirano s originala (PDF), 14. 11. 2017. Pristupljeno 5. 4. 2014.
  133. ^ Gonzales, Richard (22. 5. 2006). "New Parts of Alcatraz Revealed to Public". People and Places. National Public Radio. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  134. ^ Flinn, Ryan (3. 9. 2010). "S.F. tourism picks up, but spending stays flat". San Francisco Chronicle. str. D-1. Arhivirano s originala, 24. 5. 2017. Pristupljeno 4. 2. 2012.
  135. ^ a b Waters, Rob (15. 5. 2009). "Biotech Jobs Germinate as San Francisco Diversifies Economy". Bloomberg.
  136. ^ "Overseas Visitation Estimates for U.S. States, Cities, and Census Regions: 2013" (PDF). International Visitation in the United States. US Office of Travel and Tourism Industries, US Department of Commerce. 2013. Pristupljeno 21. 2. 2015.
  137. ^ "Top 100 City Destinations Ranking". euromonitor.com. Euromonitor. 27. 1. 2015. Pristupljeno 21. 2. 2015.
  138. ^ "San Francisco tourism spending set new record at $9.4 billion last year". San Francisco Business Times. 27. 3. 2014. Pristupljeno 5. 4. 2014.
  139. ^ "San Francisco Visitor Industry Statistics". San Francisco Travel Association. 2013. Pristupljeno 5. 4. 2014.
  140. ^ Warburg, Jennifer (27. 2. 2014). "Forecasting San Francisco's Economic Fortunes". SPUR. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  141. ^ Selna, Robert (15. 5. 2008). "New jobs, houses spur S.F. population in 2007". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. B-1. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  142. ^ Garland, Russ (27. 2. 2014). "As Bay Area Investment Shifts North, Institutional Venture Partners Opens San Francisco Office". The Wall Street Journal. Pristupljeno 11. 4. 2014.
  143. ^ "Startup City: The Urban Shift in Venture Capital and High Technology". Martin Prosperity Institute, Rotman School of Management, University of Toronto. 31. 3. 2014. Arhivirano s originala, 5. 4. 2014. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  144. ^ Florida, Richard (8. 9. 2012). "San Francisco's urban tech boom". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  145. ^ Young, Eric (4. 5. 2010). "S.F. extends biotech payroll tax exemption". San Francisco Business Times. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  146. ^ "Life Sciences & Biotech" (Press release). San Francisco Center for Economic Development. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  147. ^ "Mayor Lee Announces New Biotech Incubator in Mission Bay". 10. 9. 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  148. ^ City and County of San Francisco, California Comprehensive Annual Financial Report, for the Year ended June 30, 2013. Pristupljeno 6. 4. 2014.
  149. ^ Tan, Aldrich M. (12. 4. 2006). "San Francisco is gateway city for immigrants and Silicon Valley Technology". Fogcityjournal.com. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  150. ^ a b Egan, Ted (3. 4. 2006). "An Overview of San Francisco's Recent Economic Performance – Executive Summary" (PDF). ICF Consulting. Arhivirano s originala (PDF), 10. 7. 2007. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  151. ^ Said, Carolyn (29. 11. 2005). "Main Street Fights Chain Street". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 27. 8. 2006.
  152. ^ Hetter, Katia (21. 3. 2004). "Supervisors OK limits on chain-store expansion". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 19. 1. 2007.
  153. ^ "Proposition G: Limitations on Formula Retail Stores, City of San Francisco". smartvoter.org. Pristupljeno 19. 1. 2007.
  154. ^ a b Frojo, Renée (14. 2. 2014). "Made in San Francisco: Manufacturing a comeback". Pristupljeno 6. 4. 2014.
  155. ^ Hartman, Chester (2002). City for sale: The transformation of San Francisco. University of California Press.
  156. ^ "Most Walkable Cities in the U.S." Walkscore.com. Pristupljeno 28. 3. 2014.
  157. ^ Wach, Bonnie (3. 10. 2003). "Fog City rises from the funk". USA Today. Gannett Company, Inc. Arhivirano s originala, 11. 3. 2015. Pristupljeno 14. 3. 2015.
  158. ^ Schwarzer, Michelle (jul 2001). "San Francisco by the Numbers: Planning After the 2000 Census". SPUR Newsletter. San Francisco Planning and Urban Research Association. Arhivirano s originala, 11. 2. 2005. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  159. ^ Sadovi, Maura Webber (12. 4. 2006). "San Francisco's Home Prices Remain Among the Highest in U.S." The Wall Street Journal. Arhivirano s originala, 1. 3. 2007. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  160. ^ "Median Family Income (In 2003 Inflation-adjusted Dollars)". American Community Survey. US Census Bureau. 22. 8. 2007. Arhivirano s originala, 20. 4. 2008. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  161. ^ Hawn, Carleen (mart 2007). "It may not feel like it, but your shot at the good life is getting better. Here's why". San Francisco magazine. Modern Luxury. Arhivirano s originala, 24. 2. 2007. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  162. ^ ""Quality of Living global city rankings – Mercer survey". Mercer Consulting. jun 2008. Pristupljeno 23. 2. 2011.
  163. ^ Lam, Eric (22. 12. 2005). "San Francisco Chinese New Year Parade Embroiled in Controversy". The Epoch Times. Arhivirano s originala, 11. 5. 2009. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  164. ^ Leip, Dave (4. 6. 2008). "Dave Leip's Atlas of U.S. Presidential Elections". Dave Leip. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  165. ^ Reform Law Could Curb Healthy San Francisco's Enrollment by Up to 60% – California Healthline. Californiahealthline.org. Pristupljeno 16. 2. 2012.
  166. ^ "San Francisco's Latest Innovation: Universal Health Care" Arhivirano 15. 2. 2008. na Wayback Machine, by Laura A. Locke, Time, June 23, 2006
  167. ^ "Participant Costs" Arhivirano 27. 3. 2010. na Wayback Machine, healthysanfrancisco.org. Pristupljeno 10. 4. 2010.
  168. ^ "Universal Health Care Plan Approved in San Francisco", Insurance Journal, 20. 7. 2006.
  169. ^ "Annual gay pride parades around the country take on new meaning as millions turn out to celebrate the Supreme Court rulings on same-sex marriage". USAtoday.com.
  170. ^ "Over 100,000 People Attend 44th Annual Pride Parade in San Francisco". NBCbayarea.com.
  171. ^ "About the Sierra Club". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  172. ^ "Friends of the Urban Forest – About us". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  173. ^ "Recology Residential Service Program". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  174. ^ "SFPUC GoSolarSF". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  175. ^ "About Clean Power SF". Arhivirano s originala, 20. 2. 2015. Pristupljeno 21. 2. 2015.
  176. ^ "SFPUC Greasecycle". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  177. ^ "Mayor Newsom Praises SFPUC For Approving New Five Megawatt Solar Project at Sunset Reservoir" (Press release). Office of the Mayor, San Francisco. 12. 12. 2008. Pristupljeno 29. 9. 2009.
  178. ^ Leigh Glaser (7. 12. 2010). "SF gets new way to generate renewable energy". KGO ABC7 News. Arhivirano s originala, 10. 4. 2014. Pristupljeno 13. 3. 2015.
  179. ^ Veća je jedino operna kuća u gradu New York City
  180. ^ a b "San Francisco had close ties to career of Robin Williams". The San Francisco Examiner. Arhivirano s originala, 18. 10. 2014. Pristupljeno 13. 3. 2015.
  181. ^ "Corporate Sponsorship – Why Sponsor". San Francisco Museum of Modern Art. Arhivirano s originala, 29. 12. 2007. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  182. ^ "Federal Brownfields Tax Incentive: SBC Park" (PDF). Brownfields. US Environmental Protection Agency. maj 2005. Arhivirano (PDF) s originala, 21. 9. 2006. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  183. ^ Sperling, Bert. "Best Baseball Cities". Pristupljeno 29. 10. 2012.
  184. ^ Matier, Phillip; Ross, Andrew (9. 11. 2006). "SAN FRANCISCO / 49ers say they are moving to Santa Clara". Sfgate.com. Pristupljeno 28. 3. 2012.
  185. ^ "San Francisco mayor: 49ers move to Santa Clara all but assured". PressDemocrat.com. 6. 12. 2011. Pristupljeno 28. 3. 2012.
  186. ^ "About Us – History". ING Bay to Breakers. ING Group. 11. 3. 2008. Arhivirano s originala, 26. 7. 2010. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  187. ^ Bulwa, Demian (27. 7. 2009). "S.F. Marathon: 26.2 miles of feel-good pain". Saopćenje za medije. SFGate. Pristupljeno 7. 9. 2010.
  188. ^ "Fact Sheet" (PDF). Saopćenje za medije. Accenture Escape from Alcatraz Triathlon. 23. 5. 2008. Arhivirano s originala (PDF), 25. 1. 2009. Pristupljeno 19. 1. 2009.
  189. ^ Cote, John (2010). "San Francisco selected to host America's Cup". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. Pristupljeno 11. 9. 2013.
  190. ^ "Bicycle Network Facilities". Commuting and Resources. SF Municipal Transportation Authority. 12. 5. 2008. Arhivirano s originala, 7. 3. 2012. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  191. ^ Hübler, Eric (2008). "The Fittest and Fattest Cities in America". Men's Fitness. American Media, Inc. Arhivirano s originala, 11. 10. 2008. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  192. ^ "St Francis Yacht Club". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  193. ^ "Golden Gate Yacht Club". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  194. ^ "About South Beach Yacht Club". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  195. ^ "Pier 39 Marina". Arhivirano s originala, 29. 4. 2013. Pristupljeno 26. 3. 2013.
  196. ^ "South End Rowing Club". Arhivirano s originala, 8. 4. 2013. Pristupljeno 26. 3. 2013.
  197. ^ "The Dolphin Club of SF About us". Arhivirano s originala, 5. 12. 2013. Pristupljeno 26. 3. 2013.
  198. ^ "City of San Francisco 2010 Bicycle Count Report", San Francisco Municipal Transportation Agency, 2010, p. 3
  199. ^ "2008 San Francisco State of Cycling Report" (PDF). San Francisco Municipal Transportation Agency. 2008. str. 9. Pristupljeno 1. 10. 2014.
  200. ^ "Facility Listings". San Francisco Recreation and Parks Department. City and County of San Francisco. Arhivirano s originala, 26. 7. 2010. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  201. ^ "The Most Visited City Parks" (PDF). Center for City Park Excellence. The Trust for Public Land. 11. 10. 2007. Arhivirano s originala (PDF), 18. 3. 2009. Pristupljeno 17. 6. 2008.
  202. ^ "What to See at the Zoo". San Francisco Zoo. Arhivirano s originala, 19. 7. 2011. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  203. ^ "Candlestick Point SRA". California State Parks Department. Pristupljeno 27. 1. 2009.
  204. ^ "Board of Supervisors District Information". City and County of San Francisco, Board of Supervisors. Arhivirano s originala, 14. 7. 2007. Pristupljeno 29. 1. 2006.
  205. ^ Coté, John (11. 1. 2011). "Ed Lee becomes the city's first Chinese American mayor". The San Francisco Chronicle.
  206. ^ "Foreign Consular Offices in the United States, 2007" (PDF). United States Department of State. Pristupljeno 12. 12. 2008.
  207. ^ "Mayor Lee Signs San Francisco's Balanced Budget For Fiscal Year 2013–14 & 2014–15". Office of the Mayor. 24. 7. 2013. Pristupljeno 26. 9. 2013.
  208. ^ Gordon, Rachel (26. 4. 2010). "1 in 3 San Francisco employees earned $100,000". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 7. 3. 2012.
  209. ^ a b c d e f g h i j k United States Department of Justice, Federal Bureau of Investigation. Crime in the United States, 2012, Table 8. Pristupljeno 15. 11. 2013.
  210. ^ Demian Bulwa (5. 1. 2012). "Through hard times, S.F. killings at historic lows". SFGate. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  211. ^ "San Francisco crime rates and statistics". NeighborhoodScout. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  212. ^ "The Tenderloin". FoundSF. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  213. ^ "Shame of the city". SFGate. 12. 7. 2012. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  214. ^ "La Mara Salvatrucha Street Gang – San Francisco". Sfweekly.com. Arhivirano s originala, 26. 7. 2013. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  215. ^ Bulwa, Demian (27. 5. 2005). "SAN FRANCISCO / Sureño gang's threat growing in Bay Area / Widow's apartment is at heart of group's Mission District turf". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 29. 3. 2014.
  216. ^ Albert Samaha (26. 9. 2012). "Crip-less: S.F.'s Dislike of Franchises Extends to Street Gangs – Page 1 – News – San Francisco". SF Weekly. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  217. ^ Vanessa Hua (7. 10. 2006). "Golden Dragon Closes and owes a million". Sfgate.com. Arhivirano s originala, 5. 8. 2011. Pristupljeno 6. 12. 2011.
  218. ^ Jim Herron Zamora (15. 5. 1990). "S.F. Chinatown Shootings May Be Tied to Gang". Los Angeles Times. Pristupljeno 16. 9. 2012.
  219. ^ Vanessa Hua (20. 6. 1998). "Boy, 16, Arrested In S.F. Chinatown Shooting Rampage / Suspect was at scene but didn't fire gun, cops say". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 16. 9. 2012.
  220. ^ "America's Best Graduate Schools: Best Medical Schools". U.S. News and World Report. 2010. Arhivirano s originala, 21. 4. 2010. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  221. ^ Comarow, Avery (14. 7. 2010). "Best Hospitals 2011–12: the Honor Roll". U.S. News and World Report. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  222. ^ "San Francisco Business Information: Largest Employers in San Francisco". San Francisco Business Times Book of Lists, 2007. San Francisco Center for Economic Development. Arhivirano s originala (Microsoft Word), 17. 8. 2007. Pristupljeno 9. 6. 2008.
  223. ^ Leuty, Ron (11. 6. 2010). "UCSF packs a $6B punch for economy". San Francisco Business Times. Arhivirano s originala, 26. 7. 2010. Pristupljeno 26. 7. 2010.
  224. ^ "Employment & Economic Stimulus". 2010 Economic Impact Report. University of California, San Francisco. Arhivirano s originala, 26. 7. 2010. Pristupljeno 26. 7. 2010.
  225. ^ Wallace Ravven (22. 7. 2003). "New UCSF Mission Bay campus: country's largest biomedical university expansion". UCSF. Pristupljeno 9. 6. 2008.
  226. ^ UCSF (2015). "Locations". Pristupljeno 21. 2. 2015.
  227. ^ "Hastings Quick Facts". University of California, Hastings College of the Law. Pristupljeno 30. 8. 2006.
  228. ^ a b "SF State Facts 2008–2009" (PDF). SFSU. Arhivirano s originala (PDF), 3. 3. 2016. Pristupljeno 7. 3. 2009.
  229. ^ "City College of San Francisco Fact Sheet". City College of San Francisco. april 2008. Arhivirano s originala (PDF), 2. 12. 2008. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  230. ^ "University of San Francisco Fact Book and Almanac 2007" (PDF). University of San Francisco. 31. 12. 2007. Arhivirano s originala (PDF), 24. 6. 2008. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  231. ^ "Who We Are". Academy of Art University. 2008. Pristupljeno 18. 2. 2009.
  232. ^ Let's Go: Roadtripping USA. MacMillan. 2007. str. 489. ISBN 9780312361822. Pristupljeno 18. 2. 2009.
  233. ^ "Oakland & San Francisco Campuses". California College of the Arts. 2012. Pristupljeno 23. 5. 2012.
  234. ^ "The Oldest Public High School West of the Mississippi". About Lowell: Lowell History. San Francisco Unified School District. 22. 2. 2002. Arhivirano s originala, 14. 4. 2002. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  235. ^ Knight, Heather (31. 5. 2006). "Many reluctantly chose private schools". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. A-1. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  236. ^ "School Directory August 2010" (PDF). Roman Catholic Archdiocese of San Francisco. august 2010. Arhivirano s originala (PDF), 27. 11. 2010. Pristupljeno 23. 1. 2011.
  237. ^ "Top 200 Newspapers by Largest Reported Circulation". Audit Bureau of Circulations. 31. 3. 2007. Arhivirano s originala, 13. 8. 2007. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  238. ^ Rosenberg, Scott (21. 3. 2000). "The San Francisco Examiner, 1887–2000". Salon.com. Arhivirano s originala, 27. 6. 2009. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  239. ^ Nolte, Carl (22. 11. 2000). "Examiner Staff Ends an Era With Tears, Newsroom Tales". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. A-1. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  240. ^ Hua, Vanessa (3. 8. 2004). "Newspaper war in the Bay Area: Ming Pao becomes 6th Chinese-language daily". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. B-1. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  241. ^ "Local Television Market Universe Estimates". Nielsen Media. 22. 9. 2007. Arhivirano s originala (XLS), 27. 9. 2007. Pristupljeno 15. 6. 2008.
  242. ^ "Arbitron Radio Market Rankings: Spring 2008". Arbitron. 16. 4. 2008. Arhivirano s originala, 1. 8. 2007. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  243. ^ "Top 30 Public Radio Subscribers – Winter 2004 Arbitron" (PDF). Radio Research Consortium. Arbitron Media Research. 17. 6. 2004. Arhivirano s originala (PDF), 23. 4. 2005. Pristupljeno 14. 6. 2008.
  244. ^ a b Gordon, Rachel (8. 9. 2005). "Boulevard of dreams, the premiere". San Francisco Chronicle. Hearst Communications. str. B-1. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  245. ^ Les Christie (29. 6. 2007). "New Yorkers are Top Transit Users". CNNMoney.com. Cable News Network. Pristupljeno 20. 8. 2008.
  246. ^ "Fiscal Year 2008 Short Range Transit Plan: Chapter 4" (PDF). San Francisco Metropolitan Transportation Agency. Arhivirano s originala (PDF), 27. 5. 2015. Pristupljeno 14. 3. 2015.
  247. ^ a b c d "Bay Area Traveler: Transportation Information". SF Gate.com. Hearst Communications Inc. mart 2007. Arhivirano s originala, 30. 8. 2008. Pristupljeno 14. 3. 2015.
  248. ^ "Report on San Francisco's Cable Cars" (PDF). San Francisco Beautiful. maj 2007. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  249. ^ "Project Overview – Regional Transit". Transbay Transit Center. Arhivirano s originala, 13. 12. 2006. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  250. ^ "Emeryville Station (EMY)". Amtrak. Arhivirano s originala, 24. 12. 2007. Pristupljeno 25. 7. 2010.
  251. ^ "Megabus.Com Expands Service To/From Los Angeles, San Francisco And Six Cities". Arhivirano s originala, 18. 3. 2013. Pristupljeno 26. 3. 2013.
  252. ^ "BoltBus to launch Bay Area-Los Angeles service". Pristupljeno 6. 11. 2013.
  253. ^ "San Francisco Bay Ferry". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  254. ^ "Golden Gate Ferry". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  255. ^ "2011 Bicycle Count Report" (PDF). SFMTA. City of San Francisco. decembar 2011. Pristupljeno 17. 5. 2012.
  256. ^ Said, Carolyn (20. 7. 2011). "S.F., Oakland in top 10 most walkable U.S. cities". San Francisco Chronicle. Pristupljeno 20. 7. 2011.
  257. ^ "The 10 most walkable U.S. cities". MarketWatch. 2011. Pristupljeno 20. 7. 2011.
  258. ^ "City CarShare Out Mission". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  259. ^ "Zipcar Our Mission". Pristupljeno 26. 3. 2013.
  260. ^ "SFMTA – Bikesharing". Pristupljeno 15. 3. 2013.
  261. ^ Young, Eric (2. 4. 2004). "Pact keeps United from flying away". San Francisco Business Times. American City Business Journals. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  262. ^ Raine, George (9. 12. 2005). "Taking to the air: Low-fare startup Virgin America says it has the funding to fly". San Francisco Chronicle. Hearst Communications Inc. str. C-1. Arhivirano s originala, 16. 5. 2012. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  263. ^ "Fact Sheet: International Terminal" (PDF). San Francisco International Airport. maj 2007. Arhivirano s originala (PDF), 7. 8. 2013. Pristupljeno 16. 6. 2008.
  264. ^ "Preliminary World Airport Traffic 2011 (Table 2 – TOTAL PASSENGER TRAFFIC 2011)" (PDF). Airports Council International. 27. 3. 2012. Pristupljeno 22. 4. 2012.
  265. ^ "SFPort – Cruises". Pristupljeno 16. 3. 2013.
  266. ^ "SFPort – James R. Herman Cruise Terminal Project at Pier 27". Pristupljeno 16. 3. 2013.
  267. ^ Engle, Jane (15. 4. 2013). "LA Times – Cruises: The Grand Princess finds a home in San Francisco". Los Angeles Times. Pristupljeno 22. 4. 2013.
  268. ^ a b Sabatini, Joshua (16. 1. 2014). "Lee unveils push for pedestrian safety". SF Examiner. Pristupljeno 19. 1. 2014.
  269. ^ "Traffic Safety Facts, 2012 Motor Vehicle Crashes: Overview" (PDF). National Highway Traffic Safety Administration. Pristupljeno 19. 1. 2014.
  270. ^ "Mayor's Office of Economic and Workforce Development – Sister Cities". Arhivirano s originala, 18. 6. 2013. Pristupljeno 22. 4. 2013.
  271. ^ "REGISTER OF FOREIGN CONSULATES IN SAN FRANCISCO" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 23. 11. 2014. Pristupljeno 11. 3. 2013.
  272. ^ Mulcahy, Noreen. "Cork - International Relations". Cork City Council. Arhivirano s originala, 18. 5. 2013. Pristupljeno 28. 8. 2013.
  273. ^ "Kraków - Miasta Partnerskie". Miejska Platforma Internetowa Magiczny Kraków. Arhivirano s originala, 2. 7. 2013. Pristupljeno 10. 8. 2013.

Literatura

uredi

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: San Francisco

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Francisco&oldid=3643281"