Canidae
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Canidae su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktiku. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.
Canidae | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Potkoljeno | Vertebrata |
Razred | Mammalia |
Red | Carnivora |
Porodica | Canidae G. Fischer de Waldheim, 1817. |
Rodovi | |
Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i podsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.
Izgled i građa tijela
urediGrađom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Na prednjim nogama imaju pet, a na stražnjim četiri prsta. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.
Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i izuzetni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.
Sistematika
urediPorodica pasa se satoji od 35 danas živućih vrsta podijeljenih u 11 rodova. Domaći pas i dingo se, prema trenutnom naučnom konsenzusu, ne smatraju odvojenim vrstama, već podvrstama vuka Canis lupus. Lindblad-Toh i sur. (2005)[1] svrstavaju porodicu pasa u 4 grane: vrste nalik vukovima, vrste nalik lisicama, južnoameričke vrste te siva i ostrvska siva lisica (rod Urocyon). Prve tri grupe su monofiletskog podrijekla, a siva i ostrvska siva lisica, koje se nalaze bazalno u stablu, nemaju potpuno razriješen položaj u filogeniji.
- rod Alopex
- arktička lisica (Alopex lagopus)
- rod Canis
- prugasti čagalj (Canis adustus)
- zlatni čagalj (Canis aureus)
- kojot (Canis latrans)
- sivi vuk (Canis lupus)
- crnoleđi čagalj (Canis mesomelas)
- crveni vuk (Canis rufus)
- etiopski vuk (Canis simensis)
- rod Chrysocyon
- grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus)
- rod Cuon
- azijski divlji pas (Cuon alpinus)
- rod Lycalopex
- kolpeo (Lycalopex culpaeus)
- darwinova lisica (Lycalopex fulvipes)
- južnoamerička siva lisica (Lycalopex griseus)
- pampaska siva lisica (Lycalopex gymnocercus)
- kratkouha lisica (Lycalopex microtis)
- sechuranska lisica (Lycalopex sechurae)
- račja lisica (Lycalopex thous)
- sitnozubi pas (Lycalopex vetulus)
- rod Lycaon
- afrički divlji pas (Lycaon pictus)
- rod Nyctereutes
- kunopas (Nyctereutes procyonoides)
- rod Otocyon
- dugouha lisica (Otocyon megalotis)
- rod Speothos
- kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus)
- rod Urocyon
- siva lisica (Urocyon cinereoargenteus)
- otočna siva lisica (Urocyon littoralis)
- rod Vulpes
- indijska lisica (Vulpes bengalensis)
- Blanfordova lisica (Vulpes cana)
- kama (Vulpes chama)
- stepska lisica (Vulpes corsac)
- tibetska piješčana lisica (Vulpes ferrilata)
- ušata lisica (Vulpes macrotis)
- blijeda lisica (Vulpes pallida)
- Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli)
- prerijska lisica (Vulpes velox)
- crvena lisica (Vulpes vulpes)
- pustinjska lisica (Vulpes zerda)
Vanjski linkovi
uredi
- ^ Lindblad-Toh, Kerstin; Wade, Claire M.; Mikkelsen, Tarjei S.; Karlsson, Elinor K.; Jaffe, David B.; Kamal, Michael; Clamp, Michele; Chang, Jean L.; Kulbokas, Edward J. (2005-12-08). "Genome sequence, comparative analysis and haplotype structure of the domestic dog". Nature (jezik: engleski). 438 (7069): 803–819. doi:10.1038/nature04338. ISSN 0028-0836.