[go: up one dir, main page]

Razlika između verzija stranice "Mucanje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Adding 1 book for Wikipedia:Provjerljivost (20231208)) #IABot (v2.0.9.5) (GreenC bot
 
(Nije prikazana 16 međuverzija 5 korisnika)
Red 1:
{{Infokutija bolestzdravstveno stanje
| naziv = Mucanje
| imesinonimi = MucanjeZamuckivanje, <br>(Zamuckivanje)<br>(''Alalia syllabaris'')<br>, (''Alalia literalis'')<br>(, ''Anarthria literalis'')<br>(Disfemija), disfemija<ref name="GREENE pp. 74–82">{{cite journal | last=GREENE | first=J. S. | title=Dysphemia and Dysphonia: Cardinal Features of Three Types of Functional Syndrome: Stuttering, Aphonia and Falsetto (Male) | journal=Archives of Otolaryngology–Head & Neck Surgery | publisher=American Medical Association (AMA) | volume=26 | issue=1 | date=1. 7. 1937-07-01 | issn=0886-4470 | doi=10.1001/archotol.1937.00650020080011 | pages=74–82 | url=https://jamanetwork.com/journals/jamaotolaryngology/article-abstract/560144}}</ref>
| image =
|alt=| captionslika =
| veličina_slike =
*Oblast: Patologija [[govorni jezik|govornog jezika]]
| alt =
*Simptomi: Nehotično ponavljanje zvuka i poremećaj ili blokiranje govora
| opis_slike =
*Komplikacije: Stid, [[maltretiranje]], [[socijalna anksioznost]], [[glosofobija|strah od javnog govora]]
| izgovor =
*Početak: Dob 2–5 godina
| specijalnost = [[Logopedija]]
*Trajanje: Dugoročno
*Simptomi:| simptomi = Nehotično ponavljanje zvuka i poremećaj ili blokiranje govora
*Uzroci: Nepoznati
*Komplikacije:| komplikacije = Stid, [[maltretiranje]], [[socijalna anksioznost]], [[glosofobija|strah od javnog govora]]
*Djferencijalna dijagnoza: [[disfonija]]<ref name="GREENE pp. 74–82"/>
| pojava = Dob 2–5 godina
*Tretman: [[Logopedija]]
| trajanje = Dugoročno
*Lijekovi: Antagonisti [[dopamin]]a
| vrste =
*Prognoza = Obično se povlači u kasnom djetinjstvu; 20% slučajeva traje u odrasloj dobi
| uzroci = Nepoznati
*[[Frekvencija]] = oko 1%
| rizici = <!-- ili |rizik= -->
| DiseasesDB =
| dijagnoza ICD10 = {{ICD10|F|98|5|f|90}}
*Djferencijalna| dijagnoza:diferencijalna_dijagnoza = [[disfonija]]<ref name="GREENE pp. 74–82"/>
| ICD9 = {{ICD9|307.0}}
| prevencija ICDO =
| tretman OMIM = 184450[[Logopedija]]
*Lijekovi:| lijek = Antagonisti [[dopamin]]a
| OMIM_mult = {{OMIM|609261||none}}
*Prognoza| prognoza = Obično se povlači u kasnom djetinjstvu; 20% slučajeva traje u odrasloj dobi
| MedlinePlus = 001427
| frekvencija = oko 1%
| eMedicineSubj =
| smrtnost =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D013342
}}
'''Mucanje''' ili '''zamuckivanje''' je [[poremećaj govora]] u kojem je tok [[govor]]a poremećen nehotičnim ponavljanjima i produžavanjem glasova, slogova, riječi , ili fraze, kao i nehotične tihe pauze ili blokovi u kojima osoba koja muca ne može proizvesti zvukove.<ref>[http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en#/F98.5 World Health Organization ICD-10 F95.8 – Stuttering] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102133725/http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en |date=2014-2. 11-02. 2014 }}.</ref> Termin ''mucanje'' povezuje se najčešće s nevoljnim ponavljanjem zvukova, ali uključuje i neuobičajeno oklijevanje ili pauzu prije govora, koje ljudi koji mucaju nazivaju ''blokovi'', i produžavanje određenih zvukova, obično [[samoglasnik]]a ili [[glas|poluglasova]]. Prema Watkinsu eti al.drugima, mucanje je poremećaj "izbora, pokretanja i izvođenja motorinih sekvenci neophodnih za tečnu proizvodnju govora".<ref name="Carlson, N. 2013 pp. 497-500">[Carlson, N. (2013). Human Communication. In Physiology of behavior (11th ed., pp. 497–500). Boston: Allyn and Bacon.]</ref> Za mnoge ljude koji mucaju, ponavljanje je glavna briga. Izraz "mucanje" pokriva širok raspon ozbiljnosti, od jedva primjetnih prepreka koje su uglavnom kozmetičke prirode do teških [[simptom]]a koje efikasno sprječavaju [[govor|oralnu komunikaciju]]. Skoro 70 miliona ljudi širom sveta muca,<ref name="11facts">{{cite web|title=11 Facts About Stuttering|url=https://www.dosomething.org/tipsandtools/11-facts-about-stuttering|access-date=15. July7. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140719081755/https://www.dosomething.org/tipsandtools/11-facts-about-stuttering|archive-date=19. July7. 2014}}</ref> što je oko 1% svjetske populacije.<ref name="Carlson, N. 2013 pp. 497-500"/>
 
Utjecaj mucanja na funkcionisanje i emocijsko stanje osobe može biti ozbiljan. Ovo može uključivati [[strah]] od [[izgovaranje|izgovaranja]] određenih samoglasnika ili suglasnika, strah od toga da će biti uhvaćeni kako mucaju u društvenim situacijama, samonametnutu izolaciju, [[anksioznost]], [[stres]], sram, nisko samopoštovanje, moguća meta maltretiranja (posebno kod djece), korištenje zamjene riječi i preuređivanje riječi u rečenici kako bi se sakrilo mucanje ili osjećaj "gubljenja kontrole" tokom govora. Mucanje se ponekad popularno doživljava kao simptom [[anksioznost]]i, ali ne postoji direktna [[korelacija]] u tom smjeru.<ref>{{Cite web|url=https://www.stammering.org/speaking-out/articles/what-relationship-between-stuttering-and-anxiety|title=What is the relationship between stuttering and anxiety? {{!}} British Stammering Association|website=www.stammering.org|access-date=2019-03-20. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423073752/http://stammering.org/speaking-out/articles/what-relationship-between-stuttering-and-anxiety|archive-date=2017-04-23. 4. 2017|url-status=dead}}</ref>
'''Mucanje''' ili '''zamuckivanje''' je [[poremećaj govora]] u kojem je tok [[govor]]a poremećen nehotičnim ponavljanjima i produžavanjem glasova, slogova, riječi , ili fraze, kao i nehotične tihe pauze ili blokovi u kojima osoba koja muca ne može proizvesti zvukove.<ref>[http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en#/F98.5 World Health Organization ICD-10 F95.8 – Stuttering] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102133725/http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en |date=2014-11-02 }}.</ref> Termin ''mucanje'' povezuje se najčešće s nevoljnim ponavljanjem zvukova, ali uključuje i neuobičajeno oklijevanje ili pauzu prije govora, koje ljudi koji mucaju nazivaju ''blokovi'', i produžavanje određenih zvukova, obično [[samoglasnik]]a ili [[glas|poluglasova]]. Prema Watkinsu et al., mucanje je poremećaj "izbora, pokretanja i izvođenja motorinih sekvenci neophodnih za tečnu proizvodnju govora".<ref name="Carlson, N. 2013 pp. 497-500">[Carlson, N. (2013). Human Communication. In Physiology of behavior (11th ed., pp. 497–500). Boston: Allyn and Bacon.]</ref> Za mnoge ljude koji mucaju, ponavljanje je glavna briga. Izraz "mucanje" pokriva širok raspon ozbiljnosti, od jedva primjetnih prepreka koje su uglavnom kozmetičke prirode do teških [[simptom]]a koje efikasno sprječavaju [[govor|oralnu komunikaciju]]. Skoro 70 miliona ljudi širom sveta muca,<ref name="11facts">{{cite web|title=11 Facts About Stuttering|url=https://www.dosomething.org/tipsandtools/11-facts-about-stuttering|access-date=15 July 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140719081755/https://www.dosomething.org/tipsandtools/11-facts-about-stuttering|archive-date=19 July 2014}}</ref> što je oko 1% svjetske populacije.<ref name="Carlson, N. 2013 pp. 497-500"/>
 
Utjecaj mucanja na funkcionisanje i emocijsko stanje osobe može biti ozbiljan. Ovo može uključivati [[strah]] od [[izgovaranje|izgovaranja]] određenih samoglasnika ili suglasnika, strah od toga da će biti uhvaćeni kako mucaju u društvenim situacijama, samonametnutu izolaciju, [[anksioznost]], [[stres]], sram, nisko samopoštovanje, moguća meta maltretiranja (posebno kod djece), korištenje zamjene riječi i preuređivanje riječi u rečenici kako bi se sakrilo mucanje ili osjećaj "gubljenja kontrole" tokom govora. Mucanje se ponekad popularno doživljava kao simptom [[anksioznost]]i, ali ne postoji direktna [[korelacija]] u tom smjeru.<ref>{{Cite web|url=https://www.stammering.org/speaking-out/articles/what-relationship-between-stuttering-and-anxiety|title=What is the relationship between stuttering and anxiety? {{!}} British Stammering Association|website=www.stammering.org|access-date=2019-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423073752/http://stammering.org/speaking-out/articles/what-relationship-between-stuttering-and-anxiety|archive-date=2017-04-23|url-status=dead}}</ref>
 
Mucanje općenito nije problem s fizičkom proizvodnjom govornih zvukova ili prenošenjem [[misao|misli]] u riječi. Smatra se da akutna nervoza i stres ne uzrokuju mucanje, ali mogu izazvati mucanje kod ljudi koji imaju poremećaj [[govor]]a, a život sa stigmatiziranim invaliditetom može rezultirati [[anksioznost|anksioznošću]] i visoko [[Alostatsko opterećenje| alostatsko stresnim opterećenjem]] (hronična nervoza i stres) koji smanjuju količinu akutnog stresa potrebnog da izazove mucanje kod bilo koje osobe koja muca, pogoršavajući situaciju na način [[povratna sprega|pozitivne povratne informacije]] sistema; za ovo stanje je predložen naziv '"sindrom mucajućeg govora'".<ref>http://www.stutteredspeechsyndrome.com {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208102736/http://stutteredspeechsyndrome.com/ |date=8. 2. 2011-02-08 }}</ref><ref>{{cite book|last=Irwin|first=M.|editor1-first=J.|editor1-last=Au-Yeung|editor2-first=M. M.|editor2-last=Leahy|title=Terminology – How should stuttering be defined? And why? – Research, Treatment, and Self-Help in Fluency Disorders: New Horizons|publisher=The International Fluency Association|year=2006|pages=41–45|url=http://stutteredspeechsyndrome.com/for-academics-clinicians/terminology/|isbn=978-0-9555700-1-8|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150928025600/http://stutteredspeechsyndrome.com/for-academics-clinicians/terminology/|archive-date=2015-09-28. 9. 2015}}</ref> Neither acute nor chronic stress, however, itself creates any predisposition to stuttering.
 
Poremećaj je također „promjenjiv“"promjenjiv", što znači da u određenim situacijama, kao što je telefonski razgovor ili u velikoj grupi, mucanje može biti teže ili manje, ovisno o tome da li je osoba koja muca, samostalna ili ne, svesna svog mucanja. Ljudi koji mucaju često otkriju da njihovo mucanje varira i da imaju "dobre" i "loše" dane i dane "bez mucanja". Vremena u kojima njihovo mucanje fluktuira mogu biti nasumična.<ref>{{cite web|last=Bowen|first=Caroline|title=Information for Families: Stuttering- What can be done about it?|url=http://speech-language-therapy.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:stuttering&catid=11:admin&Itemid=101|work=speech-language-therapy dot com|access-date=June 19,. 6. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402150955/http://speech-language-therapy.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:stuttering&catid=11:admin&Itemid=101|archive-date=April 2,. 4. 2015}}</ref> Iako su tačna [[etiologija]] ili uzroci mucanja nepoznati, smatra se da doprinose i [[genetika|gentičke]] i [[neurofiziologija|neurofiziološke]] predispozicije. Dostupni su mnogi tretmani i [[logoped|logoterapijske]] tehnike koje mogu pomoći u smanjenju [[disfluentnost|govorne disfluentnosti]] kod nekih ljudi koji mucaju do tačke u kojoj neuvježbano [[uho]] ne može prepoznati problem; međutim, još u suštini ne postoji lijek za ovaj poremećaj. Ozbiljnost mucanja osobe bi odgovarala količini govorne terapije koja je potrebna za smanjenje disfluentnosti. Za ozbiljno mucanje potrebna je dugotrajna terapija i naporan rad kako bi se smanjila disfluentnost.<ref>{{cite journal |vauthors=Ashurst JV, Wasson MN |title=Developmental and persistent developmental stuttering: an overview for primary care physicians |journal=The Journal of the American Osteopathic Association |volume=111 |issue=10 |pages=576–80 |date=Octoberoktobar 2011 |pmid=22065298 |url=http://www.jaoa.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=22065298 }}{{Dead link|access-date=April29. 20211. 2022 |botarchive-date=InternetArchiveBot9. 5. 2018 |fixarchive-attemptedurl=yeshttps://web.archive.org/web/20180509173528/http://jaoa.org/?view=long&pmid=22065298 }}</ref>
{{TOC limit|3}}
 
==Opća obilježja==
 
Uobičajena ponašanja mucanja su vidljivi znaci govornih disfluencija, na primjer: ponavljanje zvukova, slogova, riječi ili fraza, tihi blokovi i produžavanje zvukova. Razlikuju se od normalnih poremećaja koji se nalaze kod svih zvučnika po tome što mucanje može trajati duže, javlja se češće i proizvodi se uz više napora i naprezanja.<ref name="Ward5–6">{{harvnb|Ward|2006|pp=5–6}}</ref> Nedostaci zbog mucanja razlikuju se također i po kvalitetu: uobičajene disfluencije obično su ponavljani pokreti, fiksni položaji ili suvišno ponašanje. Svaka od ove tri kategorije sastavljena je od podgrupa mucanja i disfluentnosti.<ref name="Teesson, K. 2003">{{cite journal |vauthors=Teesson K, Packman A, Onslow M |title=The Lidcombe Behavioral Data Language of stuttering |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research |volume=46 |issue=4 |pages=1009–15 |date=Augustaugust 2003 |pmid=12959476 |url=http://jslhr.pubs.asha.org/Article.aspx?volume=46&page=1009 |archive-url=https://archive.today/20140805172803/http://jslhr.pubs.asha.org/Article.aspx?volume=46&page=1009 |url-status=dead |archive-date=5. 8. 2014-08-05 |doi=10.1044/1092-4388(2003/078) }}</ref>
*Ponovljeni pokreti<ref name="Teesson, K. 2003"/>
** Ponavljanje sloga—ponavlja se riječ sa jednim slogom (na primjer: na—na—na stolici) ili dio riječi koji je još uvijek pun slog, kao što su "is—is—ispod..." i "o—o—otvoreno".
Line 50 ⟶ 48:
 
== Dijagnoza ==
Neke karakteristike mucavog govora slušatelji ne mogu tako lahko otkriti. Kao posljedica toga, dijagnosticiranje mucanja zahtijeva vještine certificiranog logopeda (SLP). Dijagnoza mucanja koristi informacije iz direktnog posmatranja osoba i informacije o njegovom porijeklu, kroz povijest bolesti.<ref>{{Cite web|url=https://www.stutteringhelp.org/neurogenic-stuttering|title=Neurogenic Stuttering|website=Stuttering Foundation: A Nonprofit Organization Helping Those Who Stutter|language=en|access-date=29. 1. 2020-01-29}}</ref> Information from both sources should consider things such as age, the various times it has occurred, and other impediments.<ref>{{Cite web|url=https://www.nidcd.nih.gov/health/stuttering|title=Stuttering|date=2015-08-18. 8. 2015|website=NIDCD|language=en|access-date=29. 1. 2020-01-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20180520055057/https://www.nidcd.nih.gov/health/stuttering|archive-date=2018-05-20. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> SLP može prikupiti historiju slučaja pogođenog u detaljnom intervjuu ili razgovoru sa roditeljima (ako je klijent dijete). Oni također mogu promatrati interakcije roditelja i djece i promatrati obrasce govora djetetovih roditelja.<ref name="cirrie.buffalo.edu">http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/#s4International {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110190444/http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/ |date=2013-11-10. 11. 2013 }} Encyclopedia of Rehabilitation</ref> Opći cilj procjene za SLP će biti (1) da se utvrdi da li postoji poremećaj govora i (2) procijeni da li njegova ozbiljnost opravdava zabrinutost za dalji tretman.
 
Tokom direktnog posmatranja klijenta, SLP će posmatrati različite aspekte govornog ponašanja pojedinca. Konkretno, terapeut može testirati faktore uključujući tipove prisutnih disfluentnosti, koristeći test kao što je Indeks tipa disfluencije (DTI), njihovu učestalost i trajanje (broj ponavljanja, postotak zamućenih slogova: %SS) i brzina govora (slogova u minuti (SPM), riječi u minuti (WPM)). Oni takođe mogu testirati prirodnost i tečnost govora (skala za ocjenjivanje prirodnosti (NAT), test mucanja u djetinjstvu: TOCS) i fizičke prateće posljedice tokom govora (''Rileyjev instrument za ozbiljnost mucanja, četvrto izdanje (SSI-4)'').< ref name="cirrie.buffalo.edu"/> Oni također mogu koristiti test za procjenu ozbiljnosti mucanja i predviđanja njegovog toka. Jedan od takvih testova uključuje instrument za predviđanje mucanja za malu djecu (SPI), koji analizira djetetovu povijest bolesti, ponavljanja i produženja djelomičnih riječi, te učestalost mucanja kako bi se odredila ozbiljnost disfluentnosti i prognoza za kroničnosthroničnost u budućnosti.<ref>[http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/#s4International Encyclopedia of Rehabilitation] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110190444/http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/ |date=2013-11-10. 11. 2013 }}</ref>
 
Mucanje je višestruki, složeni poremećaj koji može utjecati na život osoba na različite načine. Djeca i odrasli se nadziru i procjenjuju radi dokaza o mogućim društvenim, psihološkim ili emocijskim znakovima stresa koji se odnose na njihov poremećaj. Neke uobičajene procjene ovog tipa mjere faktore uključujući: [[anksioznost]] (Endlerove multidimenzionalne skale anksioznosti: EMAS) stavove (lični izvještaj o strahu od komunikacije: PRCA), percepciju sebe (samoocjenjivanje reakcija na govorne situacije: SSRSS)), kvaliteta života (ukupna procjena govornikovog iskustva mucanja: (OASES), ponašanja (samoprocjena starije osobe: OASR)) i mentalnog zdravlja (kompozitni međunarodni dijagnostički intervju: CIDI).<ref>{{cite web| url = http://www.latrobe.edu.au/health/downloads/star-stutteringresource.pdfLa| title = Trobe University School of Human Communication Disorders}}</ref>
Line 58 ⟶ 56:
SLP će zatim pokušati da kombinuje informacije prikupljene iz klijentove studije slučaja zajedno sa informacijama dobijenim iz procene kako bi doneo konačnu odluku u vezi sa postojanjem poremećaja tečnosti i odredio najbolji kurs lečenja za klijenta.
 
Mucanje se također može dijagnosticirati prema DSM-5 dijagnostičkim kodovima<ref>American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). Washington, D.C.: Author.</ref> kod kliničkih psihologa sa odgovarajućom stručnošću. Najnovija verzija DSM-5 opisuje ovaj poremećaj govora kao "poremećaj tečnosti u djetinjstvu (mucanje)" za razvojno mucanje i "poremećaj fluentnosti s početkom u djetinjstvu". Međutim, specifično obrazloženje za ovu promjenu u odnosu na DSM-IV je loše dokumentovano u objavljenoj literaturi APA-e, a neki smatraju da promičepodstiče zabunu između vrlo različitih pojmova "tečnost" i "disfluentnost".
[[Slika:Stuttering_mobile_app.jpg|alt=|thumb|455x455px500px| center|<center>Tretman mucanja pomoću mobilne aplikacije</center>]]
{{clear}}
 
==Epidemiologija==
Prevalencija žiivotnog vijeka ili udio osoba za koje se očekuje da će mucati u nekom životnom dobu, je oko 5%,<ref>{{cite journal|author= Mansson, H.|year=2000|title=Childhood stuttering: Incidence and development|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-fluency-disorders_spring-2000_25_1/page/47|journal=Journal of Fluency Disorders|volume=25|issue=1|pages=47–57|doi=10.1016/S0094-730X(99)00023-6}}</ref> a, ukupno gledajući, muškarci obolijevaju dva do pet puta češće nego žene.<ref>{{cite journal|author= Yairi, E |author2=Ambrose, N |author3=Cox, N|year=1996|title=Genetics of stuttering: a critical review|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_1996-08_39_4/page/771 |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research|volume= 39|issue=4 |pages=771–784|doi=10.1044/jshr.3904.771|pmid=8844557 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Kloth, S |author2=Janssen, P |author3=Kraaimaat, F |author4=Brutten, G |year = 1995 |title = Speech-motor and linguistic skills of young people who stutter prior to onset |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-fluency-disorders_1995-06_20_2/page/157 |journal=Journal of Fluency Disorders |issue=2 |pages=157–70 | doi=10.1016/0094-730X(94)00022-L | volume = 20 |hdl=2066/21168 |hdl-access=free }}</ref> Međutim, nije poznato mnogo informacija o osnovnom uzroku takvog iskrivljenog omjera spolova. Većina mucanja počinje u ranom djetinjstvu, a studije pokazuju da je 2,5% mucavaca mlađe od 5 godina. Kao što se vidi kod djece koja su tek počela da mucaju, postoji jednak broj dječaka i djevojčica koji mucaju. Ipak, čini se da se omjer spolova povećava kako djeca rastu: među predškolcima, dječaci koji mucaju nadmašuju broj djevojčica koje mucaju za otprilike dva prema jedan ili manje. Ovaj odnos se proširuje na tri prema jedan tokom prvog razreda i pet prema jedan tokom petog razreda, jer djevojčice imaju veće stope oporavka. Zbog visokih (otprilike 6 –75%) stopa ranog oporavka,<ref name="Yairi99">{{cite journal |author=Yairi, E. |author2=Ambrose, N. G. |title=Early childhood stuttering I: persistency and recovery rates |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_1999-10_42_5/page/1097 |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research |volume=42 |issue=5 |pages=1097–112 |year=1999 |pmid=10515508 |doi=10.1044/jslhr.4205.1097}}</ref> općenito se smatra da je ukupna prevalencija mucanja oko 1%.<ref name="Craig">{{cite journal |author=Craig, A. |author2=Hancock, K. |author3=Tran, Y.; Craig, M. |author4=Peters, K. |title=Epidemiology of stuttering in the community across the entire life span |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_2002-12_45_6/page/1097 |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research|volume=45 |issue=6 |pages=1097–105 |year=2002 |pmid=12546480 | doi = 10.1044/1092-4388(2002/088) }}</ref>
 
==Također pogledajte==
Line 79 ⟶ 77:
 
==Dopunska literatura==
* {{Cite book | last =Guitar | first =Barry | title =Stuttering: An Integrated Approach to Its Nature and Treatment | url =https://archive.org/details/stutteringintegr0000guit_x4q9 | publisher =Lippincott Williams & Wilkins | year =2005 | location =[[San Diego]] | isbn = 978-0-7817-3920-7 }}
* {{Cite book | last =Ward | first =David | title =Stuttering and Cluttering: Frameworks for understanding treatment | url =https://archive.org/details/stutteringclutte0000ward | publisher =Psychology Press | year =2006 | location =Hove and [[New York City]] | isbn =978-1-84169-334-7 }}<references group="National Stuttering Foundation"/>
*{{cite journal |author=Alm, Per A |title=Stuttering and the basal ganglia circuits: a critical review of possible relations |journal=Journal of Communication Disorders |volume=37 |issue=4 |pages=325–69 |year=2004 |pmid=15159193 |url=http://theses.lub.lu.se/scripta-archive/2005/02/02/med_1035/part2/Per_Alm_Paper_II.pdf |doi=10.1016/j.jcomdis.2004.03.001 }}{{dead link|date=Marchmart 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Alm, Per A. (2005). ''[https://web.archive.org/web/20071018211549/http://theses.lub.lu.se/postgrad/search.tkl?field_query1=pubid&query1=med_1035&recordformat=display On the Causal Mechanisms of Stuttering]''. Doctoral dissertation, Dept. of Clinical Neuroscience, [[Lund University]], Sweden.
* {{cite book | author=Compton DG | title=Stammering : its nature, history, causes and cures | url=https://archive.org/details/stammeringitsnat0000comp | publisher=Hodder & Stoughton | year=1993 | isbn=978-0-340-56274-1}}
* {{cite book | author=Conture, Edward G | title=Stuttering | url=https://archive.org/details/stuttering0000cont | publisher=Prentice Hall | year=1990 | isbn=978-0-13-853631-2}}
* {{cite book | author=Fraser, Jane | title=If Your Child Stutters: A Guide for Parents | publisher=Stuttering Foundation of America | year=2005 | isbn=978-0-933388-44-4 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/ifyourchildstutt00ains }}
* Mondlin, M., ''How My Stuttering Ended'' [Case Study, Judith M. Kuster, Minnesota State University, Mankato] http://www.mnsu.edu/comdis/kuster/casestudy/path/mondlin.html
* {{cite book |author=Raz, Mirla G. | title=Preschool Stuttering: What Parents Can Do |url=https://archive.org/details/preschoolstutter0000razm | publisher=GerstenWeitz Publishers| year=2014 | isbn=9780963542625}}
* Rockey, D., ''Speech Disorder in Nineteenth Century Britain: The History of Stuttering'', Croom Helm, (London), 1980. {{ISBN|0-85664-809-4}}
* Goldmark, Daniel. "Stuttering in American Popular Song, 1890–1930." In {{cite book|last=Lerner|first=Neil|title=Sounding Off: Theorizing Disability in Music|url=https://archive.org/details/soundingofftheor00lern|year=2006|publisher=Routledge|location=New York, London|isbn=978-0-415-97906-1|pages=91–105[https://archive.org/details/soundingofftheor00lern/page/n107 91]–105}}
* {{Cite book|title = Recovery from Stuttering|last = Howell|first = Peter|publisher = Psychology Press|year = 2011|isbn = 978-1136941054|location = New York}}
 
==Vanjski linkovi ==
{{Spoken Wikipedia|date=2006-01-16|en-Stuttering(part1of3).ogg|en-Stuttering(part2of3).ogg|en-Stuttering(part3of3).ogg}}
{{Wiktionary|stammering|stuttering}}
*[https://web.archive.org/web/20160314190244/https://www.nidcd.nih.gov/health/stuttering National Health Institute]
*[http://www.asha.org/public/speech/disorders/stuttering.htm American Speech-Language-Hearing association] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20091016041011/http://www.asha.org/public/speech/disorders/stuttering.htm |date=2009-10-16. 10. 2009 }}
*[http://www.stutteringhelp.org The Stuttering Foundation]
*[https://stutter.org.au Australian Stuttering Warriors Inc]
*{{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Communication_Disorders/Language_and_Speech/Stuttering/Organizations/}}
 
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB =
| ICD10 = {{ICD10|F|98|5|f|90}}
| ICD9 = {{ICD9|307.0}}
| image ICDO =
| OMIM = 184450
| OMIM_mult = {{OMIM|609261||none}}
| MedlinePlus = 001427
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D013342
}}
{{Mucanje}}
{{Poremećaji emocija i ponašanja}}
{{AuthorityNormativna controlkontrola}}
 
[[Kategorija:Geni na hromosomu 12]]
[[Kategorija:Govor]]